Nije tajna da je komunikacija ključ uspjeha te da zahvaljujući njoj velike tvrtke opstaju, a male se probijaju i rastu. Posebno je osjetljiva komunikacija u kriznim situacijama, jer o njoj ovisi ugled tvrtke. Na konferenciji Žene u građevini u organizaciji Women in Adria upravo je o toj temi govorila Maja Tuđen Pavlinić, prokuristica i voditeljica pravnog i PR odjela u MDK Građevinaru.
Prisjetila se kako je tvrtka MDK Građevinar započela svoj put 1967. godine kao obrt koji je 2018. godine prerastao u društvo s ograničenom odgovornošću da bi od lani ušli u kategoriju velikih poduzetnika.
„Bavimo se visokogradnjom te radimo za privatne investitore, gradimo hale, trgovine, hotele, a kroz javnu nabavu gradimo škole i vrtiće te izvodimo radove obnove. Svake godine imamo i nekoliko vlastitih investicija stanogradnje, a bavimo se i proizvodnjom hidroizolacijskih materijala te smo ušli i u gospodarenje otpadom i tako zaokružili priču o kružnom gospodarstvu“, ispričala je Tuđen Pavlinić.
Krizni komunikacijski plan kao imperativ
Kao velika tvrtka s različitom paletom poslova susretali su se s kriznim komuniciranjem za koje naša sugovornica smatra da se u njemu žene bolje snalaze zahvaljujući boljim upravljačkim i komunikacijskim sposobnostima, osobito u izazovnim situacijama.
„Ženski leadership je vrlo bitan jer su nam u kriznom upravljanju vođe jako bitni. Kriza je sve ono što može negativno utjecati na zaposlenike, organizaciju ili čak društvo u cjelini. U krizama je potrebno razlikovati krizno upravljanje i krizno vodstvo. Vjerujem da možete zaključiti da je upravljanje zapravo gotovo uvijek reaktivno i ima kratak pogled na događaje dok je vodstvo šireg opsega, ima duži pogled na događaje, proaktivno je i uključuje sve dionike ciljane javnosti“, objasnila je prokuristica dodajući da postoje različiti oblici rizika, od pravnih do financijskih ili čak životno ugrožavajućih, te se u skladu s njima bira i način izrade kriznog plana.
„U tome nam mogu pomoći studije i istraživanja. Valja znati koji su faktori koji utječu na krizu, koja je razina odgovornosti organizacije, te koliki je njezin ugled. I pri svemu tome, dok biramo naše strategije, vrlo je korisno slijediti faze upravljanja krizom, odnosno prije krize identificirati potencijalne rizike, razviti krizne planove, obučiti tim, pratiti okruženje te aktivirati plan, za vrijeme krize komunicirati s dionicima, ponajviše relevantnim objašnjenjima, i nakon krize procijeniti učinak te učiti iz iskustva“, savjetuje Tuđen Pavlinić.
Pročitajte više: Žene u IT industriji: ‘Ne čekajte da vas primijete, same se morate izboriti za sebe’
Uloga žena u kriznom upravljanju
Ističe da svaki krizni plan sadrži kategorije odgovornosti i odlučivanja, a imperativ je osvježiti ih najmanje jedanput na godinu.
„Svakako treba naglasiti važnost i ulogu žena u kriznom upravljanju jer ženska perspektiva uvijek nudi širu sliku. Od važnosti je promišljati ne samo o rješenju problema, nego i o suosjećanju te uzimati u obzir druge dionike u krizi. Naravno, ženska snalažljivost, inovativnost, prilagodljivost i agilnost su vrlo bitne i korisne kad je riječ o rješavanju kriza i upravljanju.“ kazala je Tuđen Pavlinić.
Objasnila je također kako uspjeh kriznog komuniciranja ovisi o različitim načinima komunikacije koji uključuju verbalnu, ali i paraverbalnu poput tona glasa, artikulacije ili tempa govora. Cilj je doprijeti do sugovornika na jasan i razumljiv način.
„Velik je zadatak na komunikatoru koji mora osigurati da su mu poruke jednostavne, da razmišlja tko mu je u publici, da pokušava prevenirati bilo kakav mogući nesporazum i eventualno, ako je potrebno, ispričati se,“ prenijela je prokuristica.
Javnost je u kriznim situacijama partner
Govorila je i o komunikacijskim modelima koji uključuju kako percipirati problem u krizi i potom pristupiti vraćanju ugleda i sanaciji štete.
„Faza sanacije štete je vrlo bitna. Uključuje komunikaciju s obiteljima žrtava, pružanje podrške zaposlenicima, dijeljenje informacija s ostalim ciljanim javnostima kao što su partneri projekta, vlasnici, podizvođači i suradnici. To uključuje komunikaciju i dostavu svih potrebnih podataka vladinim tijelima, i regulatornim agencijama“, nabrojila je Maja Tuđen Pavlinić ističući da bez obzira na odabir strategije za rješavanje krize, uvijek valja uključiti javnost i prihvatiti je kao partnera.
„Uvijek je bolja suradnja nego nesporazum do kojeg bi moglo doći. Treba planirati svoj rad, zatim ga evaluirati, voditi računa o različitim publikama i različitim dionicima, biti iskren, pošten i otvoren. To je možda čak i najvažnije pravilo uspješnog kriznog komuniciranja, jer neiskrenost se skupo plaća“, poručila je prokuristica i istaknula kako se nada da je svojim izlaganjem ponukala kolegice da izrade krizni komunikacijski plan jer on može spasiti poslovanje i ugled.
Foto: Marin Tomaš
