Hrvatska se našla pod udarom američke administracije otkako je Donald Trump ponovno preuzeo predsjedničku dužnost. Zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Europske unije, privremeno je odgođeno glasanje o ulasku Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Situaciju je za Women in Adria komentirala doc. dr. sc. Maja Bašić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Objasnila je kako članstvo u OECD-u donosi benefite koji se odražavaju na ukupno blagostanje građana, pri čemu su mnoge od tih prednosti zemlje već djelomično ostvarile i prije formalnog pridruživanja. Također, istaknula je da članstvo pozitivno utječe na trgovinske odnose i priljev investicija, ponajviše zahvaljujući transparentnim procedurama i mjerama koje olakšavaju poslovanje. To potvrđuju i podaci iz zemalja članica OECD-a, koje se redovito nalaze pri vrhu indeksa poput Doing Business, koji ocjenjuju lakoću poslovanja.
“Kako je tajnik MVEP-a Lucić spomenuo, zna se dogoditi i do 10 mjeseci dok se članice ne usuglase i donesu jednoglasan stav pred odborom, te ovo nije senzacija u tom smislu. Simptomatično je isključivo da se dogodilo sada, te je neizravno vezano uz odnose Europske unije i SAD-a, zbog trgovinskih odnosa (carinskih sukoba) SAD-a i EU te trenutnog pitanja Ukrajine”, kazala je profesorica Bašić.
Veći izazov predstavlja Trumpovo uvjerenje da će politike ograničavanja uvoza donijeti ekonomske benefite američkim građanima, iako se današnja globalna ekonomija bitno razlikuje od merkantilističkih sustava 16. i 17. stoljeća. S obzirom na međupovezanost tržišta i globalne lance nabave, takve mjere mogu rezultirati povećanjem cijena proizvoda za američke potrošače. Ipak, Hrvatska, kao manji igrač na svjetskoj ekonomskoj sceni, nije ključan faktor u ovoj dinamici – puno važniju ulogu igra njezino članstvo u EU. Budući da je Hrvatska vanjskotrgovinski najviše povezana s europskim partnerima poput Austrije, Italije i Njemačke te regionalnim tržištima poput BiH, sve što utječe na trgovinske odnose tih zemalja imat će direktan odraz i na hrvatsko gospodarstvo, objašnjava profesorica.
“S obzirom na situaciju od prošlog petka i sukob s predsjednikom Zelenskim važno je kako će se Europska unija postaviti u kontekstu Ukrajine, i to ne samo riječima, nego i akcijama kojima bi trebala poduprijeti Ukrajinu, ali se i konsolidirati u odnosu na SAD. Ukoliko akcije EU ne slijede deklarativnu potporu, pouzdanost akcija pada, te postaje jasno kako će biti moguće vrlo malo učiniti s obzirom na ne samo tu (sukob Zelenskog i Trumpa), nego i ostale situacije, koje onda Rusija ili SAD mogu iskoristiti. Štoviše, prisustvujemo stvaranju novih saveza, realno ili prividno, budućnost će pokazati”, zaključila je Bašić.
Vlada: Proces nije blokiran, već odgođen
Iz hrvatske Vlade za Index.hr potvrđeno je da je Hrvatska završila pristupne rasprave u 19 od 25 odbora OECD-a, što je više od ostalih zemalja koje su u postupku pridruživanja. Od tih 19 odbora, 17 ih je donijelo formalno mišljenje, a preostaju još odbor za okoliš i odbor za trgovinu.
Vlada naglašava da se ne radi o blokadi, već o odgodi glasanja u odboru za trgovinu. “U kontaktu smo s američkim partnerima i kolegama u OECD-u te radimo na rješenju”, poručili su iz Vlade.
Pročitajte više: Velika analiza trgovinskog rata SAD-a i Kine: “Europsko tržište moglo bi biti preplavljeno kineskim proizvodima”
Lucić: SAD nije blokirao Hrvatsku, već pomaknuo glasanje
Državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Zdenko Lucić, izjavio je da Hrvatska nije blokirana, već da su SAD predložile odgodu glasanja. Istaknuo je da je Hrvatska ispunila sve OECD-ove uvjete za trgovinsku politiku te da su se slične situacije događale i ranije.
Pročitajte više: Europska unija želi pregovore sa SAD-om kako bi spriječila Trumpove carine
Zašto Hrvatska želi u OECD?
OECD je organizacija razvijenih zemalja koja broji 38 članica, uključujući SAD, Njemačku, Japan i Francusku. Hrvatska nastoji postati članica jer bi joj to donijelo bolje uvjete za privlačenje investicija i sudjelovanje u oblikovanju globalnih ekonomskih pravila.
Međutim, problem je nastao zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i EU. Trumpova administracija optužuje EU za previsoke carine na američke proizvode, dok Bruxelles razmatra protumjere. Budući da se odluke u OECD-u donose jednoglasno, SAD koristi blokadu kao način pritiska.
Hrvatska je započela pregovore o članstvu u siječnju 2022. i dosad uskladila velik dio zakonodavstva s OECD-ovim pravilima. Prvotni plan bio je da Hrvatska postane članica 2025. godine, ali zbog trenutnih globalnih napetosti ostaje neizvjesno hoće li taj cilj biti ostvaren na vrijeme.
Uz Hrvatsku, u postupku pridruživanja OECD-u nalaze se i Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru. Hoće li politički sukobi između Washingtona i Bruxellesa usporiti hrvatski ulazak, tek će se vidjeti.
Foto: Wikimedia Commons/Canva
