Hrvatska u EU prednjači po rastu primanja, što znači da je 92 posto rasla minimalna plaća od 2019. godine, te masa plaća 58 posto u javnom sektoru, no taj rast nije praćen proporcionalnim rastom produktivnosti.
Upozorava na to u svom biltenu “Fokus tjedna” u petak Hrvatska udruga poslodavaca. Produktivnost rada ostaje znatno ispod prosjeka EU i CEE regije, a „istraživanja HNB-a pokazuju da je upravo rast plaća glavni pogon inflacije – a ne profiti tvrtki“.
Prosječna plaća u javnom sektoru viša od privatnog – rijetkost u EU
Hrvatska je jedna od rijetkih članica EU u kojoj je prosječna plaća u javnom sektoru viša nego u privatnom sektoru.
Poslodavci ukazuju da su ukupne naknade zaposlenih u Hrvatskoj dosegnule gotovo 50 posto BDP-a i prvi put premašile prosjek EU-a, a udio troška rada u prihodima tvrtki porastao je na 14 posto, pri čemu u vodećim hotelima te tekstilnoj i metalnoj industriji na čak 27 posto, 24 posto, odnosno 20 posto. „Istovremeno, profitabilnost tvrtki i njihov investicijski kapacitet slabe: profitabilnost po zaposlenom u Hrvatskoj upola je niža od prosjeka EU i oko četvrtinu niža od prosjeka CEE regije, što značajno ograničava ulaganja u produktivnost i tehnološku modernizacij“, navodi u glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u biltenu.
Pročitajte više: Prosječna zagrebačka plaća: Bruto 2410 eura, narasla devet posto u odnosu na lani
Minimalac mijenjati po uzoru na Sloveniju
Hrvatska planira povećanje bruto minimalne plaće na 1250 eura do 2028. godine, navodi Stojić, što primjerice nadilazi ambicije Portugala (1190 eura 2028.).
Smatra da je vrijeme za redefiniranje pristupa formiranju minimalne plaće kako bi se očuvala ili poboljšala konkurentnost hrvatskih tvrtki po uzoru na Sloveniju „gdje je minimalna plaća nakon ‘divljanja’ od 2021. do 2023. (sada) praktički zamrznuta. Prema tamošnjem Zakonu o minimalnoj plaći, nova razina minimalca utvrđuje se striktno na temelju godišnjeg rasta troškova života (CPI inflacija u prosincu prethodne godine), pa je zaštićena od državnog intervencionizma. Taj model je jedan od najtransparentnijih u EU“, kaže Stojić.
Foto: Pixabay, HUP, Canva
