UGP zahtijeva korijenitu promjenu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a preporučuje i posebne potpore za žene poduzetnice

Ekonomski savjet udruge Glas poduzetnika izrazio je zabrinutost zbog oporavka hrvatskog gospodarstva od učinaka pandemije virusa COVID-19. Kao što smo u već nekoliko navrata istaknuli, Nacionalni plan oporavka i otpornosti neće distribuirati dovoljno sredstava malim i srednjim tvrtkama što će se loše odraziti na cjelokupno gospodarstvo. Zbog toga je Ekonomski savjet UGP-a analizirao rezultate postojećih znanstvenih istraživanja drugih država o učinkovitosti potpora koje se daju tvrtkama za razvoj i oporavak od posljedica kriza.

Pregledom mjera oporavka drugih svjetskih ekonomija pokazuje se da većina zemalja svoje pakete pomoći gospodarstvu daje najviše pogođenim tvrtkama (sektorima) i građanima. Bilo bi uputno da i Hrvatska svoja sredstva pomoći iz Europske unije utroši na sličan način, budući da će se tako ubrzati ekonomski oporavak. Također, Vlada Republike Hrvatske odlučila se na pristup kopiranja projekata iz programa Vlade RH 2020.-2024. i Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Sadašnji Nacionalni plan za oporavak i otpornost oslanja se uglavnom na projekte državne i lokalne samouprave te na projekte s niskim i dugoročnim povratom (a negdje i s negativnim povratom), što je u suprotnosti s načelnim ciljem brzog oporavka.


Pročitajte više: Glas poduzetnika: Vlado RH, zašto skrivate cijeli Nacionalni plan za oporavak?


Osim toga, UGP ističe da Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa distribuciju sredstava tako da 54% sredstava usmjerava za gospodarstvo i 46% za “reforme” u javnom sektoru. No, unutar 54% potpora za gospodarstvo uključeni su projekti otpadnih voda, gospodarenja otpadom, izgradnja cesