Skoro svakodnevno možemo čuti „djeca danas nisu što su nekad bila“. Razlike definitivno postoje, no ja se osobno ne bih složila s ovime, odnosno ne bih „prst uperila“ u djecu. Prvo što trebamo uzeti u obzir je društveni kontekst zbog kojeg su izazovi odgoja veći nego ikad.
Pročitajte više: Edukatorica roditelja Glorija Peranić: Velik dio društva još uvijek misli da je ‘batina je izašla iz raja’ kvalitetna odgojna metoda!
Koji su izazovi odgoja danas?
Ranijih godina kućanstvo su dijelile šire obitelji i sve obaveze bile su raspodijeljene na više članova. Tako su i u brizi za djecu pomagale bake, tete i ostali, a majke su uglavnom bile nezaposlene. Danas je podrška širih obitelji značajno manja, a društveni pritisci izvana puno veći. Ne samo da su mame zaposlene, nego se od njih često očekuje da budu savršene u svim svojim ulogama: kao mame, žene, prijateljice, kćeri, poduzetnice ili zaposlenice..
Osim toga, živimo u vremenu kada je dugačka „To do“ lista na neki način stvar prestiža. Utrkujemo se jedni s drugima tko će imati više obaveza, čije će dijete pohađati više aktivnosti, a u pozadini se utrkujemo sami sa sobom, otkrivajući što od toga želimo, a što mislimo da želimo jer je „Instagram friendly“.
Još jednu razliku u odgoju nekad i danas predstavlja rad stručnjaka u području dječjeg razvoja i odgoja. Stručnjaci su oduvijek istraživali ove teme, no informacije nisu bile tako dostupne roditeljima, kao što su danas. Ipak, rekla bih da ovdje postoji i druga strana medalje, a to je previše izvora informacija (objašnjenih stručnom terminologijom), koje zaposleni roditelji ne stignu proučiti. Tako se na neki način stvara dodatni pritisak važnosti pravilnog poticaja u prvoj godini, u prve 3, prvih 6, prvih 13…
Osobno smatram da društvene mreže također mogu stvoriti dodatni pritisak na roditelje, u vidu uspoređivanja ili straha od posramljivanja, primjerice popularno nazvanog „mom shaming-a“.
Sad kada smo identificirali neke od okolnosti koje nam otežavaju odgoj, možemo odgovoriti i na pitanje kako te okolnosti spriječiti ili ublažiti.
Pročitajte više: Glorija Peranić zna kako znanje iz biznisa primijeniti u odgoju!
Što kao roditelj možete učiniti?
Dva glavna pravca koja roditelju danas mogu pomoći jesu rad na sebi i rad na odnosu s djetetom. Rad na sebi nije moje područje rada, no u kontekstu odgoja smatram važnim rad na našim uvjerenjima i iskustvima iz djetinjstva te dobra organizacija svojih prioriteta i energije u danu. Kada govorimo o odnosu s djetetom, od presudne je važnosti poznavati osnove djetetovog razvoja i to iz sljedećih razloga. Znanje o specifičnostima djetetovog razvoja omogućava nam razumijevanje njegovih ponašanja. Tek kada razumijemo zašto se dijete ponaša na određeni način možemo prilagoditi svoj pristup. U protivnome, ako ne znamo uzrok nekog izazovnog ponašanja možemo ih tumačiti kao „namjerna“, „izazivanja“, „provociranja“ i ostalo, što narušava odnos. Tako upadamo u začarani krug jer je upravo odnos preduvjet bilo koje daljnje suradnje s djetetom.
Ako ne znate odakle krenuti predlažem sljedeće aktivnosti:
- Zapišite popis svojih odgojnih želja i ciljeva (Kako bi voljeli da vaša obiteljska svakodnevica izgleda? Sljedeće, koje bi karakteristike htjeli vidjeti kod svog djeteta kada poraste). Kada ste sastavili taj popis prijeđite na trenutnu situaciju – koliko se željena svakodnevica razlikuje od stvarne? Zatim, radite li na tome da potaknete karakteristike koje bi htjeli vidjeti kod svojeg djeteta – ili vam dan preuzimaju sukobi i brojne aktivnosti koje ne ostavljaju dosta prostora za poticanje željenog?
- Uzmite barem nekoliko minuta dnevno za sebe. Pored djece i posla to je jako teško, ali i jako nužno. Poželjno je napraviti nešto što vas veseli i smiruje (nebitno je li to masaža lica, svjesno disanje, zapisivanje misli i osjećaja na papir ili bilo koja druga aktivnost za koju imate tih nekoliko minuta u danu). Ipak, to ponekad nije dovoljno, odnosno ne može zamijeniti situacije u kojima trebamo stručnu pomoć terapeuta.
- Vezano za educiranje o dječjem razvoju – nastojte popratiti sadržaje o trenutnom stupnju razvoja na kojem je dijete te o sljedećem nivou razvoja kako bi se za isti mogli pripremiti (i poticati). Već najosnovnije informacije o funkcioniranju djetetovog mozga pomoć će razumijevanju djetetovih ispada, a objašnjene su laičkim jezikom u brojnim knjigama te u ovom videu.
Autor: Glorija Peranić, edukatorica za odgoj
Foto: Privatna arhiva, Canva
