Bivša saborska zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić potvrdila je proteklog mjeseca da se na lokalnim izborima sljedeće godine planira kandidirati za županicu Splitsko-dalmatinske županije. Nezavisna kandidatkinja koju podupiru Centar i Nezavisna lista mladih poručila je da će kada postane županica “ukinuti hobotnicu koju HDZ gradi 31 godinu”. Ninčević Lesandrić za Women in Adria otkriva kako želi da ova županija izgleda u budućnosti, što zamjera sadašnjem županu i što će, ako postane županica, učiniti kako bi pomogla poduzetnicima.
‘Moja vizija je županija kao razvojni motor, a ne protočni bojler’
Kako kaže, u politiku se vraća jer želi “dovršiti nedovršeni posao”. Naime, Ninčević Lesandrić u politici je bila u zakonodavnoj vlasti, u Saboru. Osobno nije imala priliku sudjelovati u izvršnoj vlasti, a to je, kaže, za nju daleko prirodnije i izazovnije.
“Sada želim doprinijeti razvoju svoje sredine iskustvom, znanjem i željom da zaista više ne živimo u sredini kojoj u 2025. godini nedostaju osnovna infrastruktura. Nemamo ceste, škole, dvorane, domove zdravlja ni domove za starije. Pa trebamo li do 2050. čekati na osnovu infrastrukturu!? Sigurna sam da u iduće četiri godine mogu preokrenuti smjer županije od stagnacije prema snažnom razvojnom putu“.
Ima viziju županije kakvu želi stvoriti. Naglašava da županije u Hrvatskoj popularno zovu “protočni bojleri”, zato što se u ključnim područjima državna sredstva spuštaju samo na gradove i općine, odnosno neke javne službe u njima.
“Mnogi župani ništa bitno drugo ni ne rade. A naša je županija primjer zapostavljenosti. Nisu desetljećima bili u stanju izgraditi nekoliko desetaka kilometara ceste kojom bi riješili jednu od najvećih gužvi u Hrvatskoj na relaciji Omiš – Split – Trogir. Pred svake izbore sjete se nuditi obećanja koja sada više nisu ni smiješna”.
Objašnjava da je upravo Split sa Solinom, Kaštelima i Trogirom, zatim Omišom i Makarskom te Sinjom i Triljom, druga najveća koncentracija stanovništva u Hrvatskoj, nakon Zagreba i zagrebačkog prstena. Smatra da zato Splitsko-dalmatinska županija opravdano treba infrastrukturna ulaganja bez čekanja na red.
“U tom kapacitetu stanovništva nelogično je da osim turizma sve drugo zamire i stoji. Poduzetništvo u mnogim smjerovima ovdje treba cvasti. Javne službe tome trebaju otvoriti sva vrata, a ne se birokratski zadovoljavati statusom ‘protočnog bojlera’. Moja vizija je županija kao razvojni motor, a ne ‘protočni bojler'”.
Pročitajte više: Bivša mostovka vraća se u politiku i sada želi biti županica
Nedostatak osnovne infrastrukture
Upravo je nedostatak osnovne infrastrukture ono što najviše zamjera svim županima do sad, a posebno sadašnjem županu koji tu funkciju obnaša već dva mandata i “želi istim načinom rada ići i u treći mandat, što nas u 2025. godinu uvodi bez osnovne infrastrukture”.
“Građani u razvijenim zemljama 2025. godine ni ne razmišljaju o cestovnim projektima, brzim željeznicama, školama, dvoranama, igralištima, domovima zdravlja i domovima za starije, jer im je to na usluzi svakodnevno već desetljećima. Mi, nažalost, u programu za 2025. godinu slušamo kako će županija napraviti 100 igrališta. Hej, pa koliko ih onda sada imate. Dva ili tri!? Pa oni tim velikodušnim obećanjem priznaju da dosad ništa nisu radili. A nisu radili ni cestovne projekte, ni škole, ni dvorane, ni ništa drugo što nam još uvijek nedostaje”.
Svjesna je da će prije drugih velikih planova koje ima morati riješiti osnovne probleme.
