Što sve trebate uzeti u obzir kod sklapanja ugovora o radu?

Radni odnos je ugovorni odnos i slijedom toga se isti i zasniva zaključenjem ugovora o radu, osim ako je to posebnim propisima drugačije određeno (primjerice kod državnih službenika).

S obzirom da poslodavac za zasnivanje radnog odnosa radnika kod poslodavca s radnikom zaključuje ugovor o radu svakako je potrebno odabrati upravo onaj ugovor o radu koji odgovara potrebama radnog mjesta za koje se ugovor o radu zaključuje.

Što sve sadržava ugovor o radu?

Valja napomenuti da se ugovor o radu zaključuje u pisanom obliku, no sam propust ugovornih strana da ugovor o radu zaključe u pisanom obliku ne utječe na valjanost tog ugovora.

Zakonom o radu su propisani obvezni podaci koje mora sadržati ugovor o radu te je prilikom zaključenja ugovor o radu potrebno navesti sve obvezne podatke. Obvezni podaci koje pisani ugovor o radu mora sadržavati su podaci o:

· strankama, njihovu prebivalištu odnosno sjedištu,

· mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomena da se rad obavlja na različitim mjestima,

· nazivu posla ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratki popis ili opis poslova,

· danu početka rada,

· očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

· trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju da se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, o načinu određivanja trajanja toga odmora,

· otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik odnosno poslodavac, a u slučaju da se takav podatak ne može dati u trenutku zaključenja ugovora, o načinu određivanja otkaznih rokova,

· osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koje radnik ima pravo, trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Ukoliko poslodavac s radnikom prije početka rada ne sklopi ugovor o radu odnosno ukoliko radniku ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovor o radu smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Zakon o radu s obzirom  na dužinu trajanja radnog odnosa razlikuje ugovor o radu na određeno i ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Zakonom o radu je propisano da se ugovor o radu zaključuje na neodređeno vrijeme, osim kada Zakonom nije drukčije određeno te takav ugovor obvezuje stranke dok ne prestane na jedan od zakonom predviđenih načina.

Ukoliko se ugovorom o radu propusti odrediti period na koji se isti zaključuje smatra se da je ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Zaključenje ugovora o radu na određeno vrijeme predviđeno je za radni odnos čiji prestanak je unaprijed utvrđen rokom ili izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac s radnikom smije zaključivati uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivni razlog koji u tom ugovoru mora biti naveden, no uzastopno zaključenje ugovora o radu na određeno vrijeme, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke za njegovo zaključenje ne može se zaključiti na period duži od tri godine, osim ako je to posebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

No, ograničenje vremena na koji se uzastopni ugovori o radu mogu zaključiti ne odnose se na prvi ugovor o radu na određeno vrijeme što znači da se prvi ugovor o radu može zaključiti na određeno vrijeme, primjerice na  4 godine, na 7 godina, na 10 godina itd.

Kod ugovora o radu na određeno vrijeme zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika nema vremenskog ograničenja niti kod prvog, a niti kod kasnijih ugovora o radu. Naime, takvi ugovori se zaključuju za zamjenu privremeno nenazočnog radnika te je u ugovoru dobro i navesti da se zaključuje do povratka privremeno nenazočnog radnika, a ne primjerice do povratka s rodiljnog dopusta radnika, sve s obzirom da nakon rodiljnog dopusta radnik može koristiti bolovanje, godišnji i sl, a u kojem slučaju bi opet postojala potreba da ga mijenja radnik s kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika.

Također, ugovor o radu na određeno vrijeme zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika je korisno ugovoriti da takav ugovor prestaje nekoliko dana nakon dana vraćanja zamijenjenog radnika na rad, primjerice 2 dana ili 5 dana i dr., a radi primopredaje posla.

Prekid kraći od dva mjeseca između dva ugovora o radu na određeno vrijeme ne smatra se prekidom ugovora o radu.

