Danas, 11. veljače, obilježava se Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, koji se odlukom Ujedinjenih naroda obilježava od 2016. godine s ciljem promicanja pune i ravnopravne uključenosti žena i djevojaka u znanstvena područja.
Hrvatska tradicionalno ima visok udio žena u znanosti. Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) taj se trend jasno vidi i u brojkama, ali i u vodećim ulogama. Na IRB-u žene čine većinu u znanstveno-istraživačkom radu. U ukupnom broju od 802 znanstvenika i istraživača, žene čine 57,9% (464). Među 540 doktora znanosti žene čine 60,0% (324), a među 167 doktoranada 56,9% (95). Žene su snažno zastupljene i u upravljačkim ulogama: 2 od 3 pomoćnika ravnatelja su žene, sedam od ukupno jedanaest Zavoda na IRB-u vode žene. Znanstvenim vijećem IRB-a također predsjeda žena.
Znanstvene Oscarovke
U Hrvatskoj, prema pojedinim kriterijima, znanstvenice su i iznimno uspješne. Tako su među dobitnicima najprestižnijih međunarodnih znanstvenih projekata Europskog istraživačkog vijeća (ERC), koji se često u žargonu nazivaju i “znanstvenim Oscarima” ističu se upravo znanstvenice. Na IRB-u četiri takva projekta ERC-a dodijeljena su znanstvenicama dr. sc. Ivi Tolić (dva), dr. sc. Jeleni Bujan i dr. sc. Ani Sunčani Smith.
“Priče s IRB-a”
Kako bi prigodno obilježio Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, IRB je u priopćenju medijima skrenuo pozornost na brojne priče svojih znanstvenica, koje svojim marljivim i predanim radom pomiču granice poznatog i mogućeg.
Od mrava koji nam otkrivaju posljedice klimatskih promjena do razvoja nuklearne fuzije, znanstvenice s IRB-a sudjeluju u nekim od najuzbudljivijih istraživanja današnjice, koja bi nam mogla pomoći živjeti sigurnije, zdravije, jeftinije, zelenije i održivije, ili barem dublje i bolje spoznati tajne svijeta. Neke od tih priča prenosimo u nastavku.
Od laboratorija do tramvaja: antimikrobne (nano)prevlake za sigurniji dodir
Rukohvati u tramvajima, kvake, tipke u liftovima i druge površine koje svaki dan dodirne puno ljudi mogu biti mjesto prijenosa infekcija. Na IRB-u se razvijaju antimikrobne (nano)prevlake koje se mogu nanositi na različite materijale i koje pomažu smanjiti broj mikroorganizama na takvim “visokododirnim” površinama. Ideja dr. sc. Maje Dutour Sikirić je ponuditi rješenja koja su primjenjiva u javnom prijevozu i zdravstvenim ustanovama, tamo gdje je higijena posebno važna.
“Nevidljivi pomagači” iz tla koji štite biljke
Tlo nije samo zemlja, puno je živih, korisnih mikroorganizama. Istraživanja koja na IRB-u vodi dr. sc. Ines Sviličić Petrić pokazuju kako ti “nevidljivi pomagači” mogu pomoći biljkama da bolje podnesu sušu i druge stresove povezane s klimatskim promjenama. Važan dio priče je i kako se takva znanost može pretvoriti u rješenja koja pomažu poljoprivredi u praksi.
Hrvatska i fuzija: kako se gradi tehnologija za energiju budućnosti
Fuzija se često spominje kao energija budućnosti, ali iza toga su vrlo konkretni uređaji i mjerenja. Znanstvenica dr. sc. Kristina Tomić Luketić na IRB-u radi na razvoju uređaja koji u velikom europskom postrojenju IFMIF-DONES služe kao “posljednja provjera” prije ključnog procesa u kojem nastaju neutroni (važni za testiranje materijala za buduće fuzijske reaktore). U praksi: razvija instrumente koji osiguravaju da sustav radi točno kako treba jer bez preciznog mjerenja nema ni pouzdane tehnologije.
Mravi kao “mali detektivi” za toplinu i onečišćenje
Na IRB-u doktorandica Antonia Smolić u sklopu svojeg doktorskog rada istražuje kako povišene temperature, onečišćenje i neki često korišteni insekticidi utječu na ponašanje mrava. U paralelnom projektu o Jadranskim otocima kao “prirodnim laboratorijima” prati mogu li se mravi prilagoditi vrućini promjenama u ponašanju. Mravi su važni za ekosustav i korisni za praćenje dugoročnih promjena jer kolonije na istom mjestu mogu opstati godinama.
Kako masna bolest jetre počinje “tiho”
Što se zapravo događa u tijelu kad dugo jedemo previše kaloričnu hranu? Znanstvenica dr. sc. Sonja Marinović s IRB-a prati prve znakove promjena u jetri, prije nego što se pojave jasni simptomi. Cilj je jednostavan: bolje razumjeti kada i kako počinje problem, kako bismo ranije reagirali i spriječili teže posljedice.
Kako izgleda znanstvena karijera u stvarnom životu
Kako izgleda put od znatiželje do ozbiljnog istraživanja i što sve usput treba balansirati? Ova priča o dr. sc. Matei Nikolac Perković donosi realan pogled na znanstvenu karijeru: odluke, međunarodno iskustvo, podršku okoline i pitanje kako ostati motiviran i “dugoročno održiv” u poslu koji traži puno energije.
Što se događa sa stanicama kad su pod stresom (i zašto je to važno)
Stanice u tijelu stalno se prilagođavaju. Prošlogodišnja dobitnica nagrade za mlade znanstvenike, Monika Mlinarić istražuje kako se stanice ponašaju pod “stresom” i po čemu se stanice tumora mogu razlikovati od zdravih stanica. To je dio šireg pokušaja da bolje razumijemo kako bolest nastaje i kako bi se u budućnosti mogle tražiti nove točke za liječenje – jednostavno rečeno, gdje je sustav najranjiviji.
Foto: Institut Ruđer Bošković
