Procjena radne uspješnosti, znana pod nazivom “performance review”, česta je praksa na Zapadu, naročito u SAD-u, ali i u Europi, pa i u Hrvatskoj – naročito kada je riječ o stranim kompanijama. Mnoge je kompanije provode najčešće na godišnjoj razini s ciljem ocjenjivanja rada zaposlenika. Često takve godišnje procjene služe kao temelj za promaknuće, ali glavna svrha procjene je kako bi kompanije zaposlenicima pokazale kako stoje unutar kompanije i što još mogu popraviti u svom radu.
Procjena radne uspješnosti ne daje rezulate
Iako najveći broj kompanija još uvijek prakticira ovakve procjene i rangiranja zaposlenika, sve ih više shvaća da je procjena radne uspješnosti samo opterećenje za budžet kompanije, a zapravo ne polučuje nikakve rezultate.
Naime, prema istraživačkoj kompaniji CEB, prosječni menadžer provede više od 200 sati godišnje na sve aktivnosti vezane uz procjenu radne uspješnosti – od treninga potrebnih za obavljanje ovog posla do ispunjavanja papirologije. Kada se svi ti sati zbroje i nadodaju troškovi provedbe u obliku tehnoloških zahtjeva, prema CEB-u, jedna kompanija s 10 000 zaposlenika godišnje potroši oko 35 milijuna dolara na provedbu procjene radne uspješnosti.
S druge strane, sama procjena radne uspješnosti ne garantira da će pokazati tko su najbolji zaposlenici.
„Zaposlenici koji nabolje prolaze u sistemima upravljanja učinkom su često oni zaposlenici koji su narcisoidni i najviše promoviraju sami sebe. A to najčešće nije tip zaposlenika kojeg želite za uspješan razvoj kompanije“, rekao je za Washington Post, Brian Kropp iz CEB-a.
Iako je mali broj kompanija do sada ukinulo ove procjene i rangiranje zaposlenika, velik dio njih je svjesno da je sistem nefunkcionalan. Jako puno menadžera nije zadovoljno načinom na koji njihove kompanije povode procjenu radne uspješnosti, a većina voditelja odjela ljudskih potencijala kaže da su mnoge informacije prikupljene procjenom zapravo netočne.
Prema istraživačkoj kompaniji CEB, do sada je procjenu radne uspješnosti ukinulo 6% kompanija s Fortuneove liste 500 i sve ih se više pridružuje. Naime, kompanije su shvatile da vrijeme, novac i trud koje su uložile u godišnju procjenu nisu polučili rezultate, tj. procjena nije ostvarila glavni cilj zbog kojeg se provodi – bolja produktivnost zaposlenika.
Osim toga, ovakav potez ukidanja procjena radne uspješnosti dobar je i za žene, budući da kada se sve zaposlenike procjenjuje zajedno, na žene se često gleda s predrasudama i dvostrukim mjerilima – žene se više i češće otvoreno kritizira zbog njihovog nastupa, odnosa prema kolegama i klijentima te načina rada, dok se muškarcima češće daju “prijedlozi” kako bi se trebali ponašati. Također, osim radne uspješnosti, ženama se ocjenjuje i njihova osobnost – one koje pokazuju asertivnost su često proglašene agresivnima.
Pravovremeni feedback umjesto procjene radne uspješnosti
Accenture, jedna od najvećih kompanija na svijetu s više od 330 tisuća zaposlenika, najavila je veliku promjenu u svom dosadašnjem sustavu poslovanja. Od studenog ove godine, kada Accentureu započinje nova fiskalna godina, u kompaniji više neće biti godišnjih procjena radne uspješnosti (performance review) i rangiranja zaposlenika. Kompanija će ih zamijeniti s pravovremenim feedbackom zaposlenicima od strane njihovih menadžera, pa će se tako fokus s rangiranja, uspoređivanja i procjenjivanja radnika na godišnjoj bazi, prebaciti na pravovremeni feedback koji bi mogao polučiti puno bolje rezultate, pa time i bolju produktivnost zaposlenika.
„Vjerujem da sistem pravovremenog feedbacka, a ne godišnjeg, te praćenje učinka po projektima, ima puno veći razvojni učinak na zaposlenika. Također, to je svakodnevni posao voditelja, tako da ga ne opterećuje dodatno prisilnim rangiranjima i ocjenama koje su često same sebi svrha. Znači, transparentnost i dalje ostaje, ali se učinkovitost mjeri svakodnevno i koristi u napredovanju, a ne godišnje i još prisilnom distribucijom“, komentirao je ovaj potez Saša Jurković, direktor portala Posao.hr.
Među kompanijama koje će uskoro izbaciti rangiranje zaposlenika, a evaluaciju raspodijeliti kroz cijelu godinu pravovremenim feedbackom je i revizijsko – računovodstvena kompanija Deloitte.
Microsoft je prije dvije godine ukinuo rangiranje zaposlenika, čime je privukao veliku pažnju javnosti zbog toga što je kompanija u javnosti bila poznata po tome što se hvalila svojim sistemom koji je uspoređivao zaposlenike.
Kompanije Adobe, Gap i Medtronic su također krenule u promjenu procesa procjena radne učinkovitosti jer su i one uvidjele nedostatke postojećeg sustava procjena i rangiranja.
Foto: 123rf