“Nažalost, ne mogu reći što bih sve htjela napraviti po svojim željama jer se moram staviti u zadane okvire i najprije napraviti osnovne, bazične projekte, koji nedostaju već 30 godina i koji nam narušavaju svakodnevni život. Nakon toga moći ćemo pričati o inovativnim modernim projektima kakve naša županija zaslužuje. A i to ću pokrenuti do kraja mandata”.
Pročitajte više: Okrugli stol Poduzetništvo na ženski način otvara temu ženskog poduzetništva
Planovi za poduzetnike
Kad je riječ o poduzetništvu i poduzetničkim pravima, njezini prioriteti idu u smjeru uklanjanja birokratskog ograničavanja poduzetnika. U kojem god smislu oni bili – administrativnom ili u nepostojanju poduzetničke klime.
“Koliko sam samo puta ponovila da poduzetnicima ne treba pomagati, samo ih pustite da rade bez 101 prepreke dnevno. Oduzimate im dragocjeno vrijeme na nepotrebne stvari, a to vrijeme su mogli utrošiti na ono što im najbolje ide – stvaranje. Od tog stvaranja svi imamo koristi, jer to puni i državni i lokalne proračune, to moramo početi shvaćati u našem mentalitetu. Svaki obrtnik i poduzetnik, od najmanjeg do najvećeg, ima svoju funkciji u društvu i samo ga pustimo da radi”.
Skrenula je pažnju i na nedostatke gradskog Poduzetničkog inkubatora.
“Znamo koja je svrha osnivanja poduzetničkih potpornih institucija i onda PPI to mora i raditi. Postoje razni mehanizmi kontrole i izvještaja njihovog rada, tako da ako zaista želite da taj poduzetnički inkubator radi svoj posao, onda je vrlo jednostavno provjeriti i radi li on to zaista. Problem je kad mi imamo model osnivanja i upravljanja poduzetničkim inkubatorom na način uhljebljivanja nesposobnih ljudi, pa nek stoje, koga briga što će raditi. Evo, mene je briga i zato sam na sve moguće načine kao fizička osoba pokušavala doći do informacija što taj gradski solinski Poduzetnički inkubator zaista radi, te sam na kraju osnovala nezavisnu ekipu u Solinu koja je ušla u vijeće, pa smo napokon došli i do prvih izvještaja”.
Pročitajte više: Ministru Mariću uputili smo zahtjev za izmjenom zakona o doprinosima
‘Osiguravali su štandove za pečenje janjetine i vatromet. Moja vizija je drugačija’
Odmah su reagirali i javno pričali o tom “jako lošem modelu upravljanja poduzetničkim inkubatorom koji je naposljetku ugašen jer nije bio svrsishodan”.
“Cijeli svoj smisao usmjerio je na to da za Dan grada osigura između ostalog i štandove za pečenje janjetine ili pucanje vatrometa. Sve je time rečeno o razlici vizije upravljanja javnim novcem tadašnjeg gradonačelnika Solina, a sadašnjeg župana Bobana i moje vizije”.
Nedavno je istaknula i činjenicu da 70 posto proračuna Splitsko-dalmatinske županije ide na plaće. Objašnjava da problem nije u iznosu novca, već upravo u tom postotku. Želi da županija na plaće odvaja 40 posto, a da je proračun veći od današnjeg u rubrici razvojnih projekata.
“To znači da će iznos plaća ostati isti ili, dapače, rasti, ali će se proračun povećati prihodima iz EU fondova i stvaranjem poduzetničke klime. Imat ćemo razvojne projekte, modernu i novu infrastrukturu. Napokon ćemo se izvući iz doba u kojem razmišljamo o tome koja nam osnovna infrastruktura nedostaje. Želim da razmišljamo o budućnosti i projektima koji su u korak s vremenom u kojem živimo na svjetskoj skali. I zbog nas i zbog ljudi koji nas posjećuju iz cijelog svijeta. Ne želim više da se kad odlazimo u susjedne zemlje osjećamo kao da smo u nekom futurističkom filmu. Želim da sami sebe uvedemo u jednak standard sa suvremenim svijetom. To je moja vizija budućnosti i Dalmacije i Hrvatske”, zaključuje.
Foto: Canva / Privatna arhiva
