Digitalno doba donijelo je brojne prednosti, ali i izazove – posebno kada je riječ o sigurnosti djece na internetu. Online nasilje postaje sve veći problem, a njegova ozbiljnost često ostaje neprepoznata sve dok posljedice ne postanu bolne i trajne. Djeca i mladi svakodnevno su izloženi različitim oblicima elektroničkog nasilja, od uvredljivih komentara i prijetnji do manipulacija i ucjena.
O ovoj temi razgovarali smo s Katarinom Blažinom Mukavec, mag. comm., iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, koja kroz svoj rad aktivno educira djecu, roditelje i nastavnike o važnosti digitalne pismenosti i zaštite u online prostoru.
Koji su najčešći oblici online nasilja među djecom i mladima?
Jedan od najvećih problema u digitalnom prostoru je međuvršnjačko nasilje, koje se najčešće manifestira kroz uvrede, omalovažavanje i ružne komentare na društvenim mrežama. Djeca su izložena i izbacivanju iz razrednih grupa, što može imati snažan emocionalni učinak.
“Djeca danas sve ranije dobivaju vlastite pametne telefone, koriste društvene mreže i razne platforme za komunikaciju, a zbog nedovoljnog iskustva pri korištenju i manjka uputa za korištenje možemo vidjeti razne slučajeve elektroničkog nasilja već u nižim razredima osnovne škole. Kada ih upitate zašto su nekome rekli nešto ružno ili ga uvrijedili, oni će većinski odgovoriti da je to samo zabava i da ne vide ništa loše u tome”, objašnjava Katarina.
Prema podacima prikupljenima kroz platformu Utočište hrabrih online (UHO), starija djeca najčešće su izložena nasilju zbog fizičkog izgleda.
Pročitajte više: VIDEO: Najpoznatiji TikToker Dario Marčac: ‘Kako pratiti koji sadržaj dijete konzumira na TikToku?’
Kako edukacija pomaže u zaštiti djece?
Jedan od ključnih problema je što mnoga djeca ne prepoznaju elektroničko nasilje ili ga opravdavaju kao ‘šalu’. Zato je edukacija ključna – ne samo za djecu, već i za roditelje i učitelje.
“Kroz predavanja i radionice prvenstveno educiramo djecu i mlade kako bi znali što sve ubrajamo u elektroničko nasilje upravo kako bismo spriječili takve situacije gdje djeca nasilje opravdavaju zabavom i smijehom ili se nepromišljeno upuštaju u razna rizična ponašanja u virtualnom svijetu. Također, kod djece osvještavamo posljedice elektroničkog nasilja kako za žrtvu tako i za počinitelja, te im nudimo konkretne smjernice koje im mogu pomoći kod prevencije elektroničkog nasilja, ali i kod prijave”, naglašava stručnjakinja.
Jedan od najvažnijih savjeta djeci je da svaki oblik nasilja prijave roditeljima ili odrasloj osobi u koju imaju povjerenje. Mnogi slučajevi online nasilja eskaliraju upravo zato što djeca ne traže pomoć na vrijeme.
Jesu li škole i roditelji dovoljno svjesni problema cyberbullyinga?
Unatoč rastućoj prisutnosti digitalnog nasilja, svijest o problemu još uvijek nije na razini na kojoj bi trebala biti.
“Nedovoljno se govori u toj temi i u školi, u obiteljima, ali i cjelokupnoj javnosti. Često možemo čuti da učitelji i roditelji ističu kako se ne osjećaju kompetentnima razgovarati s djecom o njihovim aktivnostima na internetu jer nedovoljno znaju o tom području. S druge strane, danas su djeca uz ekrane gotovo od rođenja, smatraju ih bliskim i oni ne vide potencijalne opasnosti kojima mogu biti izloženi”, ističe Blažina Mukavec.
Posebno zabrinjava korištenje aplikacija poput Snapchata, koje omogućuju nestajuće poruke, što može potaknuti djecu na dijeljenje sadržaja koji inače ne bi slali. Problem je i to što roditelji često nisu upoznati s funkcijama ovih aplikacija.
“Ono što je zabrinjavajuće je to da većina roditelja ne koristi tu društvenu mrežu i njihova je percepcija da djeca koriste Snapchat samo zbog zabavnih i smiješnih filtera. U radu s roditeljima uvijek ističemo da su vlastita edukacija i komunikacija u obitelji temelj na kojem sve leži“.
Ključ je u izgradnji odnosa povjerenja između roditelja i djece – kako bi se djeca osjećala sigurno obratiti im se u slučaju problema, bez straha od kazne.
Pročitajte više: Svaki ‘like’ je pritisak: Lice prekriveno filterom postaje standard, a stvarnost polako blijedi
Što djeca trebaju znati o sigurnosti na internetu?
Jedan od najvećih problema je što djeca i dalje ne shvaćaju da na internetu moraju biti jednako oprezna kao i u stvarnom životu.
“Prva je poruka – nikada nemojte pisati, slati i objavljivati ništa što ne biste nekome rekli licem u lice. Također, kao što ne biste na cesti razgovarali ili nekud otišli s nepoznatom osobom, nemojte to raditi niti na internetu. Danas je djeci i mladima u potpunosti normalno i blisko razgovarati sa strancima putem društvenih mreža i raznih chatova dok igraju videoigre, te s njima dijeliti neke svoje osobne podatke, fotografije (čak i bez odjeće) te započinjati prijateljstva i razne odnose”.
Djeca su također često žrtve prevara, ucjena i prijetnji. Stručnjaci savjetuju da u takvim situacijama ne nastavljaju komunikaciju iz straha, već da sačuvaju dokaze i odmah potraže pomoć odraslih.
Pozitivni primjeri – kako edukacija može pomoći?
Rad s djecom pokazuje koliko je važno razgovarati o ovim temama.
“Često nam nakon naših predavanja djeca priđu i kažu kako su mnogo toga naučili i zahvale na tome što smo im ‘otvorili oči’. Neke potaknemo da progovore o vlastitim problemima i počnu ih rješavati, no puno je veći broj onih koji osvijeste vlastitu odgovornost u online prostoru i postupke kada su se i sami neodgovorno odnosili prema drugima, a da to nisu percipirali na taj način”, zaključila je Katarina.
U okviru platforme UHO, brojna djeca i mladi koji nisu znali kome se obratiti ili kako reagirati na nasilje, uz stručnu pomoć uspjeli su prepoznati i riješiti problem.
Uz predavanja i radionice, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu kroz edukativne kampanje, materijale i kazališnu predstavu Game over nastavlja podizati svijest o ovoj važnoj temi, s ciljem stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja za djecu i mlade.
Foto: Canva/Privatna arhiva
