U eri TikToka i viralnih videa, utješno je čuti da su riječi još uvijek bitne. Riječi su način na koji oblikujemo i usmjeravamo vlastite misli, riječi su način kojim prenosimo složene koncepte i ideje, riječi još uvijek imaju snagu biti pokretači promjena u društvu i kulturi, ili barem imaju sposobnost smisleno opisati njezino polagano nazadovanje.
Upravo to nam govore ovogodišnji izbori za riječi godine koje su ponudili neki od svjetski najpoznatijih rječnika – u ovom slučaju engleskih. Naš najveći ljubitelj riječi – pokojni Inoslav Bešker – nažalost već treću godinu za redom ne bira riječ godine, i nitko se na polju filologije u Hrvatskoj još uvijek nije usudio pokušati zakoračiti u prazninu koju je ostavio.
Izbor riječi godine
Kako u engleskom, pak, filologa još uvijek ne nedostaje, izbor riječi godine dosta je širok, no slika dosta pesimističnu sliku po budućnost pisane riječi, kada se u obzir uzme zajednički nazivnik ovogodišnjih pobjednika.
Oxfordski rječnik tako je za riječ godine 2025. odabrao “ragebait” – riječ koju bi nadareni slovoklepci s hrvatskog Reddita najvjerojatnije preveli kao “bjesomamac”. Radi se o primarno internetskom fenomenu današnjice, iako je otvorenih provokatora koji su uživali u izvlačenju najgorih osjećaja ljudi oko sebe bilo oduvijek.
Ragebait je sadržaj koji je namjerno smišljen kako bi izazvao bijes u onoga koji ga konzumira. Snimke, izjave, tvrdnje i fotografije uz popratne opise i komentare, sve nas to može razljutiti ako povjerujemo da su povrijeđena nečija prava, da je ugrožena naša budućnost ili stil života, da netko od nas pravi budale. Mada nas najčešće tim poslovičnim osobama smanjenih intelektualnih kapaciteta čine upravo oni koji stoje iza produkcije bjesomamaca.
Bijes je, otkrili su stručnjaci za ljudsku psihologiju, a dobrano iskoristili vlasnici društvenih mreža i propagatori dezinformacija, jedan od najboljih mehanizama koji pokreću taj famozni angažman korisnika na društvenim mrežama – dijeljenje, komentiranje, lajkanje, goreglasanje (još jedna HReddit tvorenica).
Pročitajte više: Zašto školarci iz generacija Z i Alfa svako malo kažu “six-seven” i je li to skroz besmisleno?
Mašinerija dezinformacija
Nekad su lovci na bjesove to činili samo radi vlastitog osjećaja važnosti, primalnog užitka koji su izvlačili iz provokacija, poput osnovnoškolskih nasilnika, no danas iza ragebaita stoji ogromna mašinerija paradržavnih farmi dezinformacija – kineskih, ruskih, iranskih, mađarskih i inih drugih aktera čiji je cilj precizno inducirati bijes protiv njima suprotstavljenih političkih opcija u zapadnim demokracijama – što uglavnom uključuje one koje vjeruju u ljudska prava i slobode, slobodu medija i vjeroispovijesti, kulturu dijaloga i poštenu demokratsku utakmicu na izborima. Sve redom pojave koje bi ugrozile njihovu vladavinu, ili možda čak i egzistenciju.
Ugledni rječnik Merriam-Webster odabrao je, pak, riječ “slop”, koja srećom ima i izravni hrvatski prijevod koji ne zahtijeva kreativnost i novotvorenice – napoj. U ovom slučaju riječ je o digitalnom “napoju” koji nam figurativnim vatrogasnim crijevom serviraju suvremene “umjetne inteligencije”, zapravo generativni modeli.
Digitalni napoj je posvuda – čak je i hrvatski medijski prostor prepun članaka koju su pisali veliki jezični modeli, a najveće svjetske “farme sadržaja” potpuno su prigrlile brzu i automatiziranu proizvodnju formulaičnih tekstova o slavnim osobama, životnim anegdotama, svakodnevnim savjetima i praktičnim receptima.
Ove je godine takav digitalni napoj neizazvan zakoračio i u svijet fotografija, videa i glazbe – pa su tako AI “glazbenici” na vrhu ljestvica popularnosti, članke i na uglednim portalima (pa i našem) ilustriraju digitalno izrađene “fotografije” iz silicijskih umova modela Midjourney i Nano Banana, dok su TikTok – opet ga, nažalost, spominjemo – preplavile kratke snimke video modela umjetne inteligencije, koje postaje iznimno teško razlikovati od stvarnosti, ako ne i nemoguće.
Jednostrani odnos s AI-jem
Cambridge Dictionary također je odabrao riječ vezanu uz AI – “parasocial”. Jedna klasična, grčko-latinska kovanica koja dolazi od grčkog prefiksa para– i latinskog socialisa. Na hrvatskom bi se prevelo kao “parasocijalno”. U uporabi je još od 50-ih godina prošlog stoljeća, kada se koristila za opisivanje (jednostranog) odnosa koji obožavatelji imaju sa slavnima i poznatima.
U 21. stoljeću i eri modela umjetne inteligencije, parasocijalno se odnosi i na, također jednostranu, emotivnu poveznicu koju ljudi stvaraju sa svojim jezičnim modelima. Tisuće ljudi vrištalo je i prosvjedovalo na internetu kada je OpenAI nadogradio svoj, tada vrlo popularni, 4o model. Mnogi su vjerovali kako su od njega dobivali “ljudskije”, uvjerljivije odgovore, te su ga brojni koristili za emotivnu podršku.
Dictionary.com je za riječ godine odabrao frazu “6-7”, čime već polagano napuštamo kraljevstvo riječi i dopuštamo viralnim trendovima s interneta da ne oblikuju samo našu popularnu kulturu, već i da polagano dokidaju koncept pisanog izričaja kao takvog.
Kao što je Women in Adria već pisao, 6-7 ne znači ništa, riječ je samo o viralnoj frazi koja se pretvorila u internu “foru” djece i tinejdžera diljem svijeta. Iako su tinejdžeri i prije imali smiješne brojeve koji su služili i kao znak raspoznavanja subkulturnih grupa (od – hahaha – broja 69, preko broja 42, pa do broja 420), fraza 6-7 posebna je po brzini kojom je postala globalna, preskačući gotovo sve jezične i kulturne barijere. Djeca danas uistinu žive u globalnom selu, zapravo u digitalnoj divljini. Nekad ih nismo puštali na cestu same dok ne bi naučili gledati lijevo-desno i čekati zeleno na semaforu – učimo li ih danas ekvivalentnim radnjama na internetu?
Došli smo do toga da, barem za neke filologe, riječ godine više uopće nije niti riječ. Bešker se vjerojatno okreće u grobu. Ono malo riječi što nam preostaje trebat ćemo brzo iskoristiti za izradu eulogije samim pisanim riječima, dok nas AI napoj parasocijalnih lovaca na bjesove nije sve natjerao da u frustraciji vičemo – “6-7!”
Tekst je vlastitim rukama tipkao potpisani autor. U izboru riječi korištene su isključivo analogne neuronske mreže.
Foto ilustracija: Digitalni napoj (Nano Banana Pro)
