Dok se posljednjih dana ponovno otvaraju stare rane i objavljuju novi dokumenti vezani uz osuđenog pedofila i serijskog seksualnog zlostavljača Jeffreyja Epsteina, javni prostor ponovno se puni istim pitanjem: „Tko je sve bio uključen?“ Američko Ministarstvo pravosuđa ovih je dana objavilo novu tranšu tzv. Epstein filesa, dodatnih sudskih i pratećih dokumenata koji ponovno izbacuju poznata imena u fokus – ali rijetko nude stvarni kontekst odnosa među njima.
Upravo tu prazninu pokušava ispuniti analiza koju je objavio Vuk Vuković, ekonomist i CIO investicijske tvrtke Oraclum Capital. Umjesto da se zadržava na pojedinačnim skandalima ili medijskim naslovima, Vuković Epsteinov slučaj promatra kroz strukturum odnosno mrežu odnosa.
Njegova je polazna teza jednostavna i neugodna: mreže ne lažu. One vrlo jasno pokazuju tko je bio blizu koga, tko je imao pristup, a tko je bio tek ime u fusnoti. Problem nastaje kad tu mrežu čitamo pogrešno.
Tko stoji iza platforme Epstein Secrets?
Velik dio današnjih rasprava oslanja se na podatke koje je okupila platforma Epstein Secrets. Riječ je o istraživačkom projektu koji je objedinio ogromnu količinu javno dostupnih materijala: sudske spise, e-mailove, svjedočenja, letne dnevnike i druge dokumente koji su godinama bili razbacani po arhivama.
Njihov je doprinos neupitan. Po prvi put su ti fragmenti povezani u jednu bazu i prikazani kao mreža odnosa, što je javnosti omogućilo da vidi „veliku sliku“. No upravo tu nastaje i problem: u takvom prikazu stvarna se povezanost često ne razlikuje od pukog spominjanja.
Drugim riječima, može se steći dojam da je netko bio dio Epsteinova kruga samo zato što se njegovo ime često pojavljuje u dokumentima ili medijskim sažecima – iako s njim nikad nije imao stvaran odnos.
Pročitajte više: Najbogatiji se u godinu dana Trumpa bogatili tri puta brže: “Države moraju birati milijarderi ili demokracija!”
Zašto je važno razlikovati blizinu od buke
Vukovićev doprinos nije u osporavanju podataka, nego u njihovom „čišćenju“. Umjesto da se gleda koliko se puta neko ime pojavljuje, on analizira kakva je veza postojala: je li netko bio poveznica između drugih, je li omogućavao pristup, je li bio dio zatvorenog kruga povjerenja.
Kad se primijeni ta razlika, mreža se dramatično mijenja. Nestaju povijesne figure, političari i poslovni ljudi koji su u mreži završili zbog medijskih spominjanja, a ostaju oni čija je blizina Epsteinu, njegovoj dugogodišnjoj suradnici Ghislaine Maxwell i žrtvama bila stvarna i kontinuirana.
Vuković je mrežu Jeffreyja Epsteina analizira istom metodom kojom je u svom doktoratu istraživao bankarske, korporativne i političke mreže. Epsteinova mreža funkcionirala je prema jednakim strukturnim pravilima, ali s potpuno drukčijom svrhom. Nije služila bogaćenju ni političkom utjecaju, nego omogućavanju i prikrivanju seksualnog zlostavljanja, uključujući zločine nad maloljetnicama. Pristup Epsteinu značio je pristup zatvorenom krugu u kojem su šutnja, lojalnost i međusobna zaštita bili ključni.
To je ono što ovu mrežu čini posebno uznemirujućom: ista „topokratska“ logika – gdje je važnije koga poznaješ nego što znaš – ovdje je stavljena u službu kriminala.
Što nam mreža govori danas, dok izlaze novi dokumenti?
Objava novih Epstein filesa ponovno potiče nagađanja i medijske spektakle, ali analiza mreže nudi hladniji i precizniji uvid. Ona ne tvrdi što je tko učinio, ali vrlo jasno pokazuje tko je bio dio sustava, tko je bio blizu i koliko duboko.
Ta blizina sama po sebi nije dokaz kaznenih djela. No u kombinaciji s već poznatim svjedočanstvima žrtava, ona prestaje biti neutralna informacija. Ona postaje smjer.
Vuković zaključuje da, unatoč novim objavama i sve jasnijoj strukturi mreže, ne očekuje da će institucije otvoriti ozbiljne istrage protiv središnjih aktera. Javnost dobiva nove dokumente, nova imena i novu rundu zgražanja, ali pravda ostaje daleko.
Ipak, jedna se stvar promijenila. Više se ne može reći da „nismo znali“ ili da su odnosi bili nejasni. Mreža je vidljiva. Pitanje je samo imamo li, osim interesa, i volje učiniti nešto s onim što sad jasno vidimo.
Foto: Vuk Vuković/Linkedin, Canva
