Žene predsjednice čest su izbor siromašnih zemalja

Ono što se mnogi pitaju u Hrvatskoj ovih dana je, da li je naša zemlja napokon spremna za ženu predsjednicu? Do sada smo u našoj kratkoj samostalnosti imali sedam kandidatkinja koje su pokušale doći na najvišu državničku funkciju i do sada su se na tom putu najbolje snašle bivša premijerka, Jadranka Kosor i aktualna kandidatkinja, Kolinda Grabar Kitarović, koje su jedine uspjele ući u drugi krug predsjedničkih izbora.

Koliko god da se danas u Hrvatskoj zalažemo za ravnopravnost spolova i koliko god se ističe da bi trebalo povećati broj žena koje participiraju u političkom životu države, to se nekako uvijek propusti i učiniti na svakim izborima, pa istaknute stranačke liste redovno nemaju zadovoljavajuću kvotu ljepšeg spola. Također, žene rjeđe sjedaju u ministarske fotelje, a usto što nikada nismo imali ženu predsjednicu, možemo se ‘pohvaliti’ samo  jednom premijerkom i to onom koja nije direktno izabrana od strane birača.

Žene predsjednice u devet zemalja svijeta

Kakvo je pak stanje u svijetu? Čini se da su se trendovi zadnjih godina ipak okrenuli u korist žena, premda mnoge od njih diljem svijeta još uvijek žive u nezavidnim uvjetima, a u tome nisu iznimke niti najrazvijenije zemlje današnjice. Trenutno devet žena u svijetu obnaša funkciju predsjednice države, a 11 ih zauzima premijersku poziciju.

Žene predsjednice tako imaju Švicarska, Litva, Argentina, Brazil, Čile, Kosovo, Malta, Srednjoafrička republika i Južna Koreja.

To da su žene izabrane na mjesto predsjednice ne iznenađuje možda za zemlje kao što je Švicarska koja je poznata po visokom stupnju demokracije, poštivanju ljudskih prava i socijalnoj uređenosti, pa su tako žene do sada u Švicarskoj držale četiri predsjednička mandata. Ženu predsjednicu također ima i Litva, a ona je Dalija Grybauskaite, no posebno je zanimljivo da je izabrana na tu poziciju vrlo velikom podrškom svojih sunarodnjaka, odnosno čak 69 posto glasova, 2009. godine.

No treba napomenuti da žene nerijetko dolaze na vlast ili vodeće državne pozicije u nerazvijenim zemljama svijeta, što nije za očekivati s obzirom da svi znamo kako je u takvim zemljama teško postići spolnu ravnopravnost. Šri Lanka je tako od šezdesetih godina pa do danas imala dvije premijerke i predsjednicu, a u državama poput Argentine, Filipina i Irske, žene se od devedesetih pojavljuju na funkciji predsjednica država. Predsjednicu ima i najmlađa europska država Kosovo (Atifete Jahjaga), kod koje je posebno zanimljivo da se nikad prije nije bavila politikom, već je radila u policiji, gdje je prošla sve, od ophodnji po ulicama, pa do samog vrha. Žene predsjednice imale su također i Kirgistan i Indija.

atifete Jahjaga
Atifete Jahjaga

Najsiromašnije zemlje imaju više ženskih vođa

Indija je posebno zanimljiva jer je osim žene predsjednice imala i predsjednicu donjeg parlamenta, ministricu ruralnog razvitka i ministricu za žene i razvoj djece. U svojoj povijesti i sadašnjosti, Indija ima i imala je mnoge moćne i snažne žene, no Reuters ju je proglasio četvrtom najnepoželjnijom zemljom na svijetu za žene. Također, prema izvješćima UN-ovog populacijskog fonda za Indiju te Human Rights Watcha za Južnu Aziju, u Indiji je “nestalo” oko 50 milijuna djevojčica zbog ženskog čedomorstva. Iznenađuje situacija u Južnoj Americi, koju svi smatraju nerazvijenom i ‘divljom’ zemljom, gdje na čelne pozicije nerijetko dolaze ženski lideri, pa tako tri države imaju ženu predsjednicu. Taj trend je podržala i Kostarika u Srednjoj Americi koja je, doduše u prošlom mandatu, imala predsjednicu , Lauru Chinchillu.

A čini se da te trendove  slijede i neke od najsiromašnijih zemalja svijeta, pa je tako vrlo zanimljivo pogledati kako situacija stoji u Africi, gdje žene čini se lakše dolaze na vodeće pozicije nego u mnogim razvijenim zemljama svijeta u kojima se ulaže u obrazovanje i smanjenje spolnih razlika te se redovno hvale postignućima na tom području.

Na čelo siromašne države Malawi, tako je u travnju 2012. godine prvi put  došla žena – Joyce Banda, nakon što je prethodni predsjednik te države, Bingu vu Mutarik, umro od srčanog udara. Banda nije baš bila omiljena u svojoj zemlji, pa je više simpatija ‘pobrala’ u inozemstvu, a smatrali su je pre naivnom za funkciju koju je obnašala. Neki idu tako daleko da ju nazivaju ‘slučajnom predsjednicom’, a trenutno mandat u toj zemlji ima muški predsjednik.

