Tvrtka ili obrt uz posao – što odabrati?

Svakodnevno se susrećemo s pričama o ljudima koji odlučuju započeti vlastiti posao. Bez obzira na to radi li se o dugogodišnjim i iskusnim radnicima koji se žele iskusiti u nekom novom poslu ili mladim poduzetnicima koji žele pokrenuti vlastiti start up, ova odluka donosi brojne izazove, mogućnosti i rizike. Tvrtka ili obrt uz posao za pojedince koji su spremni preuzeti rizik može biti prvi korak u ostvarenju njihove vizije i poslovnih snova.

U ovom članku se ukratko obrazlažu osnovne činjenice koje osobe koje uz ugovor o radu pokreću vlastiti posao moraju znati kako bi uspješno ostvarili svoju zamisao.

Temeljito istražite zakonodavni okvir

Pokretanje vlastitog posla uz postojeći ugovor o radu je zanimljivo, ali i izazovno iskustvo svakog pojedinca koji se odluči upustiti u ovu poslovnu avanturu.

No, prije nego što krene u takav poslovni poduhvat, potrebno je temeljito istražiti zakonodavni okvir koji uređuje općenita i specifična pravila poslovanja, kao i porezni aspekt koji utječe na isplativost poslovanja.

Primjerice u određenim djelatnostima postoji potreba za posebnim dozvolama ili odobrenjima kako bi se uopće moglo poslovati. Također, važno je provjeriti postoji li zabrana natjecanja s poslodavcem koja traje za vrijeme radnog odnosa radnika i poslodavca ili dok poslodavac ne izda pisano odobrenje za obavljanje poslova iz svoje djelatnosti. Zakonska zabrana natjecanja odnosi se isključivo na djelatnost koju obavlja poslodavac.

Nakon provjere zakonskih propisa, potrebno je izvršiti odabir pravno-poreznog oblika budućeg poslovnog subjekta. Ova dilema često muči poduzetnike. Važno je razumjeti prednosti i mane različitih oblika (npr. obrt, d.o.o., j.d.o.o.) kako bi se donijela najbolja odluka za vlastiti poslovni pothvat.

Uobičajeno se biraju obrt ili društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.ili j.o.o.o.) kao oblici trgovačkih društava. Razlike između tih oblika su značajne, no u ovom ćemo se članku više usredotočiti na pitanja vezana uz porezne obveze kada se samostalna djelatnost obavlja uz već postojeći ugovor o radu.


Pročitajte više: Nema više nepotrebnih troškova, otvorite obrt besplatno!


Paušalni obrt uz posao

Prema Zakonu o obrtu i Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica, obrtnik mora imati odgovarajuću stručnu spremu za poslove koje obavlja. Ako sam nema potrebne kvalifikacije, treba zaposliti osobu koja ima.

Za obrtnika radno vrijeme nije propisano. Ne postoji niti obveza sklapanja ugovora o radu. Ako obrtnik osnuje obrt uz posao kod drugog poslodavca, onda se takva djelatnost naziva drugom djelatnošću.

Kod registracije obrta, u poreznom smislu moguće je odabrati dva modela oporezivanja: prema klasičnom vođenju poslovnih knjiga ili tzv. paušalni obrt.

Paušalni obrti ne posluju u sustavu PDV-a, a obveze poreza i doprinosa su niske i atraktivne. Međutim, u slučaju da tijekom godine ostvareni promet od poslovanja prijeđe prag od 39.816,84 eura (ranije 300.000,00 kn), obrtnik o tome mora obavijestiti Poreznu upravu. Time postaje obveznik obračuna i plaćanja poreza na dohodak prema poslovnim knjigama koje mora voditi te ulazi u sustav PDV-a.

Porez na dohodak paušalaca kojima je to druga djelatnost utvrđuje se jednako kao i za paušalne obrtnike kojima je to jedina djelatnost.

Obveza doprinosa utvrđuje se na temelju godišnje osnovice za obračun doprinosa. Tako, godišnja svota doprinosa za paušalce koji su ujedno u radnom odnosu sa drugim poslodavcem može iznositi od 296 eura za godišnji promet do 11.281 eur, pa sve do 1045 eura za godišnji promet do 39.816 eur. Doprinosi se moraju platiti se najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za prethod­nu godinu.

Godišnji porezi paušalnog obrta, zavisno o ostvarenom godišnjem prometu kreću se od 169 eura do 597 eura, i također se plaćaju do 15. siječnja za prethodnu godinu. Isplata plaće s pripadajućim porezima i doprinosima ne utječe na godišnje opterećenje paušalnih obrtnika.


Pročitajte više: Običan obrt i obrt paušal – u čemu je razlika?


