Zašto se brak između radnika i poslodavca ne može raskinuti?

Kako se zove zajednica dvije osobe? Brak. U Hrvatskoj se podrazumijeva da se u brak ulazi bezuvjetno, s puno ljubavi, da nema nikakvih probnih rokova. I taj se ugovor potpisuje pred državom i svjedocima. Ipak, unatoč tome što se podrazumijeva da bi taj brak trebao biti doživotan, zakonodavstvo predviđa, a pravosuđe provodi mogućnost da jedna od tih dviju strana ne bude zadovoljna i da se brak jednostavno razvrgne i da više ne postoji. S druge strane imamo još jednu zajednicu dvije osobe, najčešće su to fizičke i pravne, a zove se radni odnos.

Poduzetnica Ružica Božić Cerovac na konferenciji stranke Centar “Opasne ideje 2 – Sve dobro što ste oduvijek željeli Hrvatskoj, a nitko se nije usudio provesti”, govorila je o potrebi izjednačavanja odnosa između poslodavca i radnika na tržištu radu. Prema njezinu mišljenju, to bi pomoglo da tržište rada oživi te povećalo produktivnost i u javnom i u privatnom sektoru. Objasnila je kako je trenutno moguće dati otkaz radniku, zašto se brak između radnika i poslodavca ne može raskinuti i zašto je to loše.

Zašto svaki ugovor o radu mora biti vizionarski?

Kad poslodavac i zaposlenik, te dvije strane potpisuju svoj ‘bračni’ ugovor koji – za razliku od pravog bračnog ugovora – ima puno popisanih uvjeta. Propisuje se opis radnog mjesta, mjesto izvršavanja, dnevni odmor, tjedni odmor, godišnji odmor, plaća, mogućnosti napredovanja… Sve to piše na nekom papiru. I dvije osobe, bez svjedoka, to potpišu i – doživotan je.

“Nakon što ste, kao poslodavac, potpisali, više nemate mogućnost puno toga promijeniti unutra. Vaš radnik kasnije, ako nešto poželite dodati, može samo reći: ‘hvala lijepa, ja ne bih'”, napomenula je poduzetnica koja stoji iza Muzeja čokolade.

To bi, objasnila je, podrazumijevalo da je taj svaki ugovor o radu vizionarski.

“Vi u idućih 20 godina morate zapisati u taj ugovor što vi očekujete da će se u budućnosti uopće dogoditi. Naravno, kao poslodavac nemate pojma što vas čeka, a nema pojma ni vaš radnik”.

Međutim radnik može – kako vrijeme odmiče – zaključiti da će se posvetiti obitelji ili da će pokrenuti vlastiti posao ili čak može pristati na neki drugi ugovor, nekog drugog poslodavca. Kako objašnjava poduzetnica, zaposleniku je dovoljno da kaže poslodavcu da odlazi – on bez problema odlazi.

“I taj poslodavac nema čak mogućnosti zadržati svog radnika toliko dugo da on odradi ugovornu obvezu da prenese svoj posao nekom drugom! Zašto? Zato što poslodavac nema alate da zadrži tog svog radnika“, nastavila je Ružica. S druge strane, poslodavac može uvesti nove tehnologije ili pak može odlučiti promijeniti industriju i baviti se kao poduzeće nečim drugim…


Pročitajte više: Kako nakon otkaza razgovarati s (bivšim) zaposlenikom? 10 savjeta za izlazni intervju


Zaposlenik odlazi bez problema, ali teško ga je otpustiti

I dok zaposlenik veoma lako može otići od poslodavca, obrnuta situacija nije tako laka. Kad dođe do toga da se poslodavac s radnikom želi razići, on ne može samo reći – kao u onom braku s početka priče – ‘ja više nisam zadovoljan i ne želim biti u ovom odnosu’, objašnjava poduzetnica..

Poslodavac zakonski ne može zaposleniku reći da se više ne osjeća dobro u njegovom društvu pa da mu zato daje otkaz. Zaposlenik itekako po toj osnovi može dati otkaz. Jedino što poslodavac može, pojašnjava Božić Cerovac, je odabrati jednu od ove tri kategorije: osobno uvjetovani otkaz, skrivljeno ponašanje ili tehnološki višak.

Poslodavac ima tri, a zaposlenik bezbroj opcija za raskid ugovora

Osobno uvjetovani otkaz poslodavac može dati ako radnik ne može uredno izvršavati svoje radne obveze, koje su ugovorom propisane, zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti.

“Primjerice, ako imate veterinarsku ambulantu i zaposlenog veterinara koji dobije tešku alergiju na životinjsku dlaku radi koje više jednostavno ne može raditi sa životinjama, tu je opcija osobno uvjetovanog otkaza”, pojasnila je poduzetnica.

