U susret tjednu financijske pismenosti sve se češće naglašava koliko je važno upoznavati djecu s financijama i novcem te razvijati odgovoran odnos prema novcu od najranije dobi. Iako se financije često smatraju temom za odrasle, temeljni stavovi o novcu počinju se oblikovati već u djetinjstvu. Djeca vrlo rano primjećuju kako odrasli kupuju, plaćaju i donose odluke o trošenju, a upravo iz tih svakodnevnih situacija počinju učiti prve lekcije o novcu.
Financijska pismenost u toj dobi ne znači da djeca moraju razumjeti složene pojmove poput kamata ili investicija. Ono što je važno jest da postupno shvate osnovne ideje: da novac ima vrijednost, da novac razmjenjujemo ili bolje rečeno zamjenjujemo za ono što nam treba, npr. hranu, ali i za ono što želimo, npr. novu igračku. Također, na vrijeme djeci treba pojasniti da dotok novca nije neograničen (naravno, znamo da im se to neće svidjeti), te da ga je ponekad potrebno štedjeti kako bi se ostvarili određeni ciljevi.
Prve lekcije o novcu počinju vrlo rano
Već u predškolskoj dobi djeca mogu razumjeti da se novac koristi za kupnju stvari. U ovoj dobi djeca još ne razumiju stvarnu vrijednost novca, ali počinju shvaćati da nije moguće kupiti sve što požele.
Jednostavne aktivnosti, poput igre „prodavača“, mogu biti vrlo korisne. Kroz takve igre djeca uče da se novcem nešto plaća i da različiti proizvodi mogu imati različitu cijenu. Također, počinju shvaćati da ponekad treba birati između više želja. Djeci treba pojasniti da ako bismo kupovali i trošili više od onog što imamo na raspolaganju, mogli bismo ući u dugove. Primjer, ako dijete želi neku igračku i dogovorimo s djetetom da tu igračku kupimo danas, možemo dogovoriti da zbog toga slijedeći period nema dodatne kupnje. Na taj način dijete može dobiti korisnu lekciju da nešto što je dobilo sada mora „otplatiti“ u budućnosti.
Razumijevanje štednje u ranoj školskoj dobi
U nižim razredima osnovne škole djeca počinju bolje razumijevati brojeve i vrijeme, pa mogu shvatiti i ideju štednje. Primjerice, mogu razumjeti da će, ako redovito stavljaju novac u kasicu, s vremenom imati dovoljno za nešto što žele kupiti. U toj dobi mogu se s djecom organizirati kutije za štednju. Prijedlog je da kutije budu prozirne i da se na svaku kutiju nalijepi slika igračke ili stvari za koju se štedi i prati napredak, tako djeca imaju i vizualni dojam kako se štednja povećava, odnosno kako se kutija puni.
U ovoj dobi djeca također počinju razlikovati želje i potrebe. Roditelji mogu objasniti da su neke stvari nužne, poput hrane, odjeće ili školskog pribora, dok su druge više povezane sa željama, poput nove igračke ili videoigre.
Džeparac može biti koristan alat za učenje odgovornosti. Kada dijete dobije mali iznos novca kojim može samostalno raspolagati, uči donositi odluke o tome hoće li novac odmah potrošiti ili ga sačuvati za kasnije. Djetetu treba objasniti da bankomat ne daje novac kako i koliko želimo, jer sigurno smo svi čuli jednostavan dječji odgovor „idi na bankomat“ na našu izjavu da za nešto nemamo novca.
Djeca do desete godine mogu razumjeti i financijske odluke
Do desete godine djeca već mogu razumjeti jednostavne financijske koncepte. Mogu uspoređivati cijene, razmišljati o tome je li nešto vrijedno novca te planirati kako će potrošiti svoj džeparac. Također mogu shvatiti da impulzivna kupnja može značiti da kasnije neće imati dovoljno novca za nešto što im je važnije.
U ovoj dobi djeca mogu naučiti i osnovu planiranja budžeta. Na primjer, ako znaju koliko novca imaju na raspolaganju, mogu odlučiti koliko će potrošiti, a koliko uštedjeti.
Najvažnije lekcije dolaze iz svakodnevnog života
Financijska pismenost ne uči se samo kroz objašnjenja, nego prije svega kroz svakodnevne situacije i primjere. Odlazak u trgovinu, planiranje obiteljskog izleta ili razgovor o kućnim troškovima mogu biti prilika za jednostavne, ali vrijedne lekcije o novcu.
Važno je da roditelji s djecom razgovaraju otvoreno i razumljivo. Umjesto da jednostavno kažu da je nešto preskupo, mogu objasniti da obitelj ima određeni budžet i da se mora odlučiti na što će se novac potrošiti.
Djeca najviše uče promatrajući odrasle. Ako vide da roditelji planiraju troškove, razmišljaju prije kupnje i ponekad odluče uštedjeti umjesto potrošiti, veća je vjerojatnost da će i sami razviti slične navike.
Temelj za odgovorne financijske odluke u odrasloj dobi
Učenje o novcu ne mora biti komplicirano niti formalno. Dovoljno je početi s jednostavnim razgovorima i malim iskustvima koja djeci pomažu razumjeti osnovne financijske pojmove. Kada djeca već u ranoj dobi shvate da novac zahtijeva planiranje, strpljenje i odgovornost, stječu temelje za donošenje promišljenih financijskih odluka u odrasloj dobi.
Upravo zato, Tjedan financijske pismenosti podsjeća koliko je važno da financijsko obrazovanje započne što ranije – često baš kod kuće, kroz svakodnevne razgovore i primjere iz života.
EOS kroz različite projekte aktivno radi na razvoju financijske pismenosti u društvu. Sudjelovanjem u edukacijama, predavanjima i javnim raspravama nastoje građanima, posebno mladima, približiti teme poput upravljanja osobnim financijama, odgovornog zaduživanja i razumijevanja preuzimanja obveze. Uz aktivnosti u sklopu održivosti na nivou EOS Grupe financijska pismenost jedna je od važnih tema kroz podršku FINlit zaklade, a i lokalno je EOS MATRIX posvećen razvoju financijske pismenosti građana putem edukativne web stranice bezduga.hr. Takve inicijative pomažu građanima da donose informirane financijske odluke i smanje rizik od prezaduženosti, čime se dugoročno doprinosi stabilnijem i odgovornijem upravljanju novcem.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s EOS Matrix.
Autorica: Ivana Gabrić Markovinović, čelnica marketinga i komunikacija, EOS Matrix Croatia
Foto ilustracija: Nano Banana 2
