Jasmina Novak iz Solvisa: “Solarni paneli nisu čista industrija, ali vrate što zagade.”

Solarni paneli nešto su o čemu se sve više govori, što zbog očuvanja okoliša, što zbog uštede novca. Popularnost podjednako raste kod fizičkih osoba i kod tvrtki. Projektna menadžerica tvrtke Solvis Jasmina Novak s nama je podijelila zanimljivosti iz svijeta fotonaponskih ćelija, te otkrila što možemo učiniti kako bismo svijet ostavili čišćim i boljim. 

Turbulentni karijerni početci 

„Kad sam došla u Solvis, fotonapon je bio u početcima, ozbiljniji razvoj fotonapona u Hrvatskoj je započeo tek oko 2018. godine. U Solvisu sam gotovo od samog početka, već 13 godina, tako da se razvijam s industrijom,“ počinje svoju priču. Novak je završila Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, magistrirala na Ekonomskom fakultetu – Sveučilištu u Zagrebu a svoju je karijeru započela u bankarstvu.  

Odmah nam otkriva kako je njezin najveći karijerni izazov došao dok je radila u Varaždinskoj banci. Točnije, kad ju je Zagrebačka banka preuzela. 

„To je bilo vrlo turbulentno vrijeme. Informacije su se davale na kapaljku vezano za zadržavanje radnih mjesta ili organizacijske sheme novih. Svi smo bili svjesni nadolazećih promjena koje za većinu zaposlenika nisu bile obećavajuće. U toj eri otpuštanja i postojeće neizvjesnosti i sama sam dala otkaz. 

Odluka je to od koje bi mnogi zazirali, ali ne i Novak. 

„Smatrala sam da je moje vrijeme u bankarstvu završilo, te sam se okrenula novim izazovima.“ 

Prelazi potom na posve drugačije radno mjesto – odlazi u javni sektor i marketing, što je i magistrirala. Premda joj se taj posao svidio, primijetila je da tvrtka stagnira. Nije bilo pomaka, niti mjesta za ikakav razvoj. Stoga je još jednom dala otkaz jer nije htjela gubiti svoje vrijeme. 

„Čast mi je biti dio prve ekipe Solvisa.“ 

Iako nezaposlenost mnoge plaši, Novak nije takva. „Prihvatila sam to kao razdoblje koje nije trajno, koje će proći.“

U međuvremenu je razmatrala upisivanje doktorata. No, uvjeti koji su pred nju stavljeni nikako joj nisu odgovarali. Naime, Sveučilište je očekivalo da odradi šest mjeseci dugu praksu u inozemstvu i da radi kao asistentica. Ona to nije htjela, stoga je odustala od te ideje.  

„Očito mi nije bilo suđeno,“ kaže. No, suđen joj je bio Solvis u kojemu se ubrzo zaposlila, a gdje je i danas. 

Solvis je tada bio mlada tvrtka, u procesu stvaranja, a solarni paneli mnogima su bili nepoznanica. Tražili su nekoga tko će raditi na projektima, razvijati tržište, pronalaziti tržišne niše, stvoriti prepoznatljivost Solvisa. 

„Skupljala se ekipa,“ pojašnjava Novak i dodaje kako joj je danas čast što je bila dio te rane ekipe. Izazov dolaska u novu, mladu tvrtku bez sumnje je proizlazio iz uključivanja u globalnu utakmicu u vrijeme kad je solarna energija u Hrvatskoj bila u povojima. Razdoblje je to koje pamti po istraživanju tržišta, informiranju javnosti o fotonaponu, obilaženju i organiziranju sajmova s ciljem stvaranja konekcija koje će omogućiti daljnji rast i razvoj. 


Pročitajte više: Marina Bača: „Kad imate ambicije, dobar sustav vas sam usmjerava.“


Stalno učenje je dio rada

Priznaje, dolazak na nepoznati teren u tvrtku koja je još uvijek u razvoju svakako je bio velik zalogaj. 

„Izazov je bio definitivno, izazov je još uvijek. Volim reći da bih trebala na još jedan fakultet da sve naučim.“ Ne smatra to nečim lošim. Naprotiv. U kojoj god branši radili, a naročito kad je riječ o novim tehnologijama, stalno učenje je jednostavno dio rada. Važno je raditi direktno s proizvodom i poznavati ga, a sve daljnje edukacije su nadogradnja. 

„Još se nisam susrela sa sektorom gdje se tehnologija toliko brzo razvija,“ govori. „svaki dan možete očekivati novitete.“ 

Upravo zato što je, barem na ovim prostorima, u začecima, postoje mnoge predrasude o solarnoj energiji. Među najčešćima su kako su solarni paneli skupa investicija, a rok isplativosti dug. 

„Radi se o dugoročnoj investiciji, ali definitivno isplativoj i ostvarivoj. Rok isplativosti se sveo na 5-7 godina, a benefit sunčeve energije možete koristiti 30 godina koliko će solarni moduli proizvoditi električnu energiju.“ 

Zbog volatilnosti tržišta, nije moguće predvidjeti hoće li solarni paneli u budućnosti biti skuplji ili jeftiniji. No, u svakom slučaju se treba fokusirati na uštedu. 

