Probitačna Tarja Krehić jedna od rijetkih vlasnica odvjetničkih ureda u Hrvatskoj

Tarja Krehić odvjetnica je s dugogodišnjim stažem u odvjetništvu i iskustvom u statusnom i međunarodnom trgovačkom pravu, dvije grane prava u koje se zaljubila još na fakultetu. Danas vodi uspješan odvjetnički ured, a usto je predsjednica prve Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji.

Tarja Krehić otvaranjem vlastitog ureda probila stakleni strop

Nakon završetka studija na kojem je diplomirala u roku, 2001. godine, zaposlila se u HT-u, tada novoosnovanom modernom i sofisticiranom regulatornom odjelu. Tamo je radila u području telekom regulative, na drugoj fazi privatizacije HT-a i stekla kompleksna i zanimljiva znanja i iskustva s područja trgovačkog prava, telekomunikacija, medija, tržišnog natjecanja… No, počinje razmišljati da ako se želi nastaviti baviti dalje telekomunikacijama, medijima, M&A-om i međunarodnim trgovačkim pravom, treba otići studirati izvan zemlje i steći novu razinu obrazovanja.

To joj polazi za rukom 2002. godine kada dobiva prestižnu američku RON BROWN stipendiju koja pokriva cjelokupnu školarinu i odlazi na magisterij u Ameriku, na prestižno sveučilište Duke i njihov pravni fakultet. Magistrirala je na trgovačkom pravu i tržišnom natjecanju te pravu tržišnog kapitala te ističe, u stvari tamo stekla osnovu za svoju daljnju karijeru.

Još dok je bila u Americi kontaktirala ju je najveća austrijska odvjetnička kancelarija Wolf Theiss, povodom otvaranja svog ureda u Zagrebu 2003., jer su je željeli u svome timu.

Tamo provodi narednih nepunih osam godina orijentirajući se na rad s međunarodnim klijentima, a 2010. se zajedno s dijelom kolega iz Wolf Theissa odlučila da svoj karijerni put nastavi izvan velike korporacije.

Sklonost prema razvoju poslovanja ključ uspjeha u vlastitom biznisu

„Odlazak iz tvrtke nije bio jednostavan, jer sam radila u poznatom okruženju, s dobrom organiziranom infrastrukturom, ono što volim i što me zanimalo. No, profesionalni razvoj ima svoje cikluse, i već sam nakon pet-šest godina osjetila da želim više raditi na razvoju poslovanja, akviziciji novih klijenata te na širenju ureda na lokalnom tržištu, što se donekle kosilo s politikom kancelarije u kojoj sam do tada radila. Mislila sam da sam dovoljno sazrela u tom menadžerskom dijelu i htjela sam vidjeti mogu li prodati klijentima onu uslugu koju i inače pružam“, ispričala nam je Tarja.

Dodaje kako se u Hrvatskoj ljudi lako “uljuljkaju” u korporativnu klimu u kojoj se posao dobiva po inerciji, dok se drugdje u Europi i Americi zaposlenici itekako potiču na privlačenje novih klijenata i to na neki način pomaže i samim profesionalcima koji se uvijek nadograđuju.

Ured pokreće s još dvoje kolega koji su u tom trenutku bili najstariji u Wolf Theissu po stažu i zajedno kreću u jedno izazovno razdoblje jer po odlasku nisu imali svojih klijenata, već ih je trebalo nanovo privući. Također, bilo im je posebno izazovno jer su do tada radili isključivo s međunarodnim klijentima koje su privlačili izvana, a nisu se toliko orijentirali na lokalne, hrvatske i regionalne klijente.

„Najveći nam je pak izazov bio da ostanemo specijalizirani isključivo u onim granama prava kojima smo se do tada bavili i koje smo dobro radili te da se ne raspršimo u vrstama pravnih usluga koje pružamo jer jako vjerujemo u specijalizaciju. Ne možete biti iznimno dobri u svim granama prava, specijalizacija je nužna i naši klijenti to prepoznaju“, pojasnila je Krehić.

Konkurencija su im tada bili najveći i najetabliraniji hrvatski i strani odvjetnici i odvjetnički uredi, no zbog svog znanja, iskustva i obrazovanja uspjeli su se izboriti na tržištu, između ostaloga i jer je cijena njihove usluge tada bila konkurentnija.

Straha je na početku naravno bilo, a manifestirao se tako, povjerila nam je ova uspješna odvjetnica, što je uvijek i stalno radila – prve dvije godine je tako njezino radno vrijeme variralo od 10 do 14 sati dnevno. Okolina ju je podržavala, najviše njen partner, a njeni roditelji vjeruje više iz razloga jer u stvari nisu znali u što se točno upustila, s obzirom na to da je njima privatno poduzetništvo bilo strani pojam.

