Jesu li hrvatske veleposlanice diskriminirane?

Ujedinjeno Kraljevstvo, Zapad u punom smislu riječi, sinonim za napredak, demokratske vrijednosti te ravnopravnost spolova. Ili? Malo je poznata činjenica da su konzervativci morali izmijeniti zakone Ujedinjenog Kraljevstva kako bi konačno u “muški klub” veleposlanika u svijetu došle i – žene. Republika Hrvatska, koliko god joj osporavali određene nedostatke građanskih prava, nikada nije hrvatske veleposlanice stavljala u drugi plan, niti ih ograničila zakonom po kojem se moraju vratiti u matičnu zemlju ako se odluče na udaju.

Progresivni Zapad?

Menna Rowlings jedna je od veleposlanica Velike Britanije, čijim predstavništvom žene sada drže ključne pozicije u najvažnijim britanskim veleposlanstvima, i uvodi nužne promjene u zakonima. Žene sada drže pozicije u svim pozicijama G7 i strateškim državama, točnije u Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, SAD-u, Australiji, Kini, Italiji, Rusiji i u Ujedinjenim narodima. I to jest vrijedno spomenuti s obzirom na to da su ambasadorske pozicije za žene bile nedostupne ženama do 1946. godine, a do 1973. vrijedio je i sporni zakon o udaji, prenosi Guardian.

To je sasvim drugačija slika Zapada koja vrije od pojma rodne jednakosti, pa je sve kulminiralo određenim kvotama žena u politici. Administracija? Možda. U pitanju je ipak ono što žene čini “nepodobnima”, a to je činjenica da su majke i da će im obiteljske obveze stati na put u političkoj mjeri. Kad u zakonu jednog Ujedinjenog Kraljevstva stoje odredbe o udaji kao presudnom momentu u političkom životu žene, vrijeme je da se zapitamo je li rodna jednakost paravan za prikupljanje glasova, prvenstveno žena.


Pročitajte više: Predsjednik Milanović podržao Zagrebačku brzu u poticanju ravnopravnosti spolova!


A u Hrvatskoj?

Za razliku od Zapada (koji se ipak pokrenuo), Ustavu RH stavlja bračno stanje veleposlanika u mirovanje, dok istome ne istekne mandat. Uvjeti za ambasadorsko mjesto jednaki su za oba spola, bitni su, zakonom zapečaćeni, kvalifikacijski elementi. Time se rodna jednakost ne dovodi u pitanje, barem službeno, već su sagledane vještine kandidata za veleposlaničko mjesto.

Kako doznajemo, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova drži se konvencija koje po ustrojstvu ne dozvoljavaju prevlast muškaraca na ambasadorskim mjestima. No, moramo iznijeti i kritiku hrvatskih afiniteta, jer hrvatske veleposlanice nisu ni u jednoj G7 državi, ali su u državama gdje je velik broj hrvatskih iseljenika, kao što su Argentina i Čile. Znači li to promjene zakona po uzoru na Ujedinjeno kraljevstvo? Možda.

Hrvatske veleposlanice su:

Argentina – Duška Paravić – izvanredni i opunomoćeni veleposlanik
Australija – Betty Bernardica Pavelich
Bugarska – Jasna Ognjanovac
Tunis – Jasna Mileta
Češka – Ljiljana Pancirov
Čile – Mira Martinec
Danska – Tina Krce
Stalno predstavništvo RH pri EU – Irena Andrassy
Izrael – Vesela Mrđen Korać
Kosovo – Danijela Barišić
Nizozemska – Dubravka Plejić Marković
Norveška – Andrea Gustović-Ercegovac
Portugal – Anita Tršić
Rumunjska – Marija Kapitanović
Sjeverna Makedonija – Nives Tiganj
Španjolska – Nives Malenica
Švicarska – Andrea Bekić
Ukrajina – Anica Djamić


Pročitajte više: Europska komisija jučer u Briselu predstavila novu strategiju za ravnopravnosti spolova


Prioritetno pitanje

Iznimka, kad su hrvatske veleposlanice u pitanju, je bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je držala veleposlanstvo u najmoćnijoj državi, SAD-u. Kasnije je obavljala funkciju ministrice samih vanjskih poslova, a ključnu ulogu imala je i u NATO savezu. MVEP nisu odgovorili na naše upite o informacijama vezanim za biranje veleposlanika, ali iz ustavnih prava i ostalih zakona, uočavamo kako su, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, na snazi već duže vrijeme, što znači da nisu morali mijenjati odredbe koje bi diskriminirale žene u bilo kojem obliku.

Nedavno je Veleposlanik Europske unije, s veleposlanicama državama članica održao webinar o rodnoj ravnopravnosti i zakonima koji slijede takvu agendu. Plan za ravnopravnost spolova osigurava okvir djelovanja za ubrzavanje napretka veleposlaničkih zakona i to je prioritetno pitanje. Promocija rodne ravnopravnosti, piše EEAS, nudi putokaz u međunarodnim obvezama i općenito u svijetu gdje svi imaju jednako pravo na prostor za napredovanje.

Foto: Facebook

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

humanitarni buvljak

Kamo za vikend – pizza, fotografija ili humanitarni buvljak?

Nakon napornog radnog tjedna, svi želimo dobro iskoristiti vikend. Zato smo uz vas s nekoliko sjajnih ideja prikladnih za cijele obitelji,...
- Advertisment -