Ellen Johnson Sirleaf (72) bila je prva ženska predsjednica Liberije, a 24. po redu obnašateljica te funkcije u povijesti zemlje. Došla je na vlast 2005. godine, dvije godine po okončanju brutalnih 14-godišnjih sukoba u Liberiji, prva žena predsjednik neke afričke države. Bila je nominirana za Nobelovu nagradu za mir i postala je tako reći ikonom borbe protiv diktatora i korupcije u Liberiji.

Kada se osvrnemo na ovo sve, čini se da su žene predsjednice na to mjesto izabrane ili postavljene u zemljama pogođenim teškim unutarnjim razdorima i sukobima, pljačkom, koje su osiromašene korupcijom i bez nade za bolje sutra. Žene su dovedene na čelnu poziciju države u gotovo bezizlaznim situacijama, gotovo kao da im je jedina namjera da postanu ‘žrtveno janje’ već od prije razbiješnjelog društva. Čini se da se i žene predsjednice tijekom svojih mandata susreću sa fenomenom staklene stijene, s kojim su nerijetko suočene i mnoge korporativne žene.

Premijerke jake u Europi

Što se tiče premijerskog posla, žene ga obnašaju u  Njemačkoj, Finskoj, Latviji, Islandu, Norveškoj i Danskoj, sve redom jakim europskim zemljama u kojima je stupanj ravnopravnosti na visokoj razini. Premijerske pozicije u većini su zemalja znatno moćnije i imaju znatno više ovlasti od predsjedničke, pa se slobodno može reći kako žene premijerke imaju puno veći utjecaj od predsjednica.

Tako njemačku kancelarku Angelu Merkel danas smatraju (uz Obamu i Putina) najmoćnijom političkom figurom u svijetu, a uživa glas oprezne i pragmatične liderice koju pristalice nazivaju majkom nacije. Forbes ju je pak proglasio najmoćnijom ženo msvijeta. Konzervativna Merkel prije nepunih godinu dana započela je svoj treći mandat na čelu njemačke vlade.

angela merkel
Angela Merkel

 

Predsjednica norveške vlade, Erna Solberg druga je pak žena na toj funkciji u najsjevernijoj europskoj zemlji. Polovinu ministara u njenom kabinetu danas čine žene, što bi značilo da je napravila svojevrsnu revoluciju na tom političkom polju.

Možda je najkontroverzniji primjer liberalizma neke zemlje upravo Island, čija je premijerka po drugi put 2010. godine uplovila u brak, ovaj put sa životnom partnericom. Tako je Island prva zemlja u povijesti na čijem se čelu našla lezbijka. Danska premijerka Helle Thorning-Schmidt poznata je pak po svojoj ljepoti, pa je navodno na nju bila ljubomorna i Michelle Obama jer je međuostalim snimila i selfie s njezinim mužem, Barackom.

Premijerku su također donedavno imali i naši susjedi Slovenci, a Alenka Bratušek premijersku je funkciju napustila – zbog bolje pozicije. Možda je to i idealan primjer kako jedna žena može postići gotovo pa ‘nemoguće ‘ te s jedne od najvažnijih funkcija u državi otići na ‘bolje radno mjesto’, odnosno postati povjerenica u novoj Europskoj komisiji.

Na nju je ‘bacio oko’ Jean Claude Juncker, predsjednik  Europske komisije. Nakon njegovog poziva upućenog Bratušek, počelo se spekulirati da bi ona mogla postati i potpredsjednica Komisije, a slaba karta joj je to što ne zna baš najbolje engleski jezik. No, navodno ‘napredni’ Juncker želi što više žena u Komisiji, pa joj ta činjenica svakako ide u korist.

Naprednim pogledima mogu se pohvaliti i azijske države Bangladeš i Tajland. Sheikh Hasina je dva puta birana za predsjednicu vlade Bangladeša, a Yingluck Shinawatra, najmlađa sestra svrgnutog tajlandskog premijera Thaxina Shinawatre, uvjerljivo je, sa svojom opozicijskom strankom pobijedila na izborima 2011. godine i postala prva žena premijer Tajlanda.

Amerika bez predsjednice, najbliža Hillary Clinton

Zanimljivo je da najveća svjetska sila, odnosno SAD, do sad nikad nisu imale ženu predsjednicu. Na to mjesto pretendirala je jedna bivša prva dama, Hillary Clinton, no izgubila je utrku unutar svoje stranke od trenutno aktualnog predsjednika Baracka Obame, pa nije uopće niti istaknuta kao potencijalni kandidat. Ona je prva žena i prva dama koja je dobila poziciju Senatora, a treća je pak žena izabrana na mjestu državne tajnice, jedne vrlo moćne pozicije u toj državi, koju su prije obnašale Madeleine Albright i Condoleezza Rice.

Navodno joj popularnost trenutačno vrlo raste, a ankete pokazuju da ju simpatizira oko 57 posto Amerikanaca, što će se tek trebati i potvrditi, ako se kandidira kako je i najavljeno na predsjedničkim izborima 2016 godine.

hillary clinton
Hillary Clinton

 

foto: 123.rf/arhiva/facebook profili

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

2 KOMENTARI

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

oporezivanje napojnica

Napojnice se oporezuju? Da, ako plaćate karticom

Udruga Glas poduzetnika ovim se putem želi osvrnuti na regulaciju poreznog tretmana napojnica. S obzirom na sve češće korištenje kartičnog plaćanja...