Tanja Brandeis Horvat iz RBA: “Sustav te možda prepozna, ali na tebi je koliko ćeš daleko otići.”

Tanja Brandeis Horvat već 20 godina radi u Raiffeisen banci. Rodom iz Daruvara, u Zagreb je stigla na studij i odmah se zaljubila u dinamičnost i užurbani stil života metropole. Čim je nogom kročila u tramvaj, svi su joj prijatelji govorili da je došla na svoje. Voli pozitivan stres, perspektivu i adrenalin. Osvrnula se na gradnju karijere i što je tim putem naučila, ali i kako je postigla uravnoteženiji poslovni i privatni život. Tko je zapravo naša Future leaderica za 2021., saznali smo u intervjuu.

Radila na projektima koji su je izvukli iz ‘komforne zone’

Kako je završila studij financija, a tad je ta industrija bila propulzivna, odlučila je stvar uzeti u svoje ruke. „Nikad neću zaboraviti, poslala sam otvorene molbe u naših top 5 banaka tada i upalilo je u Raiffesien banci.“ Dugovječnost kod trenutnog poslodavca pripisuje zanimljivom radnom mjestu, suradljivom timu, dinamičnoj radnoj okolini, ali i naklonosti koju je iz RBA osjetila prema sebi.

„Dok sam god osjećala da rastem, da se moj potencijal koristi, ako sam tu vidjela da mogu još doprinijeti i da organizacija cijeni ono što radim, za mene bi odustajanje bilo da idem negdje drugdje. Nekako na kraju mislim da sam to ja.“ Nije imala potrebu za promjenom firme, jer u ovih se posljednjih 20 godina kontinuirano razvijala u profesionalnom smislu. „Dovoljno mi je organizacija davala impulsa da zadovoljim moj apetit za rastom i razvojem.“ Razvoj pripisuje i angažiranosti na raznim projektima koji nisu uvijek bili potpuno njena domena. „Sudjelovala sam na 3 projekta koji su bili totalno izvan moje zone komfora i dosadašnjeg znanja; izuju te iz cipela,“ slikovito opisuje.


Pročitajte više: Sanja Balenović, Senior IT Governance Specialist u Raiffeisenu: Teška bolest nije me spriječila da radim punim plućima i budem tu za svoje sinove


Sustav te možda prepozna, ali i na tebi je da prepoznaješ i stvaraš prilike

„Pokušala sam proaktivno pronalaziti i stvarati prilike za razvoj unutar sustava.“ Aktivno se uključivala u projekte, angažmane i nove zadatke. Izazova joj tijekom karijere svakako nije nedostajalo.

„Najizazovnije mi je bilo kad su me izvukli iz uloge izvršitelja, tada referenta i stavili me na poziciju lidera jednog tima. To mi je bio prvi veći karijerni skok.“ Bilo joj je toliko strano i drugačije. Danas vjeruje da joj je na ovakvoj poziciji suđeno biti. „Mislim da je moja misija, u poslovnom segmentu, voditi ljude, biti angažiran oko njih i organizirati ih prema ostvarenju zajedničkog cilja.“

direktorica direkcije RBA1

Iskreno voli rad s ljudima, jer odnosio se on na njene kolege ili rad s klijentima, ispunjava ju. Trenutno, kao direktorica direkcije, nema u timu nužno više ljudi nego kad je preuzela prvu voditeljsku ulogu unutar RBA, ali se struktura unutar banke promijenila u skladu s promjenama na tržištu. Vodstvo je agilnije i odgovornije. „Mislim da je raditi s ljudima jako osjetljivo. Ti si taj koji im određuje put i način kako ostvariti određene ciljeve i zadatke. Suodgovoran si za njihov karijerni put i sa kakvim će entuzijazmom, strašću i motivacijom obavljati svoj posao.“ Stoga, ono što želi postići sa svojim timom je osigurati ugodnu i pozitivnu radnu okolinu.

