Hrvatski građani suočavaju se s rastućim troškovima života, posebno kada je riječ o cijenama hrane i osnovnih potrepština. Inflacija nastavlja pritiskati kućne budžete, dok Udruga Glas poduzetnika (UGP) i građani upozoravaju da problem nije samo u trgovinskim lancima, već u sustavnim izazovima poput visokih poreza, korupcije i neučinkovitog državnog aparata.
Bojkot kupovine zbog visokih cijena hrane
Dana 24. siječnja organizira se bojkot kupovine kako bi se ukazalo na problem visokih cijena hrane. Međutim, pravo pitanje je: tko je odgovoran za ovakvo stanje?
PDV na hranu u Hrvatskoj: Glavni uzrok visokih cijena
Hrvatska je među zemljama EU s najvišim stopama PDV-a na prehrambene proizvode. Iako osnovne namirnice poput kruha i mlijeka imaju sniženu stopu od 5%, većina prehrambenih proizvoda opterećena je PDV-om od čak 25%. Ovakva porezna politika Hrvatsku čini jednim od najskupljih tržišta za hranu u regiji.
Osim visokih poreza, situaciju dodatno pogoršavaju korupcija, iseljavanje mladih i neučinkovit državni aparat. Nedostatak radne snage povećava troškove rada, dok spor i preglomazan sustav stvara dodatni pritisak na građane i poduzetnike.
Pročitajte više: Oreščanin: ‘Bojkot je sulud, normalno ću kupovati 24.1. To je stav Glasa poduzetnika’
Niska domaća proizvodnja kao ključan problem
Hrvatska proizvodi samo 67% svojih potreba za hranom, što znači da se značajno oslanja na skuplji uvoz. Ovaj nedostatak samodostatnosti čini tržište dodatno osjetljivim na globalne promjene cijena i povećava troškove za potrošače. Bez ključnih reformi, sustavni problemi nastavit će negativno utjecati na građane i gospodarstvo.
Tko je stvarno odgovoran?
Često se optužuju trgovinski lanci, ali oni samo prenose troškove koji proizlaze iz neučinkovitog sustava. Povećanje prihoda trgovina ne znači nužno i veći profit, jer i rashodi proporcionalno rastu. Stvarna odgovornost leži u gospodarskoj politici i poreznim opterećenjima.
Pročitajte više: Novi udar inflacije: ‘Preko 50 dobavljača najavilo povećanja cijena od tri pa na više posto’
Kako riješiti problem?
Umjesto prebacivanja krivnje, potrebne su reforme koje će dugoročno poboljšati uvjete života građana. Ključne mjere koje predlaže UGP uključuju:
- Smanjenje PDV-a: Uvođenje jedinstvene stope PDV-a od 5% na sve prehrambene proizvode.
- Poticanje domaće proizvodnje: Jačanje domaće poljoprivrede i smanjenje ovisnosti o uvozu.
- Reforma javnog sektora: Digitalizacija i optimizacija državnog aparata kako bi se smanjili troškovi.
- Suzbijanje korupcije: Transparentnije poslovanje i učinkovitije upravljanje resursima.
“Mi potičemo veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer nekad smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sad nismo u stanju ni sebe. UGP traži 5% PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu za mnoge artikle,” ističe Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Vrijeme za promjenu
Hrvatskoj su potrebne hitne reforme kako bi se stvorilo pravednije i održivije gospodarstvo. Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje lokalne proizvodnje i borba protiv korupcije ključni su koraci za osiguranje dostojnog života za sve građane, zaključuje UGP u priopćenju.
Foto: Canva/Privatna arhiva