Situacija s kojom se mnoge žene mogu poistovjetiti: uporno pokušavaš uvesti nove, zdrave, dobre i kvalitetne navike i alate u svoj život i… uporno podbacuješ? To je kao da pokušavaš uljepšati zid, prekriven starim posterima, s novom lijepom slikom u nadi da će posteri sami od sebe nestati. Možda ćeš uspjeti, ali zid će i dalje biti jednako zakrčen nepotrebnim, prenapadnim posterima koji te smetaju, a možda ti čak i štete.
Dobro došla u serijal “Generalno čišćenje uma”. Prvi korak? Priznati si da ti treba veliko čišćenje od nepotrebnih navika i zastarjelih informacija koje te ne vode u dobrom smjeru života.
Prepoznaješ li se u ovome?
Stvarni životni primjeri u kojima možda možeš prepoznati sebe ili drage ljude oko sebe. Siječanj je, ili ponedjeljak, ili prvi dan u mjesecu. Puna si elana, optimizma i želje:
– “Od danas vježbam!” – kažeš i platiš članarinu za teretanu,
– “Meditirat ću svako jutro.” – odlučiš i skineš najpopularniju aplikaciju,
– “Hranit ću se zdravije.” – obećaš sama sebi i nakrcaš frižider pun kelja i kvinoje.
Prvi dan prođe sjajno. Drugi dan malo šteka primjena odluke jer si malo umorna, ali se natjeraš. Treći dan preskočiš, ali s dobrom izlikom – život. Do kraja tjedna, tenisice skupljaju prašinu, aplikacija ti šalje notifikacije koje ignoriraš, kelj je tužno uvenuo na dnu hladnjaka, a s kvinojom ne znaš ni što bi, pa ju gurneš na kraj ormarića, daleko od vidnog polja.
Poznat scenarij? Ono što slijedi još je gore: osjećaj krivnje. Ne samo da je ponovo neuspjeh u uvođenju nove navike, nego se osjećaš još lošije nego prije. Opet si podbacila. Opet nisi dovoljno disciplinirana, motivirana, snažna…
A što ako ti kažem da krivnja uopće nije u tebi i tvojoj volji za promjenom? Ne radi se o snazi volje, niti o kvaliteti nove navike. Do problema dolazi zbog ‘temelja’ (načina razmišljanja) na koji tu naviku pokušavaš postaviti.
Pročitajte više: Kako se stvarno odmoriti na godišnjem: Savjeti Ane Keglović Horvat za detoks od stresa
Zašto se to stalno događa?
Zamisli da godinama živiš u stanu iz kojeg smeće nikada nije izneseno. Stare novine su na hrpi u kutu, razni kućanski aparati i odjeća su razbacani i nakupljeni u hrpe po cijelom stanu. Prašina je prekrila sve površine, a paučina visi sa stropa. U tom kaosu, ti odlučiš da je najbolje rješenje za tvoj stan, ono što će sve promijeniti i učiniti stan i tvoj život u njemu boljim je jedna nova, prekrasna, skupa fotelja. Ona fotelja koja je u stanu drugih sretnijih ili uspješnijih ljudi.
Dostavljači ju jedva unesu i smjeste nasred sobe. Izgleda fantastično, ali je potpuno beskorisna. Ne možeš doći do nje od nereda. Stoji nakoso jer je nasađena na hrpe odbačenih stvari koje ne koristiš i koje ničemu ne služe, a vjerojatno ti čak već i štete u tom prostoru. Uskoro i sama ta nova, sjajna, obećavajuća fotelja postane samo još jedan komad namještaja koji skuplja prašinu.
Taj stan predstavlja tvoj um. A nova fotelja je ta nova navika koju pokušavaš uvesti.
Svi mi živimo u umu koji je s vremenom postao pretrpan. Zatrpan je automatskim negativnim mislima, društvenim očekivanjima, starim uvjerenjima koja nam više ne služe, strahovima, analiziranjima i mentalnom bukom. I onda u taj kaos pokušavamo “ubaciti” meditaciju, vježbanje ili pozitivno razmišljanje.
Takav pristup životu neće donijeti dugotrajne značajne promjene koje će poboljšati kvalitetu tvog života. Možda se čak postavljaš u poziciju gdje ćeš se samo osjećati još gore sa svakom novom ‘sjajnom’ navikom koju pokušavaš ugurati u svoj život bez konkretne promjene onoga što ti šteti i onoga što te dovelo u ovu situaciju u kojoj se nalaziš. Ne možeš graditi zdrave navike i obrasce ponašanja na nezdravom temelju. Ne možeš dodavati, ako prvo nisi nešto oduzela. Mislim možeš, samo je pitanje koliko uspješno i na koliko dugo.
Primjer koji često čujem je: „Ja ti ne mogu meditirati. Nije to za mene.“
Vjerujem da je to za tebe istina. Iz više razloga, ali idemo navesti dva glavna:
Ne znaš što radiš pa ne možeš dobiti željeni rezultat.
Cilj koji želiš postići meditacijom se postiže drugim pristupima.
