Voditelj golemog projekta podatkovnog centra Pantheon AI, Mario Gudelj, po svoj je prilici idealan kadar, pogotovo u fazi kada treba napraviti jedan od prvih konkretnih koraka da taj zamišljeni tehnološki i energetski div uopće može biti priključen na hrvatsku elektroenergetsku mrežu (a da pritom ona dobro funkcionira i za ostale potrošače). Ima plan, no možda i nemoguću misiju.
Karijera u HOPS-u i nova (nemoguća) misija za Pantheon AI
Ulaz u taj začarani strujni krug vodi preko Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS), a Gudelj kao diplomirani inženjer elektrotehnike u biografiji ima ovo: bio je predsjednik Uprave HOPS-a, prije toga pomoćnik direktora Sektora za razvoj, investiciju i izgradnju (gdje je došao s pozicije direktora Prijenosnog područja Split HEP-ODS), a nakon mandata na vrhu Uprave nekoliko je godina tamo proveo kao savjetnik.
U sektoru ga smatraju ozbiljnim stručnjakom, a on pak poznaje HOPS, procedure, propise, rokove, troškove i stanje hrvatske mreže kao svoj džep. Zadnje tri godine je pak direktor za energetske projekte u tvrtki Lucidus Jake Andabaka, partnera projekta Pantheon AI.
Mandat Gudelja na čelu HOPS-a bio je, doduše, rekordno kratak. Smijenjen je nakon godinu dana, 2019. godine, u vrijeme dok je Tomislav Ćorić bio ministar zaštite okoliša i energetike (sada se vjerojatno neće puno sretati, Ante Šušnjar je ministar koji duži energetiku). Sukob je izbio, kako kažu neki izvori, zbog zahtjeva ministra da se smanji iznos mrežarine koju plaćaju krajnji kupci, a koja se, s druge strane, uglavnom koristi za financiranje održavanja i modernizacije (prastare) mreže dalekovoda. Spominjalo se također da je problem bio u nekim postupcima javne nabave opreme (Ćorić je izjavio da je “izgubio povjerenje”), ali o tome nisu kasnije zabilježeni ikakvi postupci.
Pročitajte više: ‘Ajmo, realno: Što znamo o američkoj investiciji u Topusko, a što je u zraku. Recimo, nije to baš 50 milijardi eura
Kako do priključenja tehnološkog diva na mrežu
Kako god bilo, moglo bi se reći da gledamo „povratak otpisanog“, ali u drukčijoj ulozi, kroz potencijalno najveći tehnološko-energetski privatni projekt u RH. Nedavno je tako Gudelj, predstavljajući Pantheon AI iza kojeg stoje (misteriozni) američki investitori i Andabak, bio u uredu HOPS-a i predao jedan od ključnih početnih „papira“, elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu (EOTRP). Sada je na reviziji.
Za taj elaborat trebaju dobiti odobrenje HOPS-a, a tehničko rješenje nije jednostavno, budući da je najavljena veličina projekta od 1 GW i morao bi se priključiti na 400 kV dalekovod. Budući da je nužna stabilna i sigurna opskrba električnom energijom, žele se višestruko osigurati i povezati dalekovodima sa četiri hrvatska energetska čvorišta (velikim transformatorskim stanicama), o čemu je već javno govorio glavni inženjer i arhitekt AI rješenja Mislav Crnogorac, a i Gudelj na ovotjednoj pressici. Što, stoga, predlažu kao rješenje, kako vide put do sklapanja ugovora o priključenju? Spremni su, kažu, u suradnji s Končar grupom izgraditi 280-300 kilometara dalekovoda i veliku novu trafostanicu, što bi potom bilo u vlasništvu HOPS-a.
HOPS: “Predstavili su nam projekt i dostavili elaborat”
Jedino HOPS u Hrvatskoj može biti vlasnik takve infrastrukture. Podsjetimo, ta je tvrtka odgovorna za upravljanje, pogon i vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne elektroenergetske mreže te je vlasnik prijenosne mreže, tj. dalekovoda, od 110 do 400 kilovolta.
