Raspodjela imovine kao strategija uspješnog ulaganja

Pojam ulaganja danas razumiju i oni ljudi koji su početnici u ulaganju, kao i oni koji nemaju namjeru baviti se ulaganjem. Neke od temeljnih pretpostavki pojma ulaganja naučili smo kroz iskustvo svakodnevice koja nema veze s tržištem investicija.

Primjerice, jeste li ikada primijetili u izlogu dućana izložene proizvode koji su međusobno u suprotnosti – sunčane naočale i kišobrane? Biste li ikada kupili oba proizvoda zajedno? Vjerojatno nikada, a u tome i je bit. Prodavači znaju da, kada sja sunce, više se prodaju sunčane naočale, a manje kišobrani. U situaciji kada pada kiša, situacija je obrnuta. Izlaganjem oba proizvoda u izlog, tj. istovremenom ponudom oba proizvoda ili diverzificiranjem ponude, prodavač raspršuje, odnosno reducira rizik od gubitka zarade bez obzira na vremensku prognozu.

Navedeni je primjer odličan početak razumijevanja tri osnovna pojma uspješnog ulaganja: raspodjele imovine, diverzifikacije i prilagođavanja kreiranog portfelja, odnosno rebalansiranja.

Raspodjela imovine

Možda mislite da je odgovor na pitanje kako ćete kreirati portfelj koji će ostvarivati najbolju zaradu, odabir aktualnih investicija s najboljim prinosima. Iskustvo je pokazalo da odabir takvih investicija ostvaruje cca 10 % uspješnosti portfelja, dok cca 90 % uspješnosti ide u prilog raspodjeli Vaše imovine na različite klase imovine koje čine imovinu u novčanim, obvezničkim, mješovitim i dioničkim fondovima.

Raspodjela imovine je proces podjele imovine između različitih klasa imovine, uključujući novac, obveznice, dionice, nekretnine, razne financijske derivate. Cilj takve raspodjele je minimiziranje rizika i optimiziranje zarade.

Zapamtite, proces donošenja odluke o vrsti investicije je vrlo osoban i uvijek ovisi o razdoblju ulaganja te Vašoj sposobnosti podnošenja rizika. Svaka vrsta investicije/proizvoda ima različite stupnjeve zarade/prinosa i rizika, te će se kroz vrijeme i ponašati drugačije. Na primjer, kada se jednom proizvodu smanji vrijednost, drugome će možda porasti ili se bar neće smanjiti u istoj mjeri kao prvoj. Na taj se način najbolje štite, odnosno umanjuju rizici od gubitka ukupne vrijednosti Vašeg portfelja ako jedna vrsta investicije/proizvoda ostvari značajan gubitak.

Kao što smo rekli, raspodjela imovine je individualan proces, a kako bismo Vam ga olakšali, pojasnit ćemo Vam koja su tri bitna čimbenika pri donošenju odluke.

  1. Vaš investicijski cilj

Investicijski cilj je početna točka u donošenju Vaše investicijske odluke, a definirat ćete ga na način da prije svega odgovorite na jednostavno pitanje: Što sve želim postići ulaganjem? Želite li uštedjeti za novi automobil? Školovanje djece? Mirovinu? Ili jednostavno imate slobodna sredstva koja želite na neki način oploditi?

Investicijski cilj koji si definirate, zajedno s iznosom imovine koja Vam je raspoloživa za investiranje, prvi je korak koji određuje smjer u kojemu ćete se dalje kretati na putu prema donošenju Vaše konačne odluke o raspodjeli imovine.

Svaki cilj ima svoj model ili način ulaganja, te uvelike ovisi o vremenu koje mora proteći da se cilj i ostvari.

  1. Razdoblje ulaganja

To je razdoblje u kojemu će se određena investicija držati prije nego se likvidira. Razdoblje ulaganja može varirati od nekoliko dana, do nekoliko desetljeća, i ovisi isključivo o individualnim ciljevima svakog ulagatelja.

Razdoblje ulaganja iznimno je bitan faktor prilikom donošenja investicijskih odluka, jer o njemu u velikoj mjeri ovisi izbor o klasi imovine u koju biste trebali ulagati. U brojnim slučajevima, razdoblje ulaganja je jednostavno definirano Vašim investicijskim ciljem (npr. školovanje djece ili mirovina), ali u općem slučaju jednostavan način da odredite svoje razdoblje ulaganja je da procijenite vrijeme u kojemu svoja novčana sredstva možete staviti sa strane prije nego će Vam ponovo zatrebati.

Primjerice, ako ste odlučili uštedjeti za skijanje sljedeće zime definirali ste kratko razdoblje ulaganja u kojemu se ne želite izlagati riziku, jer biste mogli izgubiti sredstva za skijanje. U tom ćete slučaju odabrati proizvode kojima se vrijednost ne mijenja često i koji nisu rizični, odnosno, birate konzervativniju strategiju ulaganja. No, u slučaju da ste odlučili uštedjeti novac za fakultetsko obrazovanje tek rođenog djeteta, odlučili ste štedjeti dugoročno te ćete odabrati ulaganje u proizvode umjerenije, dijelom i agresivnije rizičnosti, jer takve klase imovine omogućuju postizanje dugoročnih prinosa neutralizirajući negativnosti na koje naiđu putem do konačnog ostvarenja cilja.

