Znanstveno-stručni skup Siverić nekad i danas održat će se 5. i 6. lipnja u Drnišu, a 7. lipnja predviđen je stručni izlet za sudionike. Cilj je skupa razmotriti različite aspekte koji su pridonijeli društvenom, gospodarskom i kulturnom razvoju nekad značajnog rudarskog naselja Siverić i, s obzirom na vrijedno baštinsko nasljeđe, osmisliti i predložiti pravce kulturno-gospodarskog razvoja u budućnosti.
Na skupu sudjeluju ugledni znanstvenici s hrvatskih sveučilišta i instituta te stručnjaci za različita područja koji će predstaviti cjelovitu sliku Siverića nekad i danas. U 40 izlaganja bit će obrađen širok raspon tema, od geologije i rudarstva, do industrijskog razvoja, hidrologije, povijesti, kulture, demografije, arhitekture, školstva itd. Radovi s ovoga skupa ujedno su priprema za opsežnu monografiju Siverića koju će objaviti Sveučilište u Zadru.
Značaj rudnika
Razvoj Siverića vezan je za rudnik ugljena. Uz istarski Labin, Siverić je bio najznačajniji jadranski rudnik ugljena u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. O njegovoj važnosti govori i posjet cara Franje Josipa I. koji je, na putovanju po Dalmatinskoj zagori u travnju 1875., prije točno 150 godina, obišao i ugljenokop u Siveriću.
Za potrebe rudnika izgrađena je prateća infrastruktura koja je modernizirala cijelo područje: 70-ih godina 19. stoljeća puštena je u promet željeznička pruga Siverić-Šibenik i Siverić-Split, a 1909. god. gradnjom hidrocentrale u Roškom slapu na rijeci Krki uvedena je elektrifikacija ugljenokopa. Sagrađene su poslovne zgrade i stanovi za radnike – objekti koji danas predstavljaju vrijedan primjer industrijske arhitekture i kulturne baštine. Godine 1875. otvorena je osnovna škola, najstarija u tom području.
Pročitajte više: Ovo su europske prijestolnice kulture za 2025. godinu. Biste li ih htjeli posjetiti?
Zatvaranjem rudnika kraj stagnira
Nakon Drugog svjetskog rata, s povećanom proizvodnjom ugljena, ubrzano se nastavlja gospodarski i društveni razvoj Siverića. U rudarskom poduzeću bilo je zaposleno više od dvije tisuće radnika, sagrađeni su objekti za javnu namjenu (dom kulture, ambulanta, vodovod, hotel, nova škola, nogometno igralište itd.), a društveni je život bio ispunjen bogatim sadržajima.
Zatvaranjem rudnika 1970-ih godina gase se radna mjesta što rezultira sve većim iseljavanjem stanovništva. Danas u Siveriću, koji je stradao u Domovinskom ratu, živi oko 400 stanovnika, uglavnom starije dobi, a radno sposobno stanovništvo vezano je poslovima za obližnje gradove. Upravo zbog značenja Siverića u prošlosti i njegove vrijedne kulturno-povijesne baštine, Sveučilište u Zadru organizira ovaj skup na kojem će se ta ostavština sagledati i valorizirati na najvišoj znanstveno-stručnoj razini. Bit će to i poticaj za revitalizaciju siverićkog kulturnog i industrijskog nasljeđa kojem bi se dali novi sadržaji, a time unaprijedilo i život zajednice.
Znanstveno-stručni skup Siverić nekad i danas – u povodu 150. obljetnice posjeta cara Franje Josipa I. rudniku ugljena Siverić organizira Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju. Suorganizatori su Institut Ruđer Bošković, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veleučilište u Šibeniku, Pučko otvoreno učilište Drniš, Turistička zajednica Grada Drniša, Mjesni odbor Siverić, Kulturna organizacija NIIT iz Zagreba i Kulturno-društvena udruga Ribaso.
Sadržaj je omogućila Turistička zajednica Grada Drniša
Foto: Turistička zajednica Grada Drniša, Grad Drniš, Wikimedia Commons, Canva
