Nedaleko od obiteljskih kuća u Dugom Selu ilegalno se pale viškovi metana iz postrojenja INA-e, tvrdi Greenpeace Hrvatska nakon opsežne višemjesečne istrage koju su provodili u suradnji s Greenpeace Mađarska. Prema priopćenju nevladine organizacije, radi se o široj praksi kojoj naftne i plinske tvrtke pribjegavaju u obje države iako ju je EU zabranila još prošle godine.
Greenpeace je postavio skrivene kamere koje su tijekom veljače zabilježile situaciju svakih 90 sekundi na dvije lokacije, u Dugom Selu i Ivanić-Gradu, čime tvrde da su dokazali učestalo spaljivanje na baklji. Aktivisti upozoravaju da posebno zabrinjava lokacija u Dugom Selu zbog blizine obiteljskih kuća.
Satelitski podaci
Dokazi s terena uspoređeni su sa satelitskim podacima sustava VIIRS Nightfire, koji iz svemira prati toplinske potpise izgaranja plina na baklji. Tijekom veljače i ožujka, analizom satelitskih podataka evidentiran je čak 71 slučaj spaljivanja u Hrvatskoj te 205 u Mađarskoj, navodi Greenpeace.
Metan je staklenički plin koji ima oko 80 puta veći potencijal globalnog zagrijavanja od CO2. Tvrtke naftne i plinske industrije godinama redovito pale taj plin na bakljama (flaring), najčešće iz ekonomskih razloga, mada oni mogu biti i sigurnosni. Plin se pali ako pritisak naglo poraste i dođe do opasnosti od proboja ili eksplozije, ali i zato jer je tvrtkama preskupo napraviti infrastrukturu koja bi omogućila transport ili prikupljanje plina.
Upravo je ovaj potonji razlog zabranila EU Uredba o smanjenju emisije metana, koja je stupila na snagu na ljeto prošle godine. Po njoj, plin se smije paliti isključivo iz sigurnosnih razloga – u izvanrednim uvjetima. Međutim, snimke i nadzor koje su provele nevladine organizacije ukazuju da se u Hrvatskoj i Mađarskoj plin palio redovito i kontinuirano.
Pročitajte više: Istraživanja pokazala da je plinski štednjak loš za zdravlje i okoliš
Utjecaj na klimu
Što se tiče utjecaja na klimu, metan je bolje paliti nego pustiti da istječe, no paljenje plina izrazito je štetno po okoliš. Osim što otpušta CO2, oslobađaju se dušikovi oksidi, sumporov dioksid i hlapljivi organski spojevi, uključujući i kancerogeni benzen, a nusprodukti ovog spaljivanja mogu uzrokovati respiratorne probeme kod zajednica koje žive nedaleko od ovakvih postrojenja.
Zakon o provedbi Uredbe o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru donesen je sa zakašnjenjem, tek krajem ožujka ove godine, ali to ne odgađa primjenu Uredbe u Hrvatskoj.
“Pozivamo Vladu da striktno provodi nove propise o metanu i izradi plan za napuštanje fosilnog plina do 2035. godine. Prava energetska sigurnost temelji se na domaćim obnovljivim izvorima. Hrvatska ima golem potencijal za energiju sunca i vjetra.” kazala je Petra Andrić iz hrvatskog Greenpeacea.
Women in Adria je kontaktirao INA-u za komentar, no zamolili su nas da im upit pošaljemo pismeno. Odgovor ćemo objaviti kada ga dobijemo.
Foto: Greenpeace Hrvatska