Druga opcija je otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.

“Ako se bavite se građevinom i opetovano vam dolazi na posao pijani radnik, penje se na skelu i otežava svoj život, život kolega… Nakon nekoliko opomena on može dobiti otkaz”, objasnila je.

I treća je opcija takozvani tehnološki višak odnosno poslovno uvjetovani otkaz. Poslovno uvjetovani otkaz poslodavac može dati ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga.

“Primjerice, bavite se stočarstvom i više nećete raditi sa životinjama. U tom slučaju također možete onom veterinaru od maloprije dati otkaz, ali po ovoj osnovi”.


Pročitajte više: TikTok otkazi: Je li snimanje otkaza ismijavanje ili borba za prava?


Ne možete ga se ‘riješiti’ ako njime jednostavno niste zadovoljni

“Ako se vi danas u Hrvatskoj želite pozdraviti sa svojim radnikom radi toga što nije dovoljno produktivan, slabo radi u ekipi, nije timski igrač, ljudi se loše osjećaju u njegovom društvu – vi se tog radnika ne možete riješiti tako da mu date redovni otkaz”, napomenula je apsurdnost uspješna poduzetnica.

Ne možete se, dodala je, s njime lijepo pozdraviti nego morate konstruirati priču koja će na sudu izgledati dobro. Naime, hrvatsko pravosuđe nalaže da ako radnik dobije otkaz, ima pravo podnijeti tužbu pred nadležnim općinskim sudom.

“Poslodavac da pred sudom dokaže da mu radnik iz nekog razloga nije dobar mora konstruirati priču da se radi o višku ili da se radi o lošoj osobi ili lošem radniku. Mora praviti konstrukciju koja će na sudu biti dokaziva”.

Dodala je da bi poslodavci vizionarski ‘trebali’ pri zapošljavanju znati što će se u poduzeću događati i kako će poslovati. Istovremeno, nemaju baš nikakve alate da se sa svojim radnicima ljudski raziđu.

Kako dati otkaz radniku?

U zajednici dvoje ljudi, onoj koja se zove ‘brak’, dovoljno je da jedna strana kaže ‘ne’. I ugovor se raskine iako se potpisao doživotno.

“A u zajednici poslodavca i zaposlenika imamo ugovor kojim se poslodavac u startu obvezuje da ne zna kako će se te osobe, ako zatreba, riješiti”, upozorila je pa dodala da ovo nije udarac na prava radnika već ideja o povećanju prava poslodavaca.

“Svaki radnik mora biti zaštićen. To znači da radnik radi posao koji mu je propisan u ugovoru. Znači da je svaki prekovremeni sat plaćen. Znači i da je svaki rad nedjeljom plaćen. Znači da se zna koliko taj sat košta i da je poslodavac dužan izvršiti tu obavezu iz ugovora”.

To znači, dodala je, i da je poslodavac dužan boriti se za dostojanstvo radnika kojeg zapošljava.

“No to istovremeno ne treba značiti da u onom trenutku kad ste se s nekim dogovorili za posao vi morate vječno biti za njega odgovorni dok on ne ode u mirovinu“, napomenula je poduzetnica.

Ugodnost javnog sektora negativno se odrazila na privatni

Taj je problem najbolje vidljiv u javnim službama i javnim ustanovama u kojima se ljudi samo zapošljavaju i to često po nekakvim drugim kriterijima, a ne samo po njihovoj vlastitoj sposobnosti i kvalifikacijama, naglasila je.

“I onda taj sustav samo buja i imamo ogromne sustave koji sve nas puno koštaju, a zapravo nisu produktivni. I sindikati još dodatno štite i ta sva putem stečena prava koja onemogućuju da se ‘mali’ poslodavac ‘riješi’ onih zaposlenika koji mu ne trebaju, a istovremeno bolje plati one koji mu trebaju, koje želi u sustavu, koji privređuju”, zaključila je Ružica. Njezina je ideja da se na tržištu rada izjednače odnosi. Drugim riječima, da svatko ima pravo reći da nije zadovoljan te da se odluka ne mora propitkivati na sudu.

“Onaj koji zapošljava i koji zaista poznaje poduzeće treba sam odlučiti, a ne da sud odlučuje za njega i da mu vrati na posao radnika za kojeg smatra da nije dovoljno dobar za njega”.

To bi, smatra, povećalo produktivnost kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Konferencija za poduzetnice Hvar

Poduzetnice, na Hvaru pričamo o važnim aspektima poslovanja i problemima turizma

Poduzetnice se svakodnevno susreću s morem briga. Žele li malo 'odmoriti' i uz društvo ambicioznih i uspješnih žena poput njih razgovarati...
- Advertisment -