Meta je u četvrtak objavila da račune s ugrađenom zaštitom i roditeljskim nadzorom na Facebooku i Messengeru proširuju na maloljetne korisnike tinejdžere diljem svijeta. Naime, takvi su računi bili na Instagramu dostupni samo korisnicima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji i Kanadi.
Meta je pokrenula tinejdžerske račune nedugo nakon kritika američkih zakonodavaca da oni ni druge popularne društvene mreže nisu učinile dovoljno kako bi zaštitile tinejdžere korisnike usluga, prenosi Techcrunch.
„Mjere su dobre, ali trebale su doći puno ranije“
Iako ovaj potez Meta predstavlja kao veliki iskorak, stručnjaci ističu da tehnologija nije dovoljna.
„To je važan korak u smjeru bolje sigurnosti djece i mladih na internetu, ali treba reći kako su takve mjere trebale biti uvedene puno ranije“, kaže dr. sc. Ana Marija Dunaj, asistentica na Odsjeku za sociologiju i Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Naša sugovornica dodaje da tehnološka rješenja mogu pomoći, ali ne mogu zamijeniti roditeljsku ulogu.
„Najveća odgovornost ipak leži na roditeljima – u odgoju, razvijanju povjerenja i svakodnevnom razgovoru s djecom. Danas postoje i različite aplikacije za nadzor mobitela i računala, no postavlja se pitanje koliko roditelji doista prate takve alate, koliko imaju vremena i strpljenja te koliko su sami digitalno pismeni“, istaknula je Dunaj.
Pročitajte više: Kako spriječiti da društvene mreže kontroliraju hiroviti milijarderi? Pokrenuta revolucionarna kampanja
Obrazovanje je ključ zaštite
Osim nadzora, važnu ulogu u zaštiti djece imaju obrazovanje i razvoj digitalnih kompetencija.
„Zato je ključno ulagati u digitalnu i medijsku pismenost od najranije dobi. Ne smijemo čekati da djeca dođu u osnovnu ili srednju školu – s učenjem sigurnog i odgovornog ponašanja na internetu treba započeti već u vrtiću“, upozorava Dunaj.
Kao dobar primjer navodi I. gimnaziju u Zagrebu koja je od ove školske godine prva uvela izborni predmet Digitalna pismenost, te Osnovnu školu Središće, gdje je uvedena zabrana korištenja mobitela tijekom boravka u školi.
„Dodatno, Grad Zagreb poslao je preporuku svim osnovnim školama da zabrane korištenje mobitela tijekom boravka učenika u školi, uključujući i nastavu i odmore, čime se djeci omogućava sigurnije i kvalitetnije školsko okruženje. Ali to su samo preporuke“, kazala je Dunaj upozoravajući na činjenicu da se problem može razmatrati iz više razina, od kojih neke uključuju i pravni okvir.
Pravna i društvena dimenzija zaštite
Naime, sigurnost djece na internetu nije samo pitanje obitelji, već i društvene odgovornosti.
„Konvencija UN-a o pravima djeteta jasno naglašava da djeca imaju pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva i sigurnosti komunikacije. Države su dužne osigurati mehanizme protiv svakog oblika zlostavljanja i neovlaštenog uplitanja“, podsjeća Dunaj.
Kazala je i kako u Hrvatskoj postoji sustav RED BUTTON, putem kojeg se policiji može anonimno prijaviti online zlostavljanje djece.
„To je važan alat, ali tada je već kasno – dijete je već postalo žrtva. Zato je prevencija ključna. Odgovornost za nju snosi cijelo društvo – roditelji, škole, institucije, mediji i država“, naglašava.
Kombinacija rješenja
Meta je proširenjem tinejdžerskih računa na Facebook i Messenger napravila korak naprijed u zaštiti djece i mladih korisnika. No, kako ističe dr. Dunaj, prava sigurnost nije moguća bez kombinacije različitih pristupa.
„Nove mjere koje uvodi Meta su pozitivne, ali prava i dugoročna zaštita djece u digitalnom prostoru moguća je samo kroz kombinaciju tehničkih rješenja, odgovornog roditeljstva i sustavnog obrazovanja od najranije dobi“, zaključila je Dunaj.
Foto: Privatna arhiva, Freepik, Canva
