Ovo su najveći problemi u Prijedlogu Zakona o radu vezano za izdvojeno radno mjesto!

Trajanje javne rasprave , vezane uz Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu , otvoreno je od 12.07.2022. do 11.08.2022, u vrijeme intenzivnih korištenja godišnjih odmora. Odabirom perioda trajanja javne rasprave dobiva se dojam kako je tendencija Zakonodavca ispunjavanje formalnosti u cilju donošenja izmjena i dopuna Zakona, uz što manju uključenost stručnjaka i zainteresirane javnosti. Također, smatram da je cijela ova situacija medijski nedovoljno popraćena, što će u budućnosti dovesti do problema u provođenju Zakona u praksi. U ovome članku prvotno ću iznijeti svoja osobna razmišljanja i stajališta, koja ću ostaviti kao službene komentare na aktualnom e-savjetovanju. U pripremi je još nekoliko komentara vezanih uz ključne stavke prijedloga, te će isti uskoro biti objavljeni.

Izdvojeno radno mjesto – rad od kuće i rad na daljinu

Članak 7.  Nacrta kao rad na izdvojenom radnom mjestu definira se dvije vrste rada: Rad od kuće i Rad na daljinu. Rad od kuće je rad koji se obavlja u domu radnika ili nekom drugom prostoru koji je određen temeljem dogovora radnika i poslodavca. Rad na daljinu uvijek se obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje svoje mjesto rada, koje je promjenjivo i ovisi o volji radnika.

Istim člankom propisano je kako se Rad na izdvojenom mjestu rada može  obavljati kao stalan, privremen ili povremen, ako na prijedlog radnika ili poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada, pod uvjetom da narav posla i mali rizik utvrđen sukladno propisima o zaštiti na radu to omogućava. Prvi problem je pozivanje na odredbe zakonodavstva  zaštite na radu, koje u svojim odredbama ne propisuje obveze i procese  vezane uz izdvojeno mjesto rada, već daje samo šture i općenite definicije .  U navedenom zakonodavstvu poprilično je nedorečeno na koji način će se provoditi procjena opasnosti u domovima djelatnika, kao niti koji su  minimalni tehnički uvjeti za rad, tj. kako će se točno oni utvrđivati. Opravdano je bilo za očekivati kako će se konkretnije odredbe propisati u Zakonu o radu, no kao što čitamo iz priloženog, to nije slučaj.  


Pročitajte više: Ovo su ključne izmjene zakona o radu koje Vlada predlaže, uključite se u javnu raspravu!


Kako će se tretirati ozljede na radu?

Nadalje, u potpunosti je nepoznato na koji način i po kojim kriterijima će se ozljeda djelatnika za vrijeme rada na izdvojenom radnom mjestu , tretirati kao ozljeda na radu.

Članak 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje Ozljedu na radu:

  1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,
  2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Propisuje također kako se ozljedom na radu,  ne smatra se ozljeda odnosno bolest do koje je došlo zbog:

  1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.),
  2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),
  3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,
  4. atake kronične bolesti,
  5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

Nejasni su uvjeti i način na koji će se, kod rada na izdvojenom mjestu , dokazati kada se ozljeda zaista desila, i radi li se zaista o ozljedi na radu?

Napomena: Članak 65. Zakona o zaštiti na radu propisuje kako je poslodavac obavezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacioniranoj zdrasvtvenoj ustanovi ili bolnici

Ukoliko dođe do teže ozljede, nejasno je i koji će biti kriteriji provođenja inspekcijskog nadzora i načini na koji će se utvrditi da li je bilo propusta od strane Poslodavca.

Kako će izgledati ugovor o radu u slučaju rada na izdvojenom radnom mjestu?

Članak 8 Nacrta propisuje obvezni sadržaj ugovora o radu u slučaju rada na izdvojenom radnom mjestu , gdje je propisano kako ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika mora sadržavati i dodatne podatke o:

  • sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, odnosno uporabi vlastitih sredstava rada radnika, ako ih koristi

Računovodstveno gledano, ukoliko takva sredstva za rad imaju nabavnu vrijednost veću od 3.500,00 HRK ili vijek trajanja dulji od jedne godine , moraju se voditi u evidenciji osnovnih sredstava i imati svoj inventarni broj. Člankom 15. Zakona o računovodstvu propisana je obveza poduzetnika da tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem godine (31.12) popiše imovinu i obveze. Za potrebe provođenja iste, Uprava društva donosi odluku o redovnom popisu na dan 31.12. , te osniva povjerenstvo za popis i između ostalog, definira mjesta na kojima se popis provodi.  Kao novitet u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o radu propisana ovlast Poslodavaca da ulazi u prostor doma radnika (ili u neki drugi prostor o kojem je radnik obavijestio poslodavca,)  „radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada radnika“. Ovom odredbom, kao niti jednom drugom u hrvatskom zakonodavstvu , nije propisana ovlast poslodavca  da ulazi na izdvojeno radno mjesto za potrebe inventure.  Također nije jasno koji će biti načini provođenja inspekcijskih nadzora (npr. Inspektorat rada)? 

  • naknadi troškova nastalih zbog obavljanja posla, koje je poslodavac dužan naknaditi radniku, ako je rad na izdvojenom mjestu ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada na izdvojenom mjestu rada traje duže od 15 radnih dana neprekidno, osim ako drukčije nije ugovoreno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu

Koji su to „troškovi nastali uz obavljanje posla? Kako će se određivati troškovi vezani uz režije s obzirom na kvadraturu stana i prostora korištenog za rad? Kako će se određivati s obzirom na prisutnost ostalih članova kućanstva?  U kojem kontinuitetu se troškovi mojraju isplatiti? Da li u tekućem mjesecu za prethodni mjesec ili će radnik na refundaciju trebati čekati godinu dana?

Također, nije jasno definirano, što se smatra „prekidom kontinuiteta od  15 dana“.  Da li je to vraćanje u  sjedište/prostorije poslodavca,  odlazak djelatnika na bolovanje, korištenje godišnjeg odmora?

Računa li kontinuitet od 15 dana općenito, ili u određenom mjesecu?  Ako će , primjerice,  u siječnju 2023. radnik raditi od kuće 14 dana, a 2 dana u veljači, nakon čega slijedi „prekid“, hoće li steći pravo na naknadu troškova? Ili se za obračunsku osnovu nastalih troškova uzima kalendarski mjesec, te zapravo za niti siječanj niti za veljaču neće steći pravo na naknadu troškova?

Foto: Pexels, privatna arhiva

Autorica: pravnica Sanja Roginić, završila Porezni studij na Pravnome fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i demonstratorica na Katedri za Financijsko pravo i financijsku znanost.

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Silvija Dološić Groznica Ilok

„Jednog će dana moja Lota biti ponosna na svoju mamu“ –...

Silvija Dološić Groznica Voditeljica je odjela za komunalne poslove, poljoprivredu i zaštitu okoliša Grada Iloka. Svojim je angažmanom na poslu i...
- Advertisment -