Svakoga dana iz Banovine, Slavonije i Zagreba pristižu informacije o nedostatku kvalificiranih radnika potrebnih za obnovu od potresa, ali i sanaciju šteta od nedavnih oluja. To potvrđuju i rezultati istraživanja “CRO skills RELOAD” gdje se manjak procjenjuje na visokih 24.500 radnika strukovnih zanimanja potrebnih za energetsku obnovu zgrada u sljedećoj godini. No – broj obrta u građevinskom sektoru raste.
‘Obrtnici su temelj hrvatskog gospodarstva’
Kako izvještava Hrvatska obrtnička komora (HOK), broj obrta u građevini je za 10 posto ili za 901 obrt veći u odnosu na lipanj prošle godine. Ukupno je riječ o 9.641 obrtu koji zapošljavaju 13.563 radnika, a unazad pet godina zabilježen je rast obrta u građevinarstvu za 48 posto.
„Unatoč rastu obrta u građevinarstvu i svih obrta, majstora nema dovoljno uslijed velike potražnje na tržištu i potrebe za obnovom i sanacijom šteta na nekoliko lokaciju u Hrvatskoj. Kao što naglašavam stalno – majstori nikad nisu bili traženiji, plaćeniji i cjenjeniji”, ističe predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
Iz Službe za odnose s javnošću HOK-a ističu da je u posljednjih godinu dana u obrtima (obrtnici + radnici) zaposleno gotovo 225.000 ljudi.
“Ove brojke potvrđuju da su obrtnici temelj hrvatskog gospodarstva, a obrtnička zanimanja su zanimanja budućnosti bez kojih svakodnevni život ne može funkcionirati”, naglašavaju.
Pročitajte više: Na konferenciji “Žene u građevinarstvu, arhitekturi i povezanim industrijama” naučile smo da žene znaju – boksati
Raste broj građevinskih obrta. Tri su objašnjenja
Manuela Vukelić, iz agencije Job Hunter, svaki je dan u kontaktu s građevinskim obrtima i poduzećima. Ona objašnjava da za rast broja obrta postoji više objašnjenja.
Jedan od razloga, navodi Manuela, je da se otvaraju paušalni obrti koji se koriste da bi se izbjegla manja plaćanja prema državi i izbjegao ulazak u sustav PDV-a – odnosno oni nisu rezultat povećanja potrebe tržišta. Drugo objašnjenje je otvaranje tržišta u Njemačkoj i Austriji za naše poduzetnike.
“Javljaju nam se obrtnici koji su dobili poslove u Njemačkoj i Austriji, a trebaju im naši ili strani radnici”, objašnjava vlasnica agencije specijalizirane za dovođenje stranih radnika.
Treće objašnjenje koje ona nudi je energetska obnova u Hrvatskoj. Naime, očekuje se još veći zamah u 2024., kada će se pokušati iskoristiti sva dobivena sredstva, smatra Vukelić.
“Najveći problem u ostvarenju iskorištenja sredstava je problem kvalitetne radne snage. Pomoćne ima“, upozorava.
Pročitajte više: Marija Bosančić, CEMEX: Teže je upravljati ljudima nego strojevima
Raste broj obrta, a fali radnika – prilika za ‘uvoz’ radne snage?
Budući da u Hrvatskoj gotovo kronično nedostaje radne snage u građevinskom sektoru, što potvrđuju i rezultati istraživanja “CRO skills RELOAD”, provjerili smo s Manuelom iz Job Huntera znači li to više prilika za dolazak stranih radnika u Hrvatsku. Odgovor je potvrdan.
“Sve ovo rezultira većom potražnjom radne snage koje već sada nema dovoljno. Cijelu 2023. godinu dovodimo građevinske radnike, a najviše iz Indije i Uzbekistana. Osim tih zemalja imamo dobra iskustva s radnicima iz zemalja regije kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Albanija”, naglašava.
Iz HOK-a odgovaraju da je nedostatak radnika strukturni problem na koji već godinama upozoravaju. Najvećim dijelom je rezultat nedovoljnog interesa za programe obrtničkih zanimanja, ali i gospodarskog okruženja koje nije u mogućnosti zadržati obrazovanu i kvalificiranu radnu snagu, tvrde.
Stoga je, slažu se, uvoz radne snage sada nužnost, “jednako kao što je nužnost kreirati sustav koji će proizvoditi obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu za potrebe hrvatskog gospodarstva”.
Pročitajte više: Ljubinka Sever obožava niskogradnju: “Fascinira me raditi na nečemu što će iza mene ostati generacijama”
Obrtnička zanimanja donose sigurno radno mjesto i dobru plaću
Obrtnička zanimanja danas osiguravaju radno mjesto i dobre plaće, ali je za dugoročne rezultate nužno i dalje raditi na popularizaciji i poticati mlade da se odluče za neko od obrtničkih zanimanja kako bi imali nove generacije majstora u skladu s potrebama tržišta, odgovaraju nam iz HOK-a.
Ako se njih pita, potrebno je unaprjeđenje i promocija prednosti obrtničkih zanimanja i strukovnog obrazovanja, ali i smanjivanje poreznog opterećenja rada i fleksibilnije mogućnosti zapošljavanja.
“Potrebe tržišta pokazuju da radne snage nedostaje u gotovo svim zanimanjima, osobito one kvalificirane i osposobljene za pojedine djelatnosti”, ističu.
Tako unatoč rastu broja građevinskih obrta nedostaje radnika koji bi zadovoljili veliku potražnju na tržištu, uključujući i područja na kojim traje obnova nakon potresa. U zanimanjima iz sektora graditeljstva ukupno je u protekle tri godine položeno 375 ispita o stručnoj osposobljenosti, pri čemu je svake godine najviše keramičara, u trogodišnjem razdoblju ukupno njih 300. U istom razdoblju položena su 144 majstorska ispita u zanimanjima iz sektora graditeljstva, pri čemu je najviše soboslikara/ličilaca (56) i zidara (44), a najmanje krovopokrivača (5).
Foto: Canva / HOK / Privatna arhiva
Znakovito za poslodavce, samo kukaju i svi drugi su im odgovorni za njihove probleme, dok osobnu odgovornost nigdje ne uočavaju.
nema mudru tome kako zadržati kvalitetne radnike – prihvatljivim uvjetima rada i konkurentnim plaćama, najmanje dovoljnim za pokriće troškova života.
A kada god smo poslodavce pitali da iskažu koliko će im radnika za pojedina zanimanja biti potrebno nakon završetka obrazovnog razdoblja (tri godine) i da li su pripravni obavezati se zaposliti iskazani potreban broj radnika nakon završetka obrazovanja, nikada do sada nisu pripravni preuzeti tu odgovornost nisu bili, uz izliku kako ”ne mogu znati što će biti za tri godine”.
No, biti poduzetnikom znači, između ostalog, biti pripravan preuzeti i poslovni rizik.