Prosječni Hrvat živi u vlastitoj kući, umjesto u tuđem stanu, ali tu kuću dijeli s brojnim članovima obitelji – vjerojatno odraslom djecom. U odnosu na ostatak Europe, nema skupih kredita ni velikih troškova stanovanja i lako si može priuštiti grijanje. To su neki od zaključaka Eurostatovog izvještaja o stanovanju u EU za 2025. godinu. No, izvještaj upozorava i kako su cijene nekretnina u Hrvatskoj među najbrže rastućim u EU, što je ogroman problem za mlade koji tek traže svoji prvi stan ili kuću.
Najnoviji podaci iz publikacije “Housing in Europe” do u detalje potvrđuju snažnu ukorijenjenost tradicionalnog poimanja stanovanja u Hrvatskoj. Čak 91 posto hrvatskih građana živi u vlastitim nekretninama, čime se zemlja svrstala na visoko četvrto mjesto u Europskoj uniji, smjestivši se odmah iza Rumunjske, Slovačke i Mađarske.
Život u kućama
Također, za razliku od mnogih europskih država gdje dominira život u višestambenim zgradama, u Hrvatskoj ogromnih 76 posto stanovništva živi u obiteljskim kućama, dok se tek 24 posto odlučuje za stanove. Europski je prosjek, usporedbe radi, gotovo ravnomjerno podijeljen na 51 posto stanovnika u kućama i 48 posto u stanovima.
Ovakva dominantna struktura vlasništva, u kojoj se nekretnine najčešće stječu nasljeđivanjem, rezultira time da je izravno financijsko opterećenje stanovanjem na nacionalnoj razini izrazito nisko.
Hrvatska se, uz Cipar i Sloveniju, nalazi na samom začelju Europe prema pokazatelju troškovne preopterećenosti. Svega 3,7 posto građana prisiljeno je izdvajati više od 40 posto svog raspoloživog dohotka na troškove stanovanja. U europskom prosjeku taj udio iznosi 8,2 posto, dok u državama poput Grčke doseže zabrinjavajućih 29 posto.
Pročitajte više: Nekretnine u okolici Zagreba više nisu jeftina opcija – potražnja pojačana, cijene rapidno rastu
Energetski dobrostojeći
Povoljna je situacija i kada je riječ o energetskom siromaštvu. Prema izvješću, unatoč brojnim energetskim izazovima proteklih godina, građani Hrvatske relativno rijetko imaju problem s adekvatnim zagrijavanjem svojih domova. Dok na razini Unije 9,2 posto stanovništva ne može adekvatno grijati svoj stambeni prostor, Hrvatska bilježi osjetno bolji rezultat s oko 7 posto stanovništva koje se bori s ovim problemom.
Ipak, život bez visokih najamnina na slobodnom tržištu i bez tereta dugoročnih stambenih kredita dolazi uz visoku cijenu kada je u pitanju stambeni komfor i osobni prostor. Eurostatova statistika razotkriva ozbiljan problem skučenosti, svrstavajući Hrvatsku među pet najlošijih članica Unije prema stopi prenapučenosti domova.
Čak 31,7 posto građana živi u kućanstvima s nedovoljnim brojem soba u odnosu na broj i dob ukućana, dok je europski prosjek prenapučenosti tek 16,9 posto. Razlog tome je raširen fenomen višegeneracijskog stanovanja, što potvrđuje i iznadprosječna veličina hrvatskog kućanstva od 2,7 članova, naspram europskih 2,3 člana.
Kronična prenapučenost
Ključni uzrok te kronične prenapučenosti leži u statistici prema kojoj mladi u Hrvatskoj uvjerljivo najkasnije u cijeloj Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom. U prosjeku se osamostaljuju tek na pragu trideset i druge godine života, dok njihovi vršnjaci u skandinavskim zemljama u samostalan život kreću već u ranim dvadesetima. Ostanak u roditeljskom gnijezdu rijetko je stvar isključivo osobnog izbora ili tradicije, a mnogo češće predstavlja surovu ekonomsku nužnost diktiranu stanjem na tržištu.
Izvješće za 2025. godinu jasno apostrofira kako su cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj zabilježile jedan od najsnažnijih skokova u Europi, više nego udvostručivši se u razdoblju od 2015. godine do danas.
S obzirom na to da rast prosječnih plaća nije ni približno pratio ovakvo divljanje cijena nekretnina, generacije koje tek ulaze na tržište rada suočavaju se sa zidom. Visoka stopa vlasništva na nacionalnoj razini zapravo prikriva duboki generacijski jaz i sve težu poziciju mladih obitelji, kojima vlastiti i prostrani dom postaje luksuz koji si, bez izdašne financijske pomoći roditelja ili nasljedstva, teško mogu samostalno priuštiti.
Foto ilustracija: Nano Banana
