Hrvatska je jedna od pet država EU u kojoj se aktivno demontiraju institucije vladavine prava, uz bok s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom, navedeno je u danas objavljenom izvještaju berlinskog NGO-a Civil Liberties Union for Europe, koji detaljno popisuje niz problema koje hrvatska Vlada ili ne rješava, ili im čak doprinosi.
Izvještaj, koji analizira stanje vladavine prava unutar EU članica, proučava četiri glavna područja: pravosuđe, borba protiv korupcije, sloboda medija, te sustav nadzora i ravnoteža. Iako je Hrvatska izdvojena u sklopu skupine zemalja koje urušavaju vladavinu prava (“Dismantlers”), izvještaj je dosta oštar i po pitanju ostalih država EU.
Nikakav napredak
Liberties izvještaj tako navodi da postoji “vrlo zabrinjavajući” jaz u implementaciji preporuka Europske komisije, koje se uglavnom ignoriraju. Promatrajući preporuke iz 2025., izvještaj otkriva kako nikakav napredak nije napravljen na čak 61 preporuka, dok je kod 13 posto preporuka čak uočeno nazadovanje.
Izvještaj upozorava kako se na razini cijele EU urušavaju i stagniraju demokratske institucije, kako nedostaju reforme u pravosuđu, kako borba protiv korupcije stagnira, te kako raste pritisak na medije i civilno društvo.
Pročitajte više: Što sve donosi najnoviji Vladin paket mjera težak 450 milijuna eura
Hrvatska Vlada ne rješava probleme
Hrvatskoj je u izvještaju posvećeno čak 40 stranica, na kojima se temeljno obrazlaže zašto je smještena u kategoriju “Dismantlers”. U uvodnom dijelu navodi se kako niti jedan od problema vidljivih u zadnja dva mandata vlade Andreja Plenkovića nije riješen, dok je u nekoliko područja došlo do ozbiljnih pogoršanja.
Navodi se tako normalizacija uporabe ustaškog pozdrava “Za dom spremni”, kroz posjet ministara i parlamentarnih zastupnika koncertu Marka Perkovića Thompsona, te problematizira činjenica da su niži sudovi počeli oslobađati osobe koje se koriste tim pozdravom.
Hrvatska, prema Libertiesu, nije napravila skoro nikakav pomak u ojačavanju okvira borbe protiv korupcije, te da preostaju sustavne slabosti u neovisnosti sudstva, vođenju državnog odvjetništva i provođenju ključnih pravosudnih reformi.
Tužbe i pritisci na novinare
Po pitanju slobode medija navodi se kako politički motivirani pritisci, napadi na novinare i strukturne slabosti guše izvještavanje u javnom interesu, dok se ključne preporuke za suzbijanje SLAPP tužbi protiv novinara ne provode. Neovisne institucije poput Pučke pravobraniteljice su marginalizirane, a Sabor o njihovim izvješćima raspravlja s godinama zaostatka.
Ističe se i kako nacionalni plan za razvoj civilnog društva već deset godina nije usvojen, kako se napadaju kulturni događaji, manjinske inicijative, te kako je još uvijek zabranjen pristup Trgu Svetog Marka.
“Skupine kao što su manjine, novinari koji kritiziraju vlasti, aktivisti, umjetnici, kulturne organizacije i oporbeni političari bivaju mete, bez potrebnog odgovora ili uz podršku vladajućih političara”, navodi se u izvještaju.
Izvještaj poziva na kažnjavanje Hrvatske
Izvještaj, koji često služi kao smjernica tijelima Europske unije, navodi kako bi EU trebala pokrenuti proceduru protiv Hrvatske u područjima neovisnosti sudstva, slobode medija i građanskog djelovanja.
Naglašava se povezanost pravosuđa s vladajućima, i navodi primjer državnog inspektora Andrije Mikulića, koji je smijenjen samo par sati prije nego je podignuta optužnica protiv njega – čime se postavlja pitanje je li Vlada bila upozorena na planove o uhićenju.
Spominje se i sukob nadležnosti DORH-a i Europskog ureda javnog tužitelja (EPPO), u kojem kritičari, pa i sam EPPO, navode kako je sukob interesa da DORH odlučuje koji su slučajevi u njegovoj nadležnosti, a koji u nadležnosti EPPO-a.
Mađarska u vlastitoj kategoriji
Što se tiče ostatka Europe, Liberties naglašava kako je Mađarska “i dalje u vlastitoj kategoriji, nastavlja donositi sve regresivnije zakone i politiku bez znakova promjene”. Navodi se i kako je nekolicina zemalja s inače snažnim demokratskim tekovinama na putu regresije.
Belgija, Danska, Francuska, Njemačka i Švedska se tako navode kao “klizači” (“Sliders”), gdje se vladavina prava urušava u nekim područjima, bez da je riječ o općenitoj političkoj strategiji vladajućih.
Većina ostalih država nalazi se u kategoriji “stagnantora” (“Stagnators”), u kojima se uvjeti i stanje vladavine prava niti urušavaju niti poboljšavaju. Jedina zemlja koja je zaradila status “marljivog radnika” (“Hard worker”) je Latvija, čija vlada aktivno poboljšava standarde vladavine prava.
Foto: Creative Commons, Liberties
