Slavna primatologinja, zaštitnica prirode i ambasadorica mira, dama Jane Goodall, preminula je ovog tjedna. Njezin je bogat život bio neiscrpan izvor inspiracije za brojne mlade znanstvenice i znanstvenike da slijede svoju strast i gledaju dalje od postojećih predrasuda, kao i podsjetnik da su ljudi samo jedna životinjska vrsta na planetu, koja ga dijeli s mnogo drugih koje također zaslužuju brigu i pažnju.
Bila je prva žena koja je zakoračila u polje primatologije, a njena promatranja čimpanzi u Nacionalnom parku Gombe Stream u Tanzaniji, započeta 1960. godine, promijenila su način na koji su ljudi doživljavali te životinje.
Otkrila je kako izrađuju i koriste primitivne alate – do tada se vjerovalo kako je sposobnost izrade alata jedinstveno ljudska osobina. U svojim pažljivim opservacijama primijetila je i složenu društvenu dinamiku, činjenicu da različite čimpanze imaju različite karaktere, što su tadašnji stručnjaci za primate, redom muškarci, odbacivali kao pretjeranu “antropomorfizaciju”.
Ljudske osobine životinja
Opazila je brojna ponašanja koja su dotad bila pripisivana samo ljudima – zagrljaje, poljupce, škakljanja, a otkrila je i da čimpanze dijele s ljudima i jednu od naših manje pohvalnih karakteristika – agresiju. Promijenila je dotad uvriježeno mišljenje da su čimpanze miroljubivi vegetarijanci, i otkrila kako se upuštaju u gotovo ritualne lovove na manje primate, poput gvereza.
Čimpanze su se, otkrila je Goodall, upuštali u agresivne sukobe s drugim plemenima, a nasilja je bilo i unutar pojedinih plemena, gdje bi dominantne ženke katkad ubijale tuđu djecu kako bi zadržale svoj status unutar zajednice.
Njezin pionirski rad na terenu poslužio je kao inspiracija brojnim generacijama znanstvenica koje su uslijedile, do te mjere da se danas primatologijom bavi jednako žena koliko i muškaraca. Radi se o ogromnom napretku kada se uzme u obzir da je početkom 60-ih godina prošlog stoljeća Goodall bila jedina žena u tom polju.
“Otkad su mlade djevojke počele čitati o mojem ranom životu i karijeri s čimpanzama, mnoge, mnoge, mnoge od njih su mi rekle da su se počele baviti očuvanjem prirode ili proučavanjem životinjskog ponašanja zbog mene,” rekla je Goodall za CBS News prije par godina.
Pročitajte više: Iz inspirativnih priča znanstvenica smo zaključili: Svijet treba znanost, a znanost treba žene!
Znanstveni i humanitarni rad
Godine 1962. upisala je doktorski studij na Cambridgeu kao jedna od vrlo rijetkih iznimaka kojoj je to dopušteno prije stjecanja diplome prvostupnika. Njezino istraživanje čimpanzi u divljini bilo je temelj za njezin doktorat, “Ponašanje slobodno živećih čimpanzi”.
Goodall se nastavila baviti znanstvenim radom, a 1977. osnovala je i Institut Jane Goodall, s ciljem očuvanja divljine. Svoju ljubav prema životinjama pretvorila je u cjeloživotnu borbu za zaštitu i obnovu prirode, te etički odnos spram životinja u istraživačkom radu, poljoprivredi i zatočeništvu.
“Mi možda imamo brilijantne mozgove,” rekla je u jednom od svojih zadnjih intervjua za New York Post. “No, mi nismo inteligentni, jer inteligentna bića ne uništavaju svoj jedini dom. Osim ako vjerujete da će biti raketa koje će nas odvesti na neki drugi planet, poput Marsa, što osobno ne vjerujem, onda moramo zaštititi ovaj planet i misliti na budućnost.”
Goodall je 2002. godine imenovana UN-ovom ambasadoricom mira, a protekla je desetljeća provela pozivajući na postepeno smanjenje ljudske populacije kroz planiranje obitelji, poboljšanje obrazovanja djevojaka i smanjenje globalnog siromaštva.
Bogata ostavština
Za svoj je rad primila brojne nagrade. Britanska kraljica nagradila ju je viteškom titulom 2003. godine, nositeljica je i francuske Legije časti, prestižne japanske nagrade Kyoto, medalje Benjamina Franklina za biologiju, a u siječnju ove godine dobila je i predsjedničku medalju mira, koju joj je dodijelio tadašnji predsjednik SAD-a Joe Biden na kraju svog mandata.
Posljednjih je godina zbog svojeg aktivizma postala i meta teoretičara zavjera, koji su njezine izjave izvlačili iz konteksta i tvrdili kako poziva na nasilnu depopulaciju zemlje i ubijanje 95 posto ljudskog stanovništva.
Ostavštinu Jane Goodall teško je sažeti. Više od šest desetljeća predanog rada na očuvanju planeta na kojem živimo i životinja s kojima ga dijelimo, stvaranja novih uvida u to što znači biti čovjek, i koliko je tanka linija između nas i drugih primata, borbe za etički odnos prema svim živim bičima, spašavanja i obnove šuma i divljine, ali i zagovaranja boljeg odnosa spram nas samih, boljeg obrazovanja djevojčica, borbe protiv siromaštva.
Njen odlazak kraj je jednog poglavlja, ali ne i kraj njezinog utjecaja i inspiracije, koji će i budućim generacijama služiti kao vodilja kako se odnositi prema životinjama i našem jedinom domu, i kako se odnositi jedni prema drugima.
Foto: Jeekc / CC BY-SA 3.0, Philip Kromer / CC BY-SA 2.5
