Od pomaganja do sagorijevanja. Kako ne raditi što ne trebamo?

Ljudi sve više surađuju – upola više u odnosu na desetljeće ranije. Suradnja na radnom mjestu i pomaganje na poslu važnije je nego ikad, ali nas na neki način čini manje produktivnima, upozorava Rob Cross.

Cross je govornik, edukator i konzultant koji pomaže liderima i organizacijama da uspiju u hiperpovezanom svijetu, pa ga baš zato zovu pionirom suradnje. Evo što on u svom Ted Talku kaže o sve većem naglasku na suradnju, koja može izazvati sindrom sagorijevanja.

Zašto uzimamo dodatan posao? Tri su okidača

“Nikada ranije nismo ovoliko surađivali, ali problem je što nas to preopterećuje“, upozorava.

Cross je otkrio da čak i kada ljudi imaju izbor da ne sudjeluju u nekoj aktivnosti, ipak najčešće preuzimaju još više dodatnog posla.

“Previše smo željni uskočiti u suradnje koje troše naše vrijeme”, upozorava. Dodaje da polovica problema koji proizađu iz naše preopterećenosti počinje s uvjerenjima koja imamo o sebi i o tome što znači biti dobar kolega i produktivna osoba.

“Ta je uvjerenja teško promijeniti”, kaže.

Postoje mnogi okidači koji potiču našu želju da tako često kažemo ‘da’ svim dodatnim poslovima, zajedničkim suradnjama. Najčešća tri su:

  1. želja za pomaganjem drugima,
  2. potreba za postignućem,
  3. strah.

Pročitajte više: Može li burnout biti dobar?


Želja za pomoći

Želja da se pomogne drugima je pozitivna, konstruktivna stvar i važan faktor uspjeha. Ispunjava duboku potrebu da budemo korisni i jača naš identitet kao dobrog timskog igrača, ali je također jedan od najznačajnijih pokretača preopterećenja.

Što više pomažete, to više ljudi traži vašu pomoć“, naglašava. Problem je u tome što toliko zaglibite u pomaganju da vas to sprječava u ispunjavanju vlastitih ciljeva.

“S vremenom počnete usporavati druge. I sve to proizlazi iz dobre namjere – želje da se pomogne”, objašnjava Cross.

Potreba za postignućem

Naša želja za malim i velikim postignućima još je jedna značajka vrijedna divljenja i ključna je za uspjeh i produktivnost na radnom mjestu. Osjećamo se dobro kad nešto postignemo jer nam male pobjede daju nalet zadovoljstva. No, to može izazvati svojevrsnu ovisnost.

“To vas navodi da rješavate sve više i više malih problema za druge ljude i izbjegavate one veće, trnovitije koji su ključni za vaš vlastiti uspjeh”.

Drugim riječima – umjesto da napravimo jedan veliki zadatak koji donosi jedno postignuće, radije odrađujemo puno sitnica za druge jer onda imamo više trenutaka u kojima se osjećamo dobro i pozitivno jer smo nešto postigli.


Pročitajte više: I dalje vjerujete u onu: ‘sve se događa s razlogom?’ Ovaj Ted Talk je definitivno za vas


Strah

Strah je danas glavni pokretač preopterećenja, a ima nekoliko oblika.

Strah od propuštanja boljih projekata, boljih kolega, boljih prilika može postati uporan, mučan problem koji vam nikad ne da mira. Osjećate bjesomučnu potrebu da budete dio svega, brinući se da će vam to biti posljednja prilika.

Strah od gubitka kontrole jednako je loš. Čini vas nevoljnima delegirati ili povezivati ​​ljude oko sebe, osuđujući vas na život u kojem sve radite sami.

Treći strah je strah od toga što će drugi reći.

I što možete poduzeti? Cross ima rješenje.

Neka vam ne bude neugodno reći ‘ne’

Nemojte dopustiti da padnete u uvjerenje da nemate moć u situacijama kada se traži vaša pomoć. Upamtite da vaš odgovor ne mora biti da ili ne. Ako dobijete zahtjev od šefa ili kolege, velika je vjerojatnost da nemaju pojma s kojim obavezama žonglirate. Jasno odredite koji projekti ili rokovi su pred vama. Zamolite ih da vam pomognu odrediti prioritete. Pitajte osobu možete li joj pokazati kako obaviti zadatak, umjesto da ga vi odrađujete s njom / umjesto nje.

“Na kraju dana, svako ‘da’ znači reći ‘ne’ nečem drugom”.


Pročitajte više: ‘Neka vas prestane biti briga’ tajna je formula za bolji život


Uvijek možete delegirati

Ako kažete ‘ne’, to može pomoći drugima da postanu samopouzdaniji.

“Otkrio sam da najučinkovitiji zaposlenici ne stječu osjećaj vrijednosti tako što uvijek daju svoj doprinos, već tako što razvijaju druge i potiču ih na rast”.

Povucite crtu između zadataka koji vas stvarno zahtijevaju i onih koje možete delegirati bez brige.

Poslovni život oblikujte s namjerom i vizijom

Svi uspješni ljudi svoj život strateški postavljaju. Poznaju ciljeve, ali i put kojim moraju proći da bi to ciljeva došli. Razmišljaju o svojim prioritetima ne samo za sljedeći tjedan, već dva do tri mjeseca unaprijed. Dakle, kad se od vas traži pomoć i suradnja, zapitajte se kako je to u skladu s vašim ciljevima? Koliko će vremena i energije trebati, a koje su dobre strane ishoda?

Luda stvar kod preopterećenosti suradnjom je to što je dobro sve dok jednostavno više – nije. Sve što je potrebno je jedna stvar previše da započne silaznu putanju.

“Zapamtite, vi ste jedini koji znate sve svoje ciljeve i obveze. I često imate više izbora nego što mislite”, poručuje Cross.

Foto: YouTube screenshot

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -