Umjetna inteligencija koja ugrožava radna mjesta, “deložacija“ iz ureda, problemi za zdravljem… Nema izazova s kojim se prošle godine nije susrela Ivana Bojčić, direktorica tvrtke BoLingo, i što ona nije uspješno svladala. Njezino mikro poduzeće već 11 godina živi samo od riječi, ali otkako se u cijelu priču uključio AI, poslovni izazovi, kojih svakako ne nedostaje, počeli su se razvijati u novom smjeru. Ipak, uz Ivanin neprestani trud, ova poslovna priča opstaje svim izazovima unatoč. Donosimo priču o umjetnoj inteligenciji u prevoditeljskoj industriji, ali i jednoj snažnoj poduzetnici koja je odlučila uzeti stvar u svoje ruke i usavršavati se kako bi očuvala svoje radno mjesto.
Neprestanim usavršavanjem protiv izazova
Kako bi ostali konkurentni, prevoditelji se moraju neprestano usavršavati. To je prepoznala i Ivana koja je upravo dobila titulu tumača i za treći jezik, uz njemački i talijanski – engleski.
“Ostvarila sam dugogodišnju želju da postanem tumačica za engleski jezik, jer sam položila vrlo zahtjevan C2 stupanj po međunarodnom CEFR okviru za jezike, prošla ponovno obuku i dobila imenovanje od ministarstva. Sada sam tumačica za tri svjetska jezika. Uz to sam prošla petomjesečnu obuku glavne udruge europske jezične industrije o project managementu u prevođenju“.
Ove godine Ivana je izradila i novu web stranicu za BoLingo, nakon što je završila Algebrinu obuku za Frontend developera.
“Jako mi je važna interdisciplinarnost. Ona i višestruke vještine danas su cjenjeniji od toga da ste usmjereni u samo jednu stvar. Humanističke znanosti isprepliću se ravnopravno sa STEM disciplinama i u takvoj su korelaciji da jednostavno ne idu jedno bez drugog, što je posebno dobro vidljivo u IT kompanijama. Razvijaju se radna mjesta koja čak više pogoduju humanističkom pristupu, jer umjetna inteligencija odrađuje brojke, kodove i statistike. Jezik je vrlo dinamičan i ‘prevrtljiv’ te se još uvijek uspješno odupire tehnološkom napretku koji ga pokušava svesti na x i y. Razvoj komunikacijskih i interpersonalnih vještina bit će ključni za generaciju Z i alfa kako bi se što bolje pozicionirali na tržištu rada, jer smo zasićeni tehnologijom do te mjere da će se izgubiti komponenta ljudske topline i najobičnije svakodnevne komunikacije. Roditelji u Zagrebu već sada za svoju djecu plaćaju nekog ‘samo da s njima razgovara sat vremena o bilo čemu’“.
Pročitajte više: Ivana Bojčić: ‘Nisam imala za plaću, a danas imam tisuće klijenata’
‘Deložirani’ su iz starog ureda
Osim weba, aktivno sudjeluje i u stvaranju contenta za društvene mreže, marketingu, SEO-u i vizualnom identitetu, a novitet je i certifikat kvalitete ISO 9001 koji upravo implementiraju kako bi zapečatili i zaokružili kvalitetu usluge koju pružaju već 10 godina.
Jedan od noviteta, ali i izazova s kojima se Ivana ulovila u koštac proteklih mjeseci, je i nova lokacija: Gradišćanska 30 – novi stambeno-poslovni kompleks na Črnomercu pored budućeg sklopa sudskih institucija. Naime, početkom prošle godine morali su hitro napustiti ured u kojemu su bili sedam godina, na lokaciji na kojoj su se etablirali s uslugom i koja je klijentima poznata.
“Morala sam u mjesec dana preseliti čitavo poslovanje. I dok nekima to djeluje jednostavno, nekome tko ima mikro poduzeće to je ogroman stres jer uključuje ne samo onaj najjednostavniji logistički proces preseljenja i reorganiziranja namještaja, što isto nije jednostavno, već i potpunog redizajna poslovanja, dojavljivanja klijentima, usmjeravanje ovih koji i dalje dolaze na staru lokaciju, skidanje starih i izrada novih tabli, istraživanja nove mikrolokacije i konkurencije na tom dijelu grada, ustvari mnogo sitnica koje su poslovno jako bitne“.
Pročitajte više: Ivana Bojčić iz inata otvorila tvrtku za prevođenje i u 4 godine radila s više od tisuću klijenata
Izazov zvan – potraga za poslovnim prostorom
S obzirom na to da joj je stalo i do vizualne prezentacije, nije se mogla odlučiti za bilo što. Cijene poslovnih prostora u atraktivnim poslovnim zgradama čak su i povoljne, ali nemoguće je doći do prostora jer se sve iznajmi u sekundi kada je oglas objavljen. Co-working prostor nije dolazio u obzir “jer je precijenjen i nemamo privatnost“. U Zagrebu, kaže, kronično nedostaje poslovnih prostora.
“S obzirom na to da nam klijenti dolaze u ured na dnevnoj bazi, opet mi nije bilo u interesu da se zbuksamo u fini ured na 15. katu npr. na Savskoj, jer je potpuno nepristupačno klijentima. Kao vlasnik morate paziti na baš svaki detalj. Moram gledati da je i sredina primamljiva, vibrantna. Zato sam se odlučila na prostor novog stambeno-poslovnog kompleksa na Črnomercu, a okružuju nas novo sveučilište Algebra, Play fitness, mnoge druge tvrtke, poliklinike, a i cjelokupna sudska infrastruktura preseljava se tik do nas, što će nam nadam se, poslovno jako pogodovati. Ovaj prostor je na rubu infrastrukturnog booma, vrlo je popularan i mislim da smo izvrsno pozicionirani“.
