Prehrana bez ugljikohidrata – nutricionistkinja donosi prednosti i opasnosti

Brojna istraživanja koja su provedena kad je u pitanju prehrana bez ugljikohidrata dokazala su da je konzumiranje namirnica s minimalnim udjelom ugljikohidrata pridonose smanjenju težine, a postoje i određene zdravstvene prednosti na organizam ukoliko se provode pod nadzorom liječnika i nutricionista. Međutim, olako samostalno eliminiranje ugljikohidrata u potpunosti jako je restriktivno, krajnje nepotrebno te opasno za zdravlje.

Ugljikohidrati su makronutrijenti – što to znači?

Dijete bez ili s malim unosom ugljikohidrata često su vrlo uspješne na kratke staze. Međutim kada se vratite na veću količinu ugljikohidrata obično se izgubljeni kilogrami vrate. Čak i ako se pridržavate programa takvog načina prehrane, u jednom trenutku prestanete mršavjeti ili mršavite znatno sporije.

Sve dijete s malim unosom ugljikohidrata su pretežno s visokim udjelom proteina, pa se time prilično smanjuje udio ugljikohidrata. Izbacujući, odnosno minimiziranju unosa cijelog makronutrijenta odnosno primarnog izvora energije, odnosno namirnica koje ga pretežno sadrže: svih žitarica i mahunarki, te voća i povrća, povećavate rizik od brojnih deficita, kao što je nedovoljan unos vlakana, ali i tiamina, vitamina C, folne kiseline, željeza, magnezija i kalcija.

U slučaju restriktivnije dijete bez ugljikohidrata sve namirnice koje sadrže ugljikohidrate svrstavaju se u isti koš, iako nije isto uspoređivati ugljikohidrate iz voća i iz slatkiša. Što je prehrana restriktivnija ugljikohidratima, veći je rizik za deficite blagotvornih hranjivih tvari.


Pročitajte više: Dijeta bez ugljikohidrata za brži gubitak kilograma


Prehrana bez ugljikohidrata mora biti strogo kontrolirana

S druge strane, ketogena dijeta temeljem znanstvene potvrde propisuje se odraslima i djeci s dijabetesom kako bi se regulirao šećer u krvi i razina inzulina, također je dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata, no umjesto zamjene većine ugljikohidrata proteinima, ograničava se i unos proteina te se većina kalorija dobiva iz određenih masti.

U današnje vrijeme je jedan od prehrambenih trendova o kojem se najviše govori, dok i sama istraživanja potkrepljuju njezin brz porast popularnosti. Dokazano je da smanjuje rizik od srčanih bolesti te razine triglicerida, poboljšava inzulinsku rezistenciju i glikemije kod dijabetesa tipa 1 i tipa 2, pojedincima koji se muče s pretilošću pomaže sniziti indeks tjelesne mase te čak poboljšati/kontrolirati simptome Parkinsonove bolesti i dječje epilepsije, ukoliko se mudro i primjereno provodi pod nadzorom liječničkog tima i dijetetičara ili nutricionista.

Zaključno, neovisno o tome želite li reducirati tjelesnu težinu ili držati pod kontrolom kroničnu bolest ovisnu o količini unosa ugljikohidrata, zapamtite da na pitanje koliko ugljikohidrata konzumirati odgovor nije jednoznačan, s obzirom na to da ne postoji jedan pristup koji se može preporučiti svima.

Uzimajući u obzir individualne preferencije i metaboličke ciljeve, savjetuje se da je prehranu potrebno definirati individualno u suradnji s liječničkim timom i/ili nutricionistom koji će kreirati uravnotežen plan prehrane prilagođen ograničenjima unosu ugljikohidrata i zdravstvenom stanju, te vas upozoriti ako postoji rizik od nutritivnih deficita.

Autorica: Merdijana Dugonjić, nutricionistkinja i osnivačica MD Nutrition&Health

Foto: Canva / privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

druga konferencija Žene u IT-u

O IT-ju učimo od žena koje broje više desetljeća iskustva u...

Ususret Međunarodnom danu djevojaka i žena u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), pridružite nam se na drugoj Konferenciji za žene...
- Advertisment -