Odgovarajući na naše upite, iz HOPS-a su potvrdili da im je predstavnik investitora prezentirao projekt, a dostavljeni elaborat optimalnog tehničkog rješenja se odnosi na data centar i prijedlog priključka postrojenja na prijenosnu mrežu, koji obuhvaća novu transformatorsku stanicu i 400 kV vodove (dakle, zasad, ne i solarnu elektranu od 500 MW, koja je također predviđena). Na pitanje da li se taj projekt uklapa u planove HOPS-a o proširenju i jačanju prijenosne mreže, stiže nam odgovor da se priključak projekta „u dijelu preklapa s postojećim razmatranjima razvoja prijenosne mreže u dijelu 400 kV vodova koji povezuju ličko i zagrebačko područje“.
Predstavnici projekta Pantheon AI su do sada inače objavili da bi ukupno ulaganje doseglo 50 milijardi eura (počet će s 12-13 milijardi eura), a dio koji bi usmjerili u hrvatsku elektroenergetsku infrastrukturu procijenili su u početnim objavama na 500 milijuna eura, sada spominju 400-450 milijuna eura. Sve redom baš vrtoglave cifre.
Koliko država planira uložiti u mrežu u 10 godina
Da bismo to privatno ulaganje u javnu mrežu stavili u kontekst, bacimo pogled na objavljene državne planove. U Desetogodišnjem planu razvoja hrvatske prijenosne mreže 2026.-2035., HOPS kaže da daljnja priključenja obnovljivih izvora električne energije zahtijevaju upravo dodatnu izgradnju 400 kV prijenosne mreže. Predvidjeli su četiri scenarija ulaganja u infrastrukturu koji su zamišljeni tako da se svaki sljedeći nadograđuje na prethodni, ovisno o tome koliko se brzo hrvatska energetika okreće obnovljivim izvorima energije. U prvom se u 10 godina predviđaju minimalna ulaganja od 1,5 milijarde eura (za što je Ministarstvo gospodarstva dalo suglasnost), ali tek drugi scenarij podrazumijeva oko milijardu eura za gradnju novih 400 kV vodova i trafostanica, investicije za pojačanje mreže, jačanje 220/110 kV mreže… Te investicije su, dakle, poželjne, ili nužne, ali – opcionalne.
Naravno, HOPS-ov plan razvoja koji je tek nedavno odobren u aktualiziranoj verziji, nije predvidio podatkovni centar iz Topuskog. No, ljudi iz Pantheon AI-a očito misle da imaju win-win kombinaciju i ustrajno tumače da će oni – gradeći za sebe – ojačati hrvatsku elektroenergetsku mrežu i omogućiti tako buduće spajanje na tisuće megavata obnovljivaca koji su u razvoju (i od kojih će i sami kupovati električnu energiju preko dugoročnih ugovora). Oko svega toga tek čekamo pojašnjenja, a o rokovima izvođenja koji su zamišljeni (redom ih svi promatrači smatraju debelo nerealnima) da i ne govorimo. Centar bi, naime, trebao biti operativan već 2029. godine.
Bilo je i većih problema, pa ih nismo riješili. Ili?
Pitali smo stoga HOPS u kojem će roku investitori znati imaju li zeleno svjetlo, ali to nismo saznali. Kažu tek da će nakon provedene revizije elaborata investitoru dostaviti rezultate, a onda je investitor “u obavezi dopuniti EOTRP po rezultatima revizije, nakon čega će HOPS izdati Odluku o prihvatljivosti navedenog elaborata”. Objašnjavaju također da ta odluka sadrži “način priključenja na prijenosnu mrežu i potrebne dogradnje u prijenosnoj mreži kako bi se navedeni korisnik mogao na siguran način integrirati u prijenosnu mrežu kao i proizašle troškove priključenja”.
Zvuči li to brzo za prvi korak i najavu početka radova u 2027. godini? Ne znamo, ali vjerojatno nam je u interesu da ipak ne zvuči prebrzo, da na koncu svi ne ostanemo bez struje. S druge strane, znamo da bi se, zbog zakučastih procedura i dosad viđene administrativne “efikasnosti” u energetici, moglo dogoditi da (unatoč naoko win-win kombinacije) bude realiziran tek citat iz stripa Alan Ford: „Bilo je i većih problema, pa ih nismo riješili“.
Foto: HOPS, Pantheon AI, privatna arhiva, Canva