„Prema klijentu, odgovor „ne“  je zadnji odgovor koji nudiš“

„Okruženje je stresno, neizvjesno i promjenjivo samo po sebi. Zato u timu pokušavam stvoriti motivirano ozračje kako bi kolege bile osnažene dati svoj maksimum te istraživati i pronalaziti najbolja rješenja.“

Cilj joj je na mikrorazini osvijestiti ljude da mogu mijenjati stvari. Zauzvrat želi proaktivnost i uključenost zaposlenika u sve sfere sustava. Za to su bitne vrijednosti, od kojih Tanja kao nužnu navodi suradnju. „U razumijevanju klijentovih potreba, referent pronalazi najoptimalnija rješenja, a kada se obraća prema klijentu, samo izvršenje ne ovisi samo o njemu nego o puno sudionika u banci i zato je potrebna velika suradnja među kolegama i komunikacija između odjela.“

U tome vidi ključ za rješenje svih potencijalnih problema s kojima se susreću. Do solucije je uvijek moguće doći kada se međusobno razumijemo, komuniciramo i imamo istu svrhu i cilj.

Tanja priznaje da su danas promjene učestalije nego u prošlosti. Kroz osmijeh, priča kako više nije moguće ni naviknuti se na svaku promjenu, a već stigne nova. „Ti moraš biti toliko brzo adaptivan, da nema ni razmišljanja hoću li ili neću nešto prihvatiti.“  Primjećuje da je prilagodba novitetima brža i lakša. Samo u ovo kratko zadnje vrijeme, tim se prilagodio promjeni lokacije ureda, konceptu home office-a, prelasku u share desk prostor, promjenu managementa, uvođenju novih aplikacija i alata za rad. Ranije, prisjeća se, ljudi bi puno teže prihvaćali promjene i glasno iskazivali nezadovoljstvo. „Kad ih gledam, čini mi se da to više ne percipiraju kao neku nelagodu ili stres, nego da su stvarno prilagodljiviji.“  Naravno, poziva na propitkivanje određenih odluka, jer nije sve uvijek baš crno-bijelo.


Pročitajte više: Scrum Master Vlatka Kos:”Organiziranost i samostalnost nisu prirodne svim ljudima. Ovako ja potičem svoj tim na produktivnost”


Radni raspored diktiraju potrebe klijenta

Najbolja preporuka su im zadovoljni klijenti. Glavna je uloga referenta razumjeti klijentove potrebe, udovoljiti klijentovom zahtjevu, biti proaktivan, predlagati nešto što bi toj pravnoj osobi odgovaralo. „Nama je kao banci jako bitan customer experience. Zadovoljstvo s uslugom koju dobiva jedna pravna osoba širi dalje na tržište da joj je s nama, kao s bankom, dobro.“ Posao je nje, kao direktorice direkcije, da referente usmjerava kroz ostvarenje bančine misije i vizije, s njima ide na sastanke sa klijentima te je spona između uprave i ‘svojih ljudi’.

Ljudi koji se bave prodajom imaju neke svoje redovne aktivnosti, objašnjava. „Međutim, čim radiš s klijentom, tebi raspored obaveza stvaraju klijentove potrebe. “ Klijenti su ti koji zadaju tempo rada i čime ćemo se baviti.

Dobro je imati zanimaciju izvan posla

Nije stihijski nastrojena, već se opisuje kao organiziranu osobu koja voli da je sve upisano u kalendaru, bile to poslovne ili privatne obaveze. U kojoj je mjeri uspješno balansirati ta dva aspekta života, posao i obitelj, ovisi o, kako kaže, tome koliko su djeca egzistencijalno ovisna o tebi. Majka je dvojice sinova od 12 i 6 godina, pa priznaje da njihovim odrastanjem i osamostaljenjem ima više vremena za sebe. „U slobodno vrijeme redovito vježbam te po novom idem na satove pjevanja, što je moja velika ljubav iz djetinjstva. Čim se čovjek malo odmakne od poslovne rutine i nahrani dušu sa onim što ga ispunjava, vjerujem da je opušteniji, kreativniji i zadovoljniji.“

Foto: Tanja Brandeis Horvat privatan arhiv

zajednica-zene-u-financijskoj-industriji

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

konferencija žene u znanosti medicini i farma biznisu

Dolazi konferencija “Žene u znanosti, medicini i farma biznisu” – Stare...

Iako u Hrvatskoj žene čine 49 posto zaposlenih u znanosti njihov udio na vodećim pozicijama je još uvijek zanemariv​. Farmaceutskoj industriji kronično nedostaje...
- Advertisment -