„Ne treba meni terapija – ni psihoterapija, a pogotovo ne hipnoterapija. Moje djetinjstvo je bilo odlično. Ja sebe poznajem i znam koji je moj problem.“
Ako je tome tako, razmisli o tome koji je razlog što taj ‘problem’ koji imaš nisi već riješila. Također, biti:
-perfekcionist
-people pleaser
-radoholičar
-ljudski ‘otirač’
-imati napadaje panike i anksioznosti
-biti pod kroničnim stresom
-živjeti u bijesu i ljutnji (ono što volimo zvati – reakcija ‘od 0 do 100 u sekundi’ najčešće radi sitnice)
-ne imati energije ili volje za stvarima i ljudima
-biti preopterećena i iscrpljena
-imati hrpu dijagnoza i autoimunih poremećaja
-živjeti bez cilja, smisla ili smjera, tj. preživljavati dan…
Možda se ova stanja danas smatraju ‘normalnim’, ali vjerujem da se slažeš kad kažem – nisu zdrava. Odnosno, kada ti ovi obrasci ponašanja počnu utjecati na kvalitetu života, crpe ti energiju i donose patnju, vrijeme je za promjenu.
To što prolaziš nije nemoguće promijeniti, kao što se to obično na kavama prepričava. Nije nužno živjeti u strahu, anksioznosti, boli i raznim problemima. Život može drugačije izgledati. Socijalni odnosi mogu biti bolji i ugodniji. Moguće je značajno poboljšati kvalitetu života, osjećati se smirenije i pronaći više smisla i energije u svakodnevici. Sve je to moguće, samo trebaš početi planirati bolji život, a ne željeti ga samo ‘uglancati’.
Što možeš učiniti već danas
Pred tobom je serijal kolumni koji ide suprotnim smjerom od većine popularnih savjeta. Prestat ćeš gomilati lijepe, nove, sjajne alate bez da si prvo napravila generalno čišćenje misli koje ti više ne koriste, tj. nećeš sada kupovati ‘nove fotelje’.
Što te zapravo guši?
-negativni filter kroz koji gledaš svijet
-toksična pozitivnost koja ti brani osjećati stvarne emocije
-bespotrebno kompliciranje koje te paralizira
-iluzija da je puka želja dovoljna za promjenu života
-odnosi koji ti crpe energiju
-anksioznost koja se hrani beskrajnim analiziranjem
-uspoređivanje života s drugima
-bijes i ljutnja
-život u prošlosti
-navike
Tek kada stvoriš prostor i temelje učiniš čistima i stabilnima, možeš početi razmišljati o tome kakav ćeš ‘namještaj unijeti unutra’, tj. kakve ćeš nove zdrave navike primijeniti na svoj život.
Ovo je poziv da staneš, udahneš i promisliš kuda ideš i što želiš od života.
Okreni se oko sebe i vidi je li to što radiš ono što ti život čini boljim, ugodnijim i sretnijim. Ili, samo trčiš kroz život i skupljaš stvari, ljude i odnose koji te koče i otežavaju svaki trenutak svakog dana samo zato što to drugi rade. Oni za koje misliš da su možda bolji od tebe, uspješniji od tebe i imaju nešto što ti nemaš. Misliš si ako ih kopiraš možda će se i na tebe njihov život prekopirati. Ali, nažalost ili možda čak na sreću, život tako ne funkcionira.
Vrijeme je za prestati se uspoređivati s drugima i prestati se kriviti za neuspjehe. Umjesto toga, zavrni rukave i kreni u veliko spremanje. Bez pritiska, bez osuđivanja, korak po korak. Pa, vratimo se na početak. Iskreno odgovori na ova pitanja. Odgovori će ti otkriti tri vrlo bitne istine o sebi:
Jesi li ikada pokušala uvesti novu naviku (npr. vježbanje, meditaciju) i odustala nakon tjedan dana, osjećajući se još gore?
Kad sjedneš i zatvoriš oči, je li u glavi mir ili misli divljaju? Možeš li živjeti smireno, stabilno i sretno u tim mislima?
Da tvoje dijete pronađe partnera točno takvu kao što si ti, bi li te to usrećilo ili rastužilo?
Tvoji će ti odgovori otkriti što si doista spremna dopustiti sebi u životu. Jer, mi jesmo rezultat vlastitih odluka, tj. onoga što si u životu dopuštamo, kao i onoga što odbijamo prihvatiti. I sada ti se nameće pitanje – želiš li i dalje nastaviti živjeti po istom principu ili je vrijeme za ‘generalku uma’?
Autorica teksta: Mirna Miljković, Cert. Hyp., Mindset Shift Consultant – Tvoj Mindset je tvoj identitet, biraj ga pažljivo. Pomažem ženama osloboditi se nevidljivih ograničenja i postati najbolja verzija sebe.
Sljedeći članak: Zašto tvoj um vidi samo probleme – i kako to promijeniti
Napomena: Sadržaj ovog članka je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja zamjenu za profesionalni psihološki ili medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje. Ako se suočavaš sa spomenutim stanjima, poput napadaja panike, anksioznosti ili drugih zdravstvenih izazova, obavezno se bez odgode obrati liječniku opće prakse. Hitna psihološka pomoć dostupna je i putem telefona. Možeš nazvati 112, a dostupna je i podrška 0-24 na broj 01/2376-470 – https://gov.hr/hr/regionalni-centri-za-psihotraumu-i-nacionalni-centar-za-psihotraumu/970?lang=hr
Foto: privatna arhiva, Pixabay/Canva
