Koliko bi trebalo trajati vaše drijemanje da bi bilo učinkovito?

Znate li one situacije kada ste toliko umorni da vam oči postaju teške, ali tek je pauza za ručak nakon koje imate još hrpu posla? Sve što želite je leći u krevet i zaspati, ali jednostavno pred sobom imate previše obaveza. Bi li vam drijemanje pomoglo u takvim situacijama ili bi vas samo još više umorilo i demotiviralo? Sara C. Mednick, istraživačica sna na kalifornijskom sveučilištu Irvine, u svojem TED talku objasnila nam je sve o drijemanju te njegovom preporučenom trajanju.

Spavanje se sastoji od 4 faze

Naše spavanje, i noću i samo prilikom drijemanja, sastoji se od otprilike 90-minutnih ciklusa spavanja koji imaju po četiri faze. Drijemanje može trajati od pet minuta do tri sata, tako da može uključivati ​​pune cikluse spavanja ili samo nekoliko faza ciklusa. Čim zaspite, ulazite u fazu 1 koja uključuje prvih dvije do pet minuta sna. Nakon toga slijedi faza 2 u kojoj tjelesna temperatura pada, mišići se opuštaju, a disanje i otkucaji srca postaju pravilniji. U sljedećoj fazi koja traje 20 do 30 minuta događa se najdublji san. Zatim ulazite u zadnju fazu nazvanu REM spavanje. Ona traje 10 do 20 minuta i u toj fazi vaš mozak postaje aktivniji, nešto nalik moždanoj aktivnosti dok ste budni. kraj REM faze označava završetak jednog ciklusa spavanja.


Pročitajte više: Kako odabrati posteljinu da vaš krevet postane oaza odmora?


Koliko je minuta najbolje drijemati?

Sada dolazimo do ključnog pitanja, hoće li vam drijemanje omogućiti da se bolje osjećate? To ovisi o nekoliko faza – onih do kojih dođete tijekom vašeg kratkog odmora. Ako odspavate 30 minuta, vjerojatno ćete doći do faze 2. Spavanje u drugoj fazi povezano je s dugotrajnim potenciranjem, procesom za koji se smatra da jača sinapse između neurona, što je neophodno za učenje. Drijemanje od 20 do 30 minuta zaustavlja fazu 3 jer do nje uopće nećete doći te ćete se moći vrlo lako probuditi.

Drijemanje od 30 do 60 minuta dovodi vas do faze 3 – dubokog sna. Tada više područja vašeg možda radi zajedno kako bi prenijela informacije iz pohrane kratkotrajne memorije u dugoročnu. Tada vaša dugoročna memorija jača, informacije se dugoročno pohranjuju u vaš mozak, što znači da od takvog drijemanja možete imati kognitivne koristi i može vam pomoći da na dug period zapamtite naučene informacije, a one se pojavljuju tek 15-ak minuta nakon buđenja. Iz ove se faze najteže možete probuditi.

Drijemanjem od 60 do 90 minuta ulazite u REM fazu. Tada prefrontalni korteks, koji je u velikoj mjeri odgovoran za inhibiciju i kognitivnu kontrolu, postaje puno manje aktivan. U međuvremenu, amigdala i cingularni korteks, regije povezane s osjećajima i motivacijom, vrlo su aktivne. Istraživanja su pokazala da kombinacija ovih stvari vodi do bizarnih snova rijekom REM faze, a neki znanstvenici smatraju da bi nam mogla pomoći pri uspostavljanju inovativnih ideja nakon buđenja. Iako je drijemanje ove duljine duže nego drijemanje do faze 3, vrlo vjerojatno ćete se lakše probuditi zbog toga što je moždana aktivnost tijekom REM faze bliža buđenju.


Pročitajte više: Kada imamo najmanje vremena za odmor, onda nam najviše treba


Znanstveno je dokazano: Ako idete drijemati predvečer, vjerojatno nećete moći zaspati tijekom noći

Vrlo je važno i doba dana. Naša se potreba za dubokim snom faze 3 postupno povećava tijekom dana. Ako idete drijemati kasnije tijekom dana ili predvečer kada ta potreba naraste, velika je mogućnost da noću nećete moći zaspati i utonuti u duboki san. Oduzet će si pritisak koji duboki san zahtijeva.

No, ovo nije situacija i kod REM spavanja. Dulja razdoblja REM-a događaju se tijekom jutarnjih sati, tako da jutarnjim drijemanjem dominira REM faza. Podnevno drijemanje ima približno jednako djelovanje REM faze i dubokog sna, a večernje drijemanje sadži više dubokog sna.

Na kraju svega ovoga, čini se da smo otprilike jednako podijeljeni između ‘napersa’ i ‘nenappersa’. ‘Napersi’ dosljedno pokazuju kognitivne koristi od kratke drijemke, dok ‘nenapersi’ i ne toliko. Znanstvenici smatraju da je to moguće zbog toga što ‘napersi’ mogu ostati u laganom snu i lakše se kretati kroz faze sna. U međuvremenu, ‘nenapersi’ mogu doživjeti dublji san tijekom kratke drijemke zbog koje bi se mogli osjećati ošamućeno. I hoće li kratka drijemka pomoći? Pa, postoji samo jedan način da saznate!

FOTO: Meruyert Gonullu

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

nesigurnost u karijeri

Nesigurnost u karijeri – 40% mladih žena ne vjeruje da će...

Australsko sveučilište Monash ranije ove godine objavilo je istraživanje vezano uz percepciju karijernih izazova i očekivanja od strane svojih studentica. Istraživanje...
- Advertisment -