Bez ušteđevine, cijelo osamostaljivanje bi ipak bilo nemoguće, a Tarja nije niti u jednom trenutku razmišljala o dizanju kredita.

„Ušteđevina je bila namijenjena za neki prvi vremenski period, što onda u biznisu stvara dodatni pritisak da morate zaraditi neka financijska sredstva jer se ušteđevina stalno topi, a vi na početku samo ulažete i ništa ne zarađujete.  Puno nam je pomogao i rad sa stranim klijentima u međunarodnom okruženju, jer se tu računi podmiruju u kratkom vremenskom roku i isplate su redovite, što vjerujem da nam je pomoglo da opstanemo u vremenu najveće financijske krize koja je potresla mnoge odvjetničke urede“, objasnila je.

No, prva godina je ovom mladom odvjetničkom uredu bila definitivno godina iskušenja, kada je bila sreća završiti mjesec na pozitivnoj nuli, a po isteku te „krizne“ godine napokon se počelo i zarađivati te biti u plusu. Trenutno je Tarja jedina partnerica u uredu koji nosi njeno ime – Odvjetnički ured Krehić – koji zapošljava 4 ljudi. Početkom naredne godine Tarja ima velike planove jer s kolegama s kojima radi već godinama, kao i s nekim novim kolegama, namjerava osnovati odvjetničko društvo s više partnera.

Tarja i dalje puno radi i rijetko napušta ured prije 18 sati, no zadovoljna je jer je puno fleksibilnija nego na prethodnom poslu. Nekada radi čak i duže nego dok je bila u tvrtki, ali ipak se osjeća vremenski slobodnijom, jer si vrijeme i obaveze kroji sama, a najviše ju veseli što si može priuštiti dobar i kvalitetan godišnji odmor, kad želi i uglavnom, koliko želi.

Rad od kuće ponekad prakticira, ali ipak je tradicionalni tip koji želi doći u ured i sjesti za radni stol.

Mlađa generacija pravnica se polako odvažuje na otvaranje vlastitih ureda

Iako čine 70% odvjetničkih vježbenika, zbog dugih radnih sati koji nisu fleksibilni  i staklenog stropa, žena ima značajno manje na partnerskim pozicijama u odvjetničkim uredima, pogotovo u onim velikim, te pravnice karijeru uglavnom nastavljaju u korporacijama ili na sudovima. Međutim, trend se polako mijenja i pravnice prepoznaju osnivanje vlastitih ureda kao karijernu alternativu koja će im, kao i Tarji, dati veću fleksibilnost i profesionalno zadovoljstvo.

„U mojoj generaciji primjećujem da se kolegice polako sve više odvažuju na osnivanje vlastitih odvjetničkih društava, pa će se i meni na jesen iz jedne korporacije pridružiti kolegica koja će biti partner u biznisu.“

Svima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog ureda savjetuje da svakako razmisle o partnerstvu s još nekim, ukoliko žele izgraditi profitabilan biznis, jer je i u ovoj vrsti poduzetništva jako teško sve raditi sam i lakše raditi u timu.

Osnivačica Udruge žena u pravnoj profesiji

Osim što radi veći dio dana, Tarja Krehić našla je vremena da osnuje i prvu Hrvatsku udrugu žena u pravnoj profesiji, a inspiraciju za to dobila je tijekom studiranja u Americi i kasnijeg rada i suradnje s američkim kolegama. Uz podršku američkog veleposlanstva i US Department of State, povezala se s najvećom američkom komorom koja okuplja odvjetnice, onom u New Yorku, te ju je tu oduševio rad i djelovanje u civilnom sektoru. Svoju Udrugu osnovala je ovog proljeća, a ona okuplja nekoliko stotina žena iz svih grana prava: pravnice i odvjetnice iz korporacija, sutkinje…

„Planiramo raditi na afirmaciji naše pravne profesije, a potom i na prava kolegica unutar te profesije jer su vrlo često profesionalno zanemarene i bore se s evidentnim staklenim stropom, osobito na sudovima. Hrvatsko društvo u tom je pogledu već dosta osviješteno i pojedine institucije rade na suzbijanju staklenog stropa“, kazala nam je o ciljevima i planovima Udruge, dodavši kako iste organizacije postoje u drugim europskim državama već dugi niz godina, te su postale relevantan čimbenik u pravnoj profesiji ali i u civilnim društvima tih zemalja.

PPUB-Disclaimer

Foto: privatna arhiva Tarje Krehić

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

eu fondovi ženski posao

Zašto su EU fondovi uglavnom ženski posao?

Ravnopravnost postaje stvarnost, muškarci preuzimaju naša standardna ženska zanimanja, više ne možeš naći poštenu debeljačku kuharicu ili su sve fit i...