Produktivno radno vrijeme-kako ne izgorjeti u 2015?

Posljednjih je godina osmosatno radno vrijeme postalo više iznimka nego pravilo. Većina zaposlenih što zbog zahtjeva posla, što zbog njegovog opsega jednostavno ne može otići s posla onog trenutka kad im završava službeno radno vrijeme. Tako se često radni dan produlji i na 10 ili 12 sati.

Međutim, sve su češća istraživanja koja pokazuju kako je predugo ostajanje na poslu kontraproduktivno. Točnije, što je duže radno vrijeme, ljudi počinju manje raditi.

Želite li biti produktivniji, radite – kraće

Istraživanje koje je proveo John Pencavel sa Sveučilišta Stanford pokazalo je kako smanjenje broja radnih sati zapravo može biti poticajno za produktivnost. Iako se Pencavelovo istraživanje temelji na podacima dobivenim praćenjem radnika i njihove produktivnosti tijekom Prvog svjetskog rata, podaci su veoma indikativni.

Naime, vrhunac produktivnosti zabilježen je prilikom rada od otprilike 50 sati tjedno. U današnjim uvjetima, petodnevnog radnog tjedna s osmosatnim radnim vremenom, to znači da, barem na papiru radimo 40 sati tjedno. Prema Pencavelovom istraživanju, trebali bismo raditi još barem jedan dan u tjednu, ili 10 sati dnevno kako bismo ostvarili optimalnu produktivnost.

No, Pencavel ističe još jednu zanimljivost. Podaci o 50-satnom radnom tjednu odnose se na zaposlenike u tvornicama, koji su morali ispuniti kvote u svakom satu. Što su oni bili umorniji, to su teže ispunjavali kvote. Danas je stanje nešto drugačije.

Kraćim radnim vremenom do ‘work-life balance’

Većina ljudi danas radi intelektualno, a ne fizički zahtjevan posao. Napredak tehnologije i nestajanje pojedinih proizvodnih grana, pretvorili su nas iz fizičkih u umne radnike, a to znači i da više ne radimo na kvotu već na konačni rezultat. Dugotrajan intelektualni napor, pak s vremenom dovodi do ‘sindroma izgaranja’, povećanog stresa te češćeg obolijevanja.

Stoga ne iznenađuje što neke tvrtke pa čak i državne uprave eksperimentiraju s kraćim radnim vremenom. Tako je drugi po veličini švedski grad, Göteborg sredinom ove godine započeo s eksperimentalnim šestosatnim radnim vremenom za svoje službenike.

Pretpostavka je da će kraće radno vrijeme povećati produktivnost, učiniti zaposlenike sretnijima te smanjiti učestalost odlaska na bolovanje. Eksperiment bi trebao trajati do ljeta 2015. godine, a ako se zaista dokažu blagodati kraćeg radnog vremena, ova bi se praksa mogla proširiti i na druge gradove diljem Švedske.

Da kraći, a produktivniji rad zaista mnogo znači govore i podaci OECD-a prema kojima produktivniji radnici na poslu provedu manje vremena, a zarađuju više. Tako su radnici u Njemačkoj u prosjeku provodili i do 700 sati godišnje manje na poslu od radnika u Grčkoj, a imali su veće plaće i bili su zadovoljniji.

Kraće ili produktivno radno vrijeme

Činjenica da netko može svaki dan otići kući sat ili dva ranije i to vrijeme posvetiti osobnim obvezama ili nečemu što ga ispunjava, čini tu osobu sretnijom i zadovoljnijom.

Uostalom, ako radni dan traje dulje, ljudi rade češće i više pauza (za cigarete, hranu, kavu ili WC), a nakon svake od tih pauza potrebno im je određeno vrijeme da se vrate u punu produktivnost. To znači da zapravo više vremena potroše na pauzu i vraćanje u radnu kolotečinu, nego što zaista rade.

Možda bi i poslodavci u Hrvatskoj mogli razmisliti o skraćivanju radnog vremena kao jednoj od mjera za povećanje produktivnosti. Barem u nekim sektorima.

foto: 123.rf

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

kim kardashian harvard

Želimo li našim kćerima uspjeh na način Kim Kardashian? Makar dogurale...

I vrapci na grani već znaju da je Kim Kardashian održala predavanje na Harvardskoj poslovnoj školi. Stoga smo zatražile mišljenje na...