Glorija Peranić zna kako znanje iz biznisa primijeniti u odgoju!

Poznato je da je mamama poduzetnicama iznimno tanka granica između poslovnog i privatnog te da je potreban veliki trud da uspiju u oba polja. Glorija Peranić, edukatorica za odgoj, otkrila je jednu drugu razinu. Znanja iz biznisa, naime, mogu pomoći u odgoju djece. Iako se na prvu čini da biznis i odgoj nemaju ništa zajedničko, ona vjeruje da ćete primjenom ovih 5 savjeta izgraditi bolji odnos s vašim djetetom.


Pročitajte više: Kako uskladiti odgoj i posao?


Biznis i odgoj kao savršen spoj!

Refleksivno slušanje

NLP Master Borna Jurišković govori o tehnici zrcaljenja (mirroring), korištenoj u NLP-u, a to je tehnika verbalnog i neverbalnog usklađivanja. Koristimo ju kada želimo da druga strana dobije dojam da ju stvarno slušamo i doista razumijemo što nam želi reći.

Neverbalno, kada razgovaramo s osobom pokušat ćemo zrcaliti svoj položaj tijela s njenim. Na taj način druga strana na stvara dojam da joj “ležite” kao osoba. Jako je važno pritom biti prirodan jer ćete u suprotnom ostaviti potpuno suprotan dojam.
Na verbalnoj razini preporučuje se koristiti riječi koje druga osoba inače koristi u govoru.

Na primjer, ako osoba često govori: Vidim da bi to moglo ispasti dobro – to znači da je osoba vizualan tip i tada ćete koristiti rečenice poput: jako ste slikovito to opisali, prelijepa ideja.

Kada bi se ovo biznis pravilo primijenilo i na odgoj, to bi bile situacije kada nam dijete dođe sa svojim problemom, a koji je iz perspektive odraslog “sitnica”. Primjerice – dijete dolazi tužno iz parka i govori da se posvađao s prijateljem i da više nikada neće biti prijatelji.

Ono kako odrasli teže reagirati u ovoj situaciji je spašavanje – u najboljoj namjeri opovrgavamo djetetove osjećaje “Ma nije tako, to nije istina..”.

Umjesto toga predlažem da koristite metodu refleksivnog slušanja: “Posvađali ste se. Radi toga se osjećaš povrijeđeno?…”. Neverbalno, ono što možete napraviti je kleknuti, kako biste bili na istoj visini s djetetom, oči u oči, a time mu i poslali signal da ste istoj razini i da ga razumijete.

Ono što dijete treba od vas u ovakvim situacijama je potvrda da ga njegov roditelj doista razumije.

Koje je tvoje zašto?

U knjizi Simona Sineka – Start with Why, koju ovaj NLP Master preporučuje, razlika između uspješnih i neuspješnih kompanija je u njihovom “zašto”. Ljudi neće kupiti ono što radimo nego zašto to radimo.

Kad je biznis u pitanju, rekla bih da lakše priznajemo da nam je teško, da smo pogriješili ili da imamo loš dan, a sve to ulazi i u odgoj. Iako svoje dijete volite najviše na svijetu i ta ljubav je neusporediva i nezamjenjiva, u redu je imati teške trenutke.

Međutim, kada imate na umu svoje tzv. “zašto”, lakše je prebroditi takve trenutke. Ovo vrijedi i na najmanjim svakodnevnim primjerima kao što je sljedeći: kad vidimo da trogodišnjak sam vadi jelo u tanjur tako da je zaprljao pola kuhinje, vjerojatno pomislimo “koliko čišćenja”, ali ako znamo zašto je to važno, a to je da on razvije samostalnost, onda ćemo shvatiti koliko su mrlje nevažne naspram takvih ciljeva.

Utjecaj amigdale, odnosno timeout

U kojim trenucima je bolje uzeti time-out nego reći na glas što nam je trenutno na umu?

U knjizi “Kako izbjeći NE” preporučuje se da kada osjećamo da ćemo reagirati impulzivno i poprilično burno, pokušamo koristiti tehniku “izlazak na balkon”. Balkon je metafora za mentalni sustav. Kada povišenim tonom pristupamo bilo kojoj osobi samo stvaramo kontraefekt, odnosno otpor.

Jako je bitno osvijestiti si nagle reakcije u ovakvim situacijama. Čak i kada vam se dogode, a dogodit će vam se jer smo svi ljudi, uvijek se možete ispričati i reći: “Oprosti, žao mi je da sam ovako reagirala. Reagirala sam ovako jer …”.

Na primjeru odgoja, vjerujem da vam se puno puta dogodilo da ste u naletu emocija rekli nešto što niste htjeli i nešto što ne mislite baš onako kako ste rekli. Nažalost, ono što je izgovoreno, dijete je već primilo, a od iskustava djeteta ovise njegova uvjerenja, osjećaji i ponašanje.


Pročitajte više: Dovode li dječje aktivnosti i njih i roditelje do burnouta?