„Ne idete na zaradu, nego na uštedu.“ 

Država je nekoć davala odlične poticaje onima koji su na svoje krovove postavljali fotonaponske ćelije. Još i danas se ostvaruju benefiti tih ugovora potpisanih na 12 i 14 godina. Današnja praksa i Zakon o obnovljivim izvorima energije stavljaju naglasak na uštedu a ne zaradu ostvarenu prodajom električne energije proizvedene od sunca u mrežu . 

Prema vlastitoj proizvodnji i potrošnji električne energije u kućanstvu ili  industriji , dimenzionira se elektrana određene snage. Kroz godinu se račun ujednači i jasno se vidi smanjenje troškova energije. 

„Ne idete na zaradu, idete na uštedu i to tako treba gledati.“ 

Nije riječ samo o uštedi novca, već i energije, što je prema Novak puno važnije. Vjeruje kako brigom o okolišu danas moramo osigurati bolju budućnost. 

„Svojoj kćeri sam kad je bila mala kroz priču o polarnom medvjediću prenijela osviještenost o važnosti gašenja svjetla kod izlaska iz prostorije. Ako ugasi svjetlo, može spasiti život jednog polarnog medvjedića referirajući se na globalno zagrijavanje. I dan danas na to nije zaboravila… Zašto trošiti kad ne treba?“ 

Potražnja za uslugama Solvisa sve je veća od strane fizičkih osoba, a posebno nakon donošenja zakona o primjeni nulte stope PDV-a na isporuku i ugradnju solarnog sustava za fizičke osobe.


Pročitajte više: Ovo su ključne stvari koje trebate znati ako razmišljate o solarnoj elektrani u kućanstvu


Ne postoji u potpunosti čista industrija 

Još je jedna česta predrasuda da je solarna energija nepouzdana zbog razdoblja kad nema sunca. Novak kratko i jasno pojašnjava: 

„A što kad je suprotno? Solarna elektrana kad nema sunca ne radi u svom punom kapacitetu, što je jasno. Kad ga ima puno, kroz ljeto, ima ga i previše. Elektrana se  dimenzionira tako da taj plus i minus na kraju daju pozitivnu nulu. Kroz zimu nema sunca i koristit ćete više struje iz mreže, ali kad će ga biti previše, imat ćete viška električne energije koju ćete davati u mrežu.“ 

No, napominje i kako ne postoji u potpunosti čista energija budući da svaki tehnološki napredak sa sobom nosi određeno onečišćenje. Tako ni solarni paneli nisu posve čisti.

„Industrija ćelija nije čista. To je zagađivač koji iznjedri proizvod koji vrati ono što se zagadilo, smanji CO2 i tako dalje. To je krug očuvanja okoliša i razvoja tehnologije.“ 

Najteže joj je gledati sve veće gomile plastike, pa i sama uklanja plastiku s plaže kad je ugleda. 

Želim dati svoj doprinos svijetu,“ govori i dodaje kako je put u Indiju upamtila po ogromnoj količini odbačene plastike po ulicama. „Žao je čovjeku kad to vidi.“ 

Vjeruje kako je najvažnije podići svijest u što većem broju pojedinaca, no teško je reći koliko možemo postići ovim tempom.  

„Zapitajte se želite li biti na usluzi 24 sata“ 

Što se tiče balansiranja rada u industriji koja se razvija i privatnog života, problema s organizacijom nema. U doba korona-krize, mnoge su tvrtke implementirale rad od kuće, što u Solvisu nije bio slučaj. Time nije došlo do brisanja granica između privatnog i poslovnog. 

Danas je popularno reći da više nema radnog vremena upravo zato što sve manje ograničavamo radno vrijeme. Mailovi se pišu i van radnog vremena čak i usred noći, a pozivi i upite primamo i van radnog vremena. 

Pitanje je stupnja tolerancije toga. Želite li biti na usluzi 24 sata ili ne?“ 

Slobodno je vrijeme tim važnije pametno iskoristiti. Tehnologija je u nekom obliku naš neprestani pratitelj i  tehnologija ulazi i u sve ostale sfere naših života, 

„Ja sam starija generacija, iz doba kad nismo bili vezani za tehnologiju i taj dio života koji je bio puno slobodniji i lagodniji se ne može usporediti sa današnjim. Moment socijalizacije i međuljudskih odnosa je bio više izražen i prisutan nego što je to danas slučaj. Ali s tim se morate pomiriti, druge nema.  

Općenito, tajna je u balansu. Bavljenje raznim drugim aktivnostima poput sporta joj puno pomažu u tome, kao i postavljanje granica. Zato smatra da rad od kuće vodi svojevrsnoj „izolaciji“ od društva iako ste povezani sa cijelim svijetom.

Foto: Canva / Jasmina Novak, privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

kvote za upravne odbore

Europski parlament službeno uveo kvote za upravne odbore u tvrtke

Prema novoj odluci Europskog parlamenta, veće tvrtke u Europskoj uniji morat će povećati prisutnost mane zastupljenog spola, u ovom slučaju žena,...
- Advertisment -