Mnoge životinje trebaju san, čak i meduze bez mozga ulaze u stanja nalik na spavanje gdje manje pulsiraju i sporije reagiraju na hranu i kretanje. Ali sve prijetnje i zahtjevi sa kojima se suočavaju životinje ne nestaju u njihovom vremenu za spavanje, zato niz ptica i sisavaca doživljava određeni stupanj asimetričnog sna gdje dijelovi njihovog mozga spavaju, a druga su područja aktivna. To vrijedi čak i za ljude, ali kako funkcionira? Možemo li uistinu biti budni i spavati u isto vrijeme?
Svi se mozgovi kralježnjaka sastoje od dvije hemisfere: desne i lijeve, a tijekom spavanja, aktivnost mozga slična je u obje. Tijekom takozvanog asimetričnog sna, jedna moždana hemisfera može biti u dubokom snu, dok je druga u lakšem snu. Postoji i ekstremnija verzija nazvana “nehemisferni san “, gdje jedna hemisfera može biti potpuno budna dok je druga u dubokom snu, objasnio je Masako Tamaki u svojem TED talku.
Pročitajte više: Spavate li loše? Saznajte što učiniti da biste spavali kao beba
Ima li asimetrično spavanje iste beneficije kao i kompletno?
Primjer su dupini. Njihovo je disanje svjesno kontrolirano i oni moraju isplivati na zrak svakih nekoliko minuta ili će se utopiti. Kad dobiju novorođenčad, zapravo moraju plivati bez prekida tjednima kako bi ga zaštitili. Dakle, dupini spavaju nehemisferno, to im omogućuje da nastave plivati i disati i dok spavaju. Mnoge životinje trebaju neku od ove dvije vrste sna, a primjer za to su još tuljani i patke.
Trenutno je nejasno ima li asimetrično spavanje iste beneficije kao i kompletno spavanje i kako to varira među vrstama. Provedeno je istraživanje na tuljanima, a rezultati su pokazali da je spavanje kroz obje hemisfere mnogo učinkovitije za njih nego asimetrično spavanje. S druge strane, kod dupina je očekivano da budu budni najmanje 5 dana. Promjenom budne hemisfere, oni dobivaju nekoliko sati sna u svakoj hemisferi tijekom razdoblja od 24 sata. To je možda razlog zašto nehemisferni san zadovoljava njihove potrebe.
Pročitajte više: Kako se riješiti proljetnog umora?
Asimetričan san za oprez kod ljudi
No, što je s ljudima? Jeste li se ikad probudili s osjećajem slaboće i umora nakon prve noći na nekom novom mjestu? Dio vašeg mozga možda je proveo noć samo donekle spavajući. Znanstvenici su nakon mnogo desetljeća shvatili činjenicu da sudionici prve noći u laboratoriju loše spavaju, a 2016. su otkrili da je ovaj “efekt prve noći” vrlo suptilna verzija asimetričnog spavanja kod ljudi. Vidjeli su da tijekom prve noći sudionici doživljavaju dublji san u desnoj hemisferi i lakši san u lijevoj. Tijekom izloženosti nekim zvukovima, lijeva je polovica pokazala veće neravnine. Sudionici su se također probudili i reagirali na njih brže tijekom prve noći nego kad su tijekom slijedećih noći doživljavali dubok san na obje hemisfere. To sugerira da, kao i druge životinje, ljudi koriste asimetrični san za oprez, posebno u nepoznatim okruženjima.
FOTO: Pexels:Andrea Piacquadio