Kako je ugovorom o radu unaprijed određeno trajanje ugovora poslodavci nisu dužni obavještavati radnika o prestanku ugovora o radu. No obavještavanje radnika o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme je svakako korisno te se time izbjegavaju bilo kakva različita tumačenja o tome da li se smatra da je ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme. Također, u slučajevima kada je ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme do povratka privremeno nenazočnog radnika radnik ne mora imati saznanja da se privremeno nenazočni radnik vratio te može nastaviti raditi kod poslodavca što može rezultirati da se smatra da je poslodavac s radnikom zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Kod zaključenja ugovora o radu na određeno vrijeme potrebno je, ukoliko se želi ostaviti mogućnost otkazivanja takvog ugovora o radu, to i ugovoriti budući da se predmetni ugovor o radu neće moći redovito otkazati.

Izvanredni otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme se ne mora posebno ugovarati već se ugovor o radu na određeno vrijeme zbog osobito teških povreda ugovora o radu može otkazati temeljem odredbi Zakona o radu.

Radno vrijeme

Prilikom zaključenja ugovora o radu o radu i određivanja radnog vremena radnika postoji mogućnost ugovaranja:

· punog radnog vremena koje ne može trajati duže od 40 sati tjedno

No, radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku dali prethodnu pisanu suglasnost.

· nepunog radnog vremena  – svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena s tim da radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset osam sati tjedno.

Raspored radnog vremena

Puno i nepuno radno vrijeme može se rasporediti u jednakim odnosno nejednakom trajanju pod danima, tjednima odnosno mjesecima te ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog odnosno nepunog radnog vremena.

Razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena ne može biti kraće od jednog mjeseca niti duže od jedne godine te tijekom takvog utvrđenog razdoblja  radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. Kod nejednakog rasporeda radnog vremena radnika može u tjednu raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad.

Također, ukoliko je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.

Drugačije uređenje radnog vremena

Zakonom o radu je propisana i mogućnost drugačijeg uređenja radnog vremena, noćnog rada i odmora tj. dana je mogućnost izuzimanja odredbi Zakona o radu o najdužem trajanju tjednog radnog vremena, novčanom radu te dnevnom i tjednom odmoru i to za radnike za koje zbog posebnosti njihova posla radno vrijeme nije moguće mjeriti ili unaprijed odrediti ili ga radnici određuju samostalno (radnik koji ima status rukovodeće osobe, radnik član obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca i slično), pod uvjetom da je s poslodavcem ugovorena samostalnost u određivanju tjednog radnog vremena, noćnog rada i dnevnog i tjednog odmora.

Probni rok

Prilikom sklapanja ugovora o radu postoji mogućnost ugovaranja probnog rada. Probni rad ne smije se trajati duže od 6 mjeseci, Također, nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Također, otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.

Neovisno uz to da li se ugovor o radu zaključuje na određeno ili neodređeno vrijeme Zakon o radu propisuje koje podatke mora sadržavati ugovor o radu koji se zaključuje:

· za rad na izdvojenom mjestu rada (obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca),

· za rad na sezonskim poslovima,

· u slučaju upućivanja radnika na rad u inozemstvo,

· u slučaju upućivanja radnika na rad u povezano društvo poslodavca,

· ukoliko se ugovor o radu zaključuje s pripravnikom tada je svakako potrebno odrediti način osposobljavanja pripravnika za rad, trajanje pripravničkog staža te način polaganja stručnog ispita, te bi poslodavci kod zaključivanja ugovora o radu svakako trebali u navedenim ugovore o radu regulirati sva pitanja koja Zakona o radu propisuje za navedene ugovore.

Slijedom navedenog može se zaključiti da je ugovor o radu potrebno prilagoditi potrebama radnog mjesta i posla za koji se isti zaključuje te istim regulirati, pored zakonom propisanog i sva druga pitanja koja poslodavac i radnik smatraju važnim za cjelovito uređenja odnosa između poslodavca i radnika.

Ogledni primjer Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Ogledni primjer potrebno je prilagoditi konkretnim potrebama poslodavca i važećim propisima

Autorica: Ana-Marija Kajić, dipl. iur.

Foto: privatna arhiva Ana-Marije Kajić

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više