Klasični obrt uz posao

Za klasične obrtnike koji svoj dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga također postoji obveza plaćanja doprinosa na godišnjoj razini. Izračun se radi u godišnjoj poreznoj prijavi, a obračun se radi na svotu razlike između godišnjih primitaka i izdataka. Ovo može dovesti do znatno većih iznosa obveza doprinosa u usporedbi s paušalnim obrtima. Međutim, ako obrtnik ostvari gubitak, tada ne postoji obveza uplate doprinosa. Također postoji maksimalna osnovica za obračun doprinosa. To je veličina koja se dobije od umnoška svote prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12.

Klasični obrtnici koji svoj dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga moraju sami izraditi izračun za godišnju poreznu prijavu. Stope doprinosa su 10% za mirovinsko osiguranje (I. i II stup) i 7,5% za zdravstveno osiguranje.

Obveznici moraju podnositi godišnju prijavu za utvrđivanje poreza na dohodak i do kraja veljače uplatiti dužni porez koji se odnosi na dohodak koji je ostvaren prethodne godine. U godišnjoj prijavi se dohotku od nesamostalnog rada (plaće) pribraja dohodak od druge samostalne djelatnosti obrta. Tako se dobije ukupna svota koja se umanjuje za godišnji osobni odbitak te se na taj iznos računa porez i prirez. Stope poreza su 20% do 47.780 eur dohotka, a zatim 30% na iznos preko te svote.

Do kraja veljače se također moraju uplatiti doprinosi na drugu djelatnost.

Vlastito trgovačko društvo kao druga djelatnost

U slučaju da radnik osnuje trgovačko društvo (d.o.o. ili j.d.o.o.) , postaje vlasnik poslovnog udjela, a istovremeno se može imenovati direktorom. Prema Zakonu o trgovačkim društvima, uprava trgovačkog društva sastoji se od jednog ili više direktora, pri čemu član uprave može biti bilo koja poslovno sposobna fizička osoba.

Ako direktor obavlja samo poslove vođenja trgovačkog društva, ne mora sklopiti ugovor o radu sa svojom tvrtkom kao poslodavcem. Budući da je već zaposlen kod drugog poslodavca, nema obvezu plaćanja doprinosa.

U slučaju da je osnovica za obračun doprinosa prema ugovoru o radu manja od najniže propisane mjesečne osnovice za obračun doprinosa, porezna uprava će Rješenjem utvrditi godišnji iznos razlike doprinosa za uplatu. Najniža mjesečna osnovica za osiguranje zaposlenog člana uprave koji je u radnom odnosu iznosi 888,67 eura.

Ako direktor radi kod drugog poslodavca i ima osiguranje po osnovi rada, te prima plaću nižu od propisane minimalne mjesečne osnovice, Porezna uprava će mu krajem godine utvrditi razliku doprinosa za plaćanje.

Ako se član uprave koji kod prvog poslodavca radi u punom radnom vremenu želi zaposliti u vlastitom trgovačkom društvu putem ugovora o radu, taj radni odnos može biti samo kroz dopunski rad.

Dobit koju ostvari trgovačko društvo do svote od 995.421,06 eur-a oporezuje se po stopi od 10 %, dok se kod isplate neto dobiti članu društva plaća 10 % poreza na dohodak od kapitala uvećano za prirez.


Pročitajte više: Što otvoriti – obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.?


Obrt ili tvrtka?

Svaki pojedinac koji ima poslovnu ideju i želi je realizirati kroz vlastito društvo ili obrt, treba uzeti u obzir sve činjenice, uključujući ograničenja prema Zakonu o radu, pravne oblike obavljanja djelatnosti i porezna opterećenja, koja bitno utječu na isplativost.

Obrt, kao najjednostavniji poslovni oblik, povezan je s fizičkom osobom, odnosno vlasnikom. No, za tog pojedinca snosi dodatne odgovornosti svojom cijelom imovinom, za razliku od trgovačkog društva.

Što je veći dohodak obrta, to je i veće porezno opterećenje, što ga zajedno s prethodno navedenim može dovesti u nepovoljniji financijski položaj u usporedbi s trgovačkim društvom. S druge strane, druga djelatnost može biti dodatni izvor prihoda za radnika koji je već zaposlen, a istovremeno testirati njegove ambicije, vještine i posljedično razinu uspjeha koju može doseći na slobodnom tržištu.

Autorica: Alida Višković, dipl.oec., ovlaštena porezna savjetnica

Foto: Canva / Alida Višković LinkedIn

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

idealna temperatura klime za hlađenje

Ovo je idealna temperatura klima uređaja ako želite ostati zdravi

Na klima uređaj ljeti gledamo kao na nekog superheroja. Vanjske temperature penju se i do 40 Celzijevih stupnjeva i jedva se...
- Advertisment -