  1. Vaša tolerancija na rizik

Rizik je treći ključni pojam u donošenju investicijske odluke. Rizik predstavlja mogućnost da u nekom budućem vremenskom periodu stvarni prinos neke investicije odstupa od očekivanog prinosa.

U financijama postoje različiti tipovi rizika. Za male investitore jedan od značajnijih tipova rizika je tržišni rizik, koji govori o intenzitetu promjene vrijednosti određene investicije: tržišni rizik neke investicije je veći, što je veći intenzitet promjene njene vrijednosti. Intenzitet promjene naziva se volatilnost. Što je volatilnost neke investicije veća, znači da se njena vrijednost češće mijenja.

Nemojte se ustručavati zapitati: S kolikom mjerom rizika mogu mirno spavati? Koliko znam o investiranju? Mogu li podnijeti pad vrijednosti investicije u nekoliko dana, tjedana? Ako ste na ova pitanja odgovorili sa “Da” vrlo je vjerojatno da ste konzervativni ulagatelj. S druge strane, ako na pitanja poput: Osjećam li se mirno u situacijama velike volatilnosti na tržištu kapitala? Imam li dovoljno znanja o investiranju i tržištu? Ulažem li na dulje razdoblje? Mogu li podnijeti kratkoročne gubitke?, odgovorite potvrdno, moguće je da Vam više odgovara agresivnija strategija ulaganja. Postoji mogućnost i da Vaši odgovori dijelom odgovaraju potvrdno na pitanja za obje vrste ulagatelja, tada će Vaša odluka o investiranju ići u smjeru umjerenog rizika, tj. izložiti ćete se dionicama više nego što bi se kroz konzervativnu, a opet manje nego kroz agresivnu strategiju.

Iako se često percipira samo s negativnim konotacijama, pojam rizika zapravo podjednako uključuje mogućnost pozitivnog i negativnog odstupanja od očekivanja. Rizičnost investicije stoga je mjera njene neizvjesnosti. Ako nema neizvjesnosti, nema ni rizika, ali nema ni velike zarade i obrnuto, uz rizik dolazi neizvjesnost, ali i potencijalno veća zarada.

Rizik nasuprot zaradi/prinosu

Kada se govori o investiranju, rizik i zarada su u neraskidivom međuodnosu. Vjerojatno Vam je poznata izreka: “Ako ne riskiraš, ne profitiraš” – to je najbolje objašnjenje u kakvom su odnosu rizik i zarada.

Sve investicije uključuju određeni rizik. Nagrada za preuzimanje rizika je tim veća, što je rizik koji ste preuzeli veći. Suprotno, manji rizik će polučiti i manju nagradu.

Većina će nas reći da želimo ostvariti najveću moguću zaradu od odabrane investicije, no odabir investicija s najvišom potencijalnom zaradom nije pametno rješenje kod donošenja odluke o raspodjeli Vaše imovine. Ono što odvaja uspješnog od pohlepnog investitora je sposobnost da izvaže razliku između rizika i zarade. Primjerice, investitor s visokom tolerancijom na rizik investirat će više novaca u dionice ili dioničke fondove, no ako nije sposoban zadržati investiciju u vrijeme kratkoročnih fluktuacija na tržištu i poželi je odmah prodati, za takvog je investitora bolje da smanji svoju izloženost dionicama.

Odnos investicijskog cilja, vremenskog perioda ulaganja i rizika

Jednom kada ste definirali svoj investicijski cilj, možete definirati vremenski horizont ulaganja, a kada u obzir uzmete iznos sredstava koja su Vam raspoloživa i dinamiku ulaganja (hoćete li sva sredstva uložiti odjednom ili ćete ih kontinuirano ulagati tijekom nekog vremenskog razdoblja), došli ste u fazu kada je potrebno odabrati u što ćete uložiti, a kriterij koji će Vam pomoći u donošenju te odluke je razina rizika koji preuzimate ulaganjem u određenu imovinu.

Odluka o raspodjeli imovine je najvažnija odluka koju ćete donijeti za uspješnost Vašeg ulaganja. Čak je važnija i od odabira pojedinačnog proizvoda u Vašem portfelju. Neki investitori koriste raspodjelu imovine kako bi diverzificirali rizik između različitih klasa imovine (novac, obveznice, dionice, nekretnine, razne financijske derivate), no ponekad odluka o raspodjeli imovine može biti u jednu klasu imovine, na tržište kapitala ili samo na novčano tržište. Primjerice, klijent koji želi uspješno diverzificirati svoju imovinu, a pritom je izložiti hrvatskim državnim obveznicama i dioničkom tržištu jugoistočne Europe (različitim klasama imovine), koristit će kombinaciju fondova pod upravljanjem PBZ Investa, PBZ Bond fond (obveznički fond) i PBZ Equity fond (dionički fond).

Mnogima se diverzifikacija imovine čini komplicirana te često usmjeravaju sva slobodna sredstva u samo jedan proizvod. Pokušajte se manjim iznosima izložiti različitim klasama imovine, te ćete iz vlastitog iskustva u vrlo skorom vremenu uvidjeti prednosti diverzifikacije.

O tehnikama uspješne diverzifikacije čitajte u našem sljedećem članku.

Autor: PBZ Invest

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

3 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Nedostatak radne snage: Hrvatske tvrtke žele zaposliti 50 tisuća stranaca

Nedostatak radne snage sve je veći problem hrvatskog turizma, ugostiteljstva, metalske industrije i građevinskog sektora. Mnoge tvrtke zato radnike sve više...