Unatoč svim izazovima, Ivana ni u jednom trenutku nije zapostavila svoju kreativnost: prošle godine izdala je slikovnicu. U prodaji imaju i kreativno osmišljene platnene vrećice s logotipom, blokiće, kalendare…
„Da bih radila sve što me zanima, trebala bih se klonirati nekoliko puta“.
Pročitajte više: Ivana Bojčić napisala autentičnu priču o ljubavi i brizi prema životinjama
AI u prevoditeljskoj industriji
Kad je riječ o AI-ju, pomak je, kaže Ivana – tih, ali primjetan. Njezini kolege zatvaraju obrte i mijenjaju karijere. Kombiniraju stečeno znanje u jezicima s informatikom, “ažuriraju“ se kako bi ostali konkurentni, stavljaju tužne objave na LinkedIn i stvara im se averzija spram filologije.
“To je pogrešno. Filološko znanje osnova je za analize korpusa, izradu jezičnog softvera, stvaranje kvalitetnog sadržaja, SEO lokalizaciju, lingvističku forenziku, ali i napredak umjetne inteligencije. Ako gledate neki od kvizova, uočit ćete da je mnogo pitanja zasnovano baš na jeziku i filologiji, etimologiji“.
U današnjoj prevoditeljskoj branši pojam prevoditelja obuhvaća mnogo više od klasične uloge prenošenja značenja s jednog jezika na drugi. Danas, objašnjava, profesionalni prevoditelji preuzimaju zadatke koji zahtijevaju interdisciplinarna znanja – od jezičnih i filoloških kompetencija do naprednog razumijevanja informatike i digitalnih tehnologija.
Strukturu studija prevoditeljstva na fakultetima potrebno je što hitnije prilagoditi kako bi pratila nove zahtjeve tržišta. Iako su se prevoditelji već godinama koristili digitalnim alatima, napredak tehnologije sada zahtijeva još brže prilagodbe, mnogo SaaS tehnologija, pluginova, upotrebu vlastitih TMS sustava i slično. Trenutačno svjedočimo ulasku u novu eru prevođenja, poznatu kao LangOps (Language Operations), koja redefinira samu profesiju prevoditelja.
Osnove procesuiranja jezika pomoću programskih jezika poput Pythona, automatizacija radnih procesa i korištenje umjetne inteligencije, uključujući “promptanje“ velikih jezičnih modela (LLM-ova), trebali bi postati sastavni dio svakog studija prevođenja. Ove vještine nužno bi nadopunjavale tradicionalno majstorstvo dobrog prevođenja kako bi studenti bili spremni za kompleksne zadatke i atraktivna radna mjesta na tržištu rada.
Kombinacija filoloških i informatičkih vještina najbolji je način da se studenti pripreme za izazove suvremene prevoditeljske profesije. Tako nitko neće osjećati razočaranje ili nezadovoljstvo zbog izbora studija jezika, već će prepoznati kako im širok spektar znanja otvara vrata u tehnološki napredne i dinamične karijere.
Pročitajte više: AI za svakoga: Patricija Topić nam je otkrila kako AI olakšava svakodnevni rad
‘Human-in-the-loop’
“Poanta je da ćete vi uvijek trebati jezičara/filologa za bilo kakve novitete u automatizaciji prevođenja. Još dugo će biti potrebna intervencija ‘Human-in-the-loop’. U protivnom ćete imati situacije kao na stranicama Ministarstva gdje je Matica umrlih prevedena kao Queen of the Dead. Sjetite se one svoje prve reakcije kad vidite neki takav gaf: sram, podsmijeh, osjećaj nepovjerenja u instituciju. Da su platili ‘ljudske’ prevoditelje, to se ne bi dogodilo“.
Dodaje da transhumanizam kao filozofija vrlo brzo dolazi u praksu.
“Čovjek je već postao dosta asocijalno i usamljeno biće, brzi napredak tehnologije odražava se i na mentalitet i na okoliš. Kad ste zadnji put dali nešto na popravak? Hiperprodukcija i nestrpljivost glavne su mane današnjice, pa se tako očekuje da i mi prevoditelji idemo u korak s tim – da samo generiramo, pa makar i nebuloze, ali da je dostavljeno ‘već jučer’ i za kikiriki“.
Konkretno, u prevoditeljskom poslu, velike tvrtke (posebno kineske) aktivno koriste AI, prevoditelj zaprimi pretpreveden tekst i “popravlja greške“ – i to često oduzme puno više vremena nego da idete sami prevoditi, a plaćeno je upola manje. I tako vam pada promet, a samo ste iscrpljeniji.
“Da nije sve crno, nije riječ samo o Kinezima – imate i krasne europske i američke tvrtke koje imaju kvalitetne vlastite jezične modele, dobro plaćaju i ne pritišću rokovima, a krajnji proizvod je kvalitetan. Za takve je gušt raditi i pratiti kako jezična industrija napreduje u novom ruhu kombinacije umjetne inteligencije i ljudske intervencije“.
BoLingo ove je godine uspješno napunio 11 godina kao mikro poduzeće i stabilni su unatoč nestabilnosti i volatilnosti industrije te umjetnoj inteligenciji koja radi košmar.
“Posebnu pažnju posvećujem zdravom balansu i umjerenosti pa ću radije imati potpuno slobodne večeri i vikende nego da forsirano posvećujem cijeli život karijeri. BoLingo je bio i uvijek će biti mikro boutique prevoditeljska tvrtka s vrlo individualnim pristupom i dobrim ugledom”, zaključuje Ivana.
Foto: Maja Musić
