Femicid postaje zasebno kazneno djelo. Kazne neće biti strožije

Krajem prošlog tjedna Vlada je u Sabor uputila izmjene tri zakona: Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Uvode se i nova kaznena djela među kojima je i femicid, odnosno teško ubojstvo ženske osobe. Definicija rodno utemeljenog nasilja usklađena je s Istanbulskom konvencijom, a u ‘teško ubojstvo’ ulaze sva ubojstva bliskih osoba. Evo koje su sve promjene usmjerene na daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, djecom i nasilja u obitelji.

Što donosi izmjena Zakona o kaznenom postupku?

  • uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza
  • 100 metara bit će minimalna udaljenost prilikom nalaganja mjera opreza
  • prilikom kršenja mjera opreza policija će imati ovlast uhititi nasilnika, a sud u roku od 24 sata obvezu odlučiti o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom
  • žrtva dobiva pravo na pratnju osobe od povjerenja kroz cijeli postupak

Što donosi izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji?

  • briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti
  • pooštravaju se prekršajne kazne
  • za kršenje zaštitnih mjera moći će se izreći isključivo zatvorska kazna

Što donosi izmjena Kaznenog zakona?

  • povisuju se kazne za silovanje te teška kaznena djela protiv spolne slobode i spolne zloupotrebe djeteta
  • ukida se zastara kaznenog progona i izvršenja kazne za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta
  • uvodi se femicid, odnosno teško ubojstvo žene, kao posebno kazneno djelo
  • uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela

Pročitajte više: Sedam femicida koji su potresli Hrvatsku u 2023.


Femicid postaje teško ubojstvo, ali…

Valja napomenuti da među zemljama Europske unije, femicid danas imaju definiran u svojim kaznenim zakonodavstvima još samo četiri države članice: Cipar, Malta, Španjolska i Belgija.

Podsjećamo, definicija femicida išla je na doradu jer prvom definicijom nije bio zadovoljan nitko. Glasila je: “Tko ubije blisku žensku osobu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora”. Od nevladinih udruga, preko pravobraniteljstava, sveučilišnih profesora, pa sve do odvjetnika i sudaca, svi su se složili da je ovakva definicija neprecizna i preopćenita.

Plenković je na sjednici Vlade u četvrtak rekao da je u odnosu na članak koji je upućen u javno savjetovanje, dorađen opis i obilježja ovog kaznenog djela, a za teško ubojstvo ženske osobe (femicid) bit će zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora. 

Kako piše Jutarnji, Vlada pokušava izbjeći optužbe za diskriminaciju muškaraca, pa će propisati da je svako ubojstvo bliske osobe teško ubojstvo. Dakle, neće samo ubojstvo bliske ženske osobe biti propisano kao teško ubojstvo, već svake bliske osobe – oca, brata…

Do sada se kao teško ubojstvo definiralo:

  • tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način
  • tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće
  • tko ubije člana obitelji kojeg je već ranije zlostavljao
  • tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje ili iz drugih niskih pobuda
  • tko drugoga ubije radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela
  • tko ubije službenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem službene dužnosti

Pročitajte više: Prvi regionalni forum o femicidu. Pravosuđe teško uči, a anti-rodni pokreti


Potrebna je edukacija sudaca

Uz specijalizaciju sudaca i obvezne edukacije o rodno utemeljenom nasilju te širenjem sustava podrške žrtvama i svjedocima, nastoji se korjenito promijeniti sustav zaštite žena od nasilja. Sud će prilikom utvrđivanja kaznenog djela femicida uzimati u obzir da se radi o rodno utemeljenom nasilju, odnosno da je ubojstvo ženske osobe počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj ranije zlostavljao ili prema osobi koja se nalazi u podređenom odnosu i sl. 

Sam termin “rodno utemeljeno nasilje” bit će definiran u članku 87., koji donosi značenja pojedinih izraza u Kaznenom zakonu (poput definicije, primjerice, zločina iz mržnje), objašnjava Jutarnji list. Definicija će u potpunosti biti preuzeta iz Istanbulske konvencije koja u članku propisuje da “rodno utemeljeno nasilje nad ženama označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene”.

Dakle, sud će kao otegotnu okolnost uzimati u obzir je li motiv počinjenja bio rodno utemeljen.

Foto: Hrvatski sabor / Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Bright Horizons srednja škola

Zagrebačka škola u kojoj njeguju mindfulness i holizam od jeseni otvara...

Međunarodna osnovna britanska škola Bright Horizons početkom ove školske godine u Hrvatskom narodnom kazalištu proslavila je desetu godišnjicu postojanja te je...
- Advertisment -