Zato kad prepoznate da imate nalet emocija, kad vam se čini da je dijete “prešlo vaše granice” i osjećate da više niste u kontroli, pokušajte pronaći način kako ćete se obuzdati: možete reći djetetu “Ja sada trebam trenutak” i nakratko se udaljiti.
Naglašavam da vi uzimate svoj timeout, ne šaljete dijete u timeout jer ono ne razumije svrhu istog.

Sastanci

O sastancima znamo da je jako bitno da se sve prisutne strane za stolom osjećaju jednako bitnima. Borna savjetuje: Učinite to uvažavanjem prijedloga i pokazivanjem da ih razumijete. Ovdje možete koristiti tehniku “mirorring”. Tako da ponovite zadnje dvije do tri riječi koje je osoba rekla. Neka svatko od osoba za stolom ima jednako minuta za izlaganje i primjedbe.

U primjeru odgoja: Obiteljski sastanak je toliko važna, a primjenjiva tehnika koju bi preporučila svakoj obitelji. Takvi sastanci poučavaju dijete jako važnim životnim i socijalnim vještinama. Prije svega, korištenjem ovog pristupa, šaljete djetetu važnu i jasnu poruku: uvažavamo tvoje mišljenje, odnosno tebe, ti si ravnopravan član ove obitelji, cijenimo tvoj doprinos u svakodnevnom životu obitelji, želimo te čuti, trebamo zajedno dogovoriti kako će ovo funkcionirati.

Ukratko o tome kako organizirati dobar obiteljski sastanak: važne teme koje želite raspraviti nemojte raspravljati u žurbi, naletu emocija ili servirati kao naredbe djetetu, već ih predložite za idući obiteljski sastanak.

Nazovite sastanak nekim imenom koje dogovorite u obitelji. Osigurajte vrijeme, navedite teme koje želite raspraviti, granice ili pravila koje trebate dogovoriti i jako važno – započnite i završite s nečim pozitivnim.

Primjerice možete započeti dijeljenjem komplimenata iz proteklog tjedna: svakom članu obitelji dajte neku zaslugu/pohvalu. Sastanak završite zajedničkom igrom. Izbjegavajte korištenje obiteljskih sastanaka za održavanje lekcija i kontroliranje. Predlažem da uključite djecu iznad 4 godine života, radi razvojnih kapaciteta.

Više o koracima obiteljskog sastanka na profilu Edukatorica za odgoj.

Poštovanje

Borna Jurišković naglašava da je velika razlika između poštovanja i strahopoštovanja. Pritom poštovanje stječemo gradeći odnos s drugom osobom. Strahopoštovanje stječemo pokazivanjem svoje moći i manipulacijom.

Želite li da vas druga osoba poštuje morate joj pokazati da čvrsto stojite iza toga što govorite, ali da nećete slijepo biti rob svojih uvjerenja ako druga osoba ima pravovaljane i dobro obrazložene argumente. Empatija igra veliku ulogu u poštovanju. To je temeljna vještina u svakoj komunikaciji: Empatija apsorbira napetost i otvara vrata poštovanju od strane druge osobe.

U kontekstu odgoja, iako se poštovanje često podrazumijeva i svi bi mi rekli da poštujemo dijete, mislim da ga u praksi ne primjenjujemo dovoljno. Uzmite za primjer na koji način se odnosite prema poslovnom kolegi kada kaže nešto što vama zvuči kao nebuloza – možda odgovorite nešto kao “Aha, vidjet ću malo, razmotrit ćemo…”. Kad je dijete u pitanju, kad ono predloži nešto što iz svog iskustva smatra kao super prijedlog, odgovori odraslih često su “Ma ne dolazi u obzir”, “Odakle ti ta ideja”, “Zaboravi”, “Slušaš li ti mene uopće, rekla sam ne”…

Ne trebate uvažiti svaku djetetovu inicijativu, ali mu se trebate svaki put obratiti s poštovanjem. I napominjem ako je to nešto što možete uvažiti, onda to podržite, ako nije, možete dijete blago preusmjeriti “Htio bi da ručamo kolače? Zvuči kao baš fin ručak, ali vjerujem da bi nas od puno kolača mogao boljeti trbuh, a i ne bi dobili snage za sve igre do kraja dana. Nakon ručka možemo pojesti kolač. Želiš jesti ovdje ili na terasi?”.

Važno je imati na umu da djeca žele surađivati sa svojim roditeljima. Odnos je preduvjet suradnje, a poštovanje preduvjet odnosa.

Cijeli tekst svela bi na dvije riječi: poštovanje i razumijevanje – koje često podrazumijevamo, a rijetko iskazujemo.

Autor: Glorija Peranić, Edukatorica za odgoj

Foto: Unsplash/Marisa Howenstine, Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

ukrajinski film Klonkide

Ukrajinska redateljica na Sarajevo Film Festivalu predstavila ratni film iz ženske...

Ukrajinska redateljica i scenaristica Maryna Er Gorbach na Takmičarskom programu Sarajevo Film Festivala predstavila je svoj film pod nazivom Klondike. U tursko-ukrajinskoj koprodukciji, film...
- Advertisment -