‘Da su se ranije odredbe primjenjivale, ne bi bile potrebne izmjene zakona’

Hrvatska Vlada prošlog je tjedna najavila niz zakonskih izmjena kojima se osnažuju prava žena. Intervenirat će se u Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o sudovima i Obiteljski zakon. Između ostalog, femicid se uvodi kao novo kazneno djelo te se povećava kazna za silovanje. Najavljene promjene rezultat su dugogodišnjeg rada i zalaganja brojnih udruga, pojedinaca i aktivista koji se bave pitanjima ženskih prava, ravnopravnosti spolova i nasilja nad ženama. Koliko su zadovoljni promjenama upitali smo B.a.B.e., Udrugu Domine i Autonomnu žensku kuću Zagreb.

„Uvijek je potrebno istaknuti da same zakonske izmjene nisu dovoljne već je nužno da one budu implementirane kroz praksu, u protivnom gube svaki značaj“, upozorila je Zdravka Sadžakov koordinatorica, voditeljica programa Prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja u Udruzi B.a.B.e.

Promjene su rezultat dugogodišnjih napora udruga i aktivista, a ne ove Vlade

Istaknula je da su određene zakonske izmjene koje se sada predlažu upravo rezultat toga što neke od ranije postojećih odredbi nisu bile pravilno primjenjivane u praksi ili im nije dana dostatna važnost. Dakle, o tome hoće li navedene zakonske izmjene u konačnici biti zadovoljavajuće, ovisit će prvenstveno kako će one biti primjenjivane u praksi.

„Moramo naglasiti da zakonske izmjene još uvijek nisu stupile na snagu niti su finalni prijedlozi upućeni u proceduru javnog savjetovanja radi čega smo svjesne da još postoji prostora za eventualne izmjene, dorade i dopune javno predstavljenih prijedloga. Stoga se u ovom trenutku ne možemo decidirano očitovati jer bi bilo preuranjeno“, napomenula je Sadžakov. Naglasila je da su s prijedlozima koji su predstavljeni javnosti vrlo zadovoljne te se nadaju da će izmjene zakonodavstva doprinijeti sveukupnom poboljšanju položaja žrtava.

Zadovoljna je i Mirjana Kučer, koordinatorica Domine. Objašnjava da će predložene mjere sigurno povećati stupanj zaštite žena od nasilja, bez obzira na očekivane poteškoće u provedbi i ne razumijevanje ili ne prihvaćanje rodno uvjetovanog nasilja kod većine provoditelja. Kučer kaže da možemo govoriti o iskazanoj političkoj volji Vlade RH da unaprijedi sustav zaštite žena žrtava nasilja i žrtava nasilja u obitelji. Ipak, treba imati na umu da „ovaj proces nije započeo jučer ili prije par godina ili za mandata ove Vlade“.

„Dug put smo prošli od kraja 80-tih kad je u Hrvatskoj osnovano prvo autonomno sklonište za žene žrtve nasilja“, upozorila je Kučer.


Pročitajte više: Hrvatska napreduje po pitanju rodne ravnopravnosti – bez važnog podatka


GREVIO preporučuje osnove osnova, a nismo se pozabavili svima

Ranije ovog mjeseca Skupina stručnjaka Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) objavila je prvo evaluacijsko izvješće u kojem se ocjenjuju napori Hrvatske u provedbi Istanbulske konvencije. Izvješće je poentiralo ključne točke na kojima Hrvatska treba raditi kako bi poštovala provođenje Istanbulske konvencije, ali i kako bi imala održivu i sustavnu zaštitu žena od nasilja i obiteljskog nasilja. Izmjene koje je Vlada na čemu s premijerom Andrejom Plenkovićem najavila trebale bi se ozbiljnije pozabaviti i nekim od problema koje je GREVIO istaknuo.

„Definitivno možemo reći da su urodile plodom neke preporuke koje je Vladi uputio GREVIO nakon vrednovanja četverogodišnje primjene i provedbe Konvencije Vijeća Europe, kao i dugogodišnja nastojanja ženskih organizacija koje rade sa ženama koje su proživjele neki oblik nasilja kao i sa ženama i drugim žrtvama obiteljskog nasilja. Do te mjere da je Vlada shvatila važnost prepoznavanja ubojstva žene koja je prethodno zlostavljana kao posebno kvalificirano kazneno djelo“, ističe Kučer.

Istovremeno upozorava da tri druga područja –  prevencija, usluga pomoći i podrške žrtvama te među resort suradnja – za koja GREVIO također ima čitav niz preporuka u najavljenim mjerama su gotovo izostala.

„Brojne ženske organizacije slažu se da su osnovne preporuke GREVIO-a (donošenje sveobuhvatnog nacionalnog plana borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama, uvođenje rodno segregirane analitike, primarna i kontinuirana edukacija stručnjaka, unaprjeđenje mjera zaštite i standardizacija i financijska održivost servisa podrške), odnosno njihova provedba, preduvjet bilo kojeg napretka u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja“, naglašava koordinatorica Domine.


Pročitajte više: Feminizam nije savršen niti bi trebao biti. Zašto očekujemo nemoguće?


Problem je u rodno-neutralnoj terminologiji

Iz Autonomne ženske kuće Zagreb poručuju da je napokon prepoznato ono što traže od samog početka svog rada. Neva Tölle vidi snažnu političku volju da se uistinu krene rješavati problem nasilja protiv žena te da se zaštite žene i njihova djeca koje su preživjela nasilje.

„Vlada donošenjem ovih mjera stavlja Hrvatsku u visoku poziciju unutar Europske unije kada je u pitanju zaštita od nasilja protiv žena“, poručuje Tölle koja se nada da će se najavljene mjere pravilno primjenjivati u svakodnevnom radu djelatnika centara za socijalnu skrb, policije i pravosuđa.

IZ AŽKZ poručuju da je zasigurno je pred njima još puno rada na unapređenju sustava na svim razinama, a najvažnije je uvijek kako će se uvedeni standardi zaštite prava žena primjenjivati u praksi.

„Jer to su životi konkretnih žena i djece, to nije film“, naglašavaju.

Kada se govori o nasilju u obitelji i posljedicama koje proizlaze iz toga, Tölle ističe problem korištenja rodno neutralne terminologije. Ono u propisima ne uzima u obzir rodnu prirodu društveno-političkog problema nasilja protiv žena i nasilja u obitelji.

„Uvijek treba imati u vidu da je nasilje u obitelji najučestalija forma rodno uvjetovanog nasilja što i statistike potvrđuju, a to znači da je za žene najvjerojatnije da će doživjeti nasilje od strane muškaraca s kojima su u intimnom, emotivnom, uglavnom rodbinskom odnosu. Kada se koristi rodno neutralna terminologija, bilo da se to čini svjesno ili potpuno nesvjesno, doprinosi se prikrivanju nasilja, odnosno ne dovodi se u pitanje tko je kome što učinio i zašto, a to je sama osnova nasilja prema ženama i nejednakih odnosa moći koji postoje između žena i muškaraca. Tada je teško sagledati posljedice koje to ima za partnerske i obiteljske odnose, odnosno generalno odnose između žena i muškaraca“, navodi Tölle.


Pročitajte više: U Hrvatskoj počinjen 4. femicid ove godine, među najgorima smo u


Prijava nasilja za žene znači financijsku neizvjesnost i egzistencijalne teškoće

Od volje do provedbe dalek je put, slažu se naše sugovornice. Provjerile smo s njima koji su daljnji koraci i problemi kojima se hrvatska politika i društvo treba pozabaviti. Zdravka Sadžakov ističe da se društvo treba napokon posvetiti sveobuhvatnoj dobrobiti žrtava.

Pravosudni postupci samo su jedan od aspekata zaštite žrtava, upozorava. Ističe da postoje duboki problemi i velika neizvjesnost mnogih žrtava u pogledu financijske sigurnosti, stambenog zbrinjavanja, ekonomske samostalnosti i postizanja drugih uvjeta za iskorak iz nasilja.

„Na našu žalost, unatoč brojnim promjenama u sustavnom poboljšanju položaja žrtava, mnoge žene se  još uvijek susreću s problemom zadovoljavanja temeljnih egzistencijalnih potreba za sebe i djecu, naplatom uzdržavanja i diobom imovine koju su stekle u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Nadamo se da će daljnji koraci vladajućih struktura i društva u cjelini biti usmjereni k tome da prijava nasilja ne znači neizvjesnost, borbu sa siromaštvom i druge životne probleme koje imaju mnoge žrtve“, kaže Sadžakov.

Prema uvidu koje ima Udruga B.a.B.e. u brojne životne situacije obilježene nasiljem, puno veći broj žrtava prolazi kroz egzistencijalne teškoće, dok tek vrlo malen broj žrtava nema egzistencijalne probleme. 

„Također se zalažemo ne samo za zakonsko povećanje već i za stvarnu implementaciju dužih zatvorskih kazni i dosljednu primjenu mjera zaštite i nakon izdržavanja kazne zatvora jer je i vrijeme koje počinitelj provodi u zatvoru, što je jamstvo sigurnosti žrtve, također jedan od bitnih uvjeta oporavka žrtava i započinjanja novog života bez nasilja“, napominje.


Pročitajte više: Film “Samo kad se smijem” hrvatske redateljice zanijemio publiku na SFF-u


Edukacijama prevenirati patrijarhalne stavove unutar pravosuđa

Duže kazne, više zatvorskih, a manje novčanih kazni, mjere zaštite… ovisi sve o pravosuđu za koje je GREVIO u Izvješću o provedbi Istanbulske konvencije upozorio da prevladavaju predrasude i patrijarhalni stavovi. Udruga Babe od samih početaka svojeg djelovanja ukazuje na potrebe provođenja edukativnih programa stručnjaka u području pravosuđa, svjesna da je edukacija uz osvješćivanje problema među stručnjacima, jedna od najučinkovitijih metoda prevencije nasilja.

„Kroz radionice i edukativne programe koje su provodile stručnjakinje i vanjske suradnice udruge B.a.B.e. prošlo je više desetaka pravosudnih dužnosnika i djelatnika u sustavu socijalne skrbi. Nadamo se da edukacije o kojima se govori neće imati samo formalan karakter već da će biti dizajnirane tako da će na rodno senzibilan način formirati spoznaje i stavove sudaca i drugih stručnjaka“, naglašava Sadžakov.

I iz Ženske autonomne kuće Zagreb upozoravaju da istraživanje sudske prakse ukazuje na ozbiljan problem u izricanju kaznenih sankcija počiniteljima nasilja. U mnogim slučajevima, kazne koje se izriču za nasilje često su minimalne i ne odražavaju ozbiljnost ovog problema. Dodatno, primjećuje se da se često primjenjuju olakotne okolnosti kako bi se smanjila kazna za nasilnike, kao što je činjenica da su sudjelovali u ratu.

„Očekivano je da bi obvezna, kontinuirana i stručna edukacija osoba koje sudjeluju u provedbi zakona u području nasilja protiv žena dala izvjesne pozitivne rezultate u suzbijanju patrijarhalnih stavova i općenito stavova koji podržavaju nejednake odnose moći. Prema za sada dostupnim informacijama proizlazi da će ta obveza obuhvaćati one koji već sada rade ili će raditi u provedbi zakona na ovom području. Rano je prognozirati kako će to funkcionirati u provedbi, ali očekivano je da će do doći do promjena“, zaključuju iz AŽKZ.

Foto: Canva / Screenshot

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

idealna temperatura klime za hlađenje

Ovo je idealna temperatura klima uređaja ako želite ostati zdravi

Na klima uređaj ljeti gledamo kao na nekog superheroja. Vanjske temperature penju se i do 40 Celzijevih stupnjeva i jedva se...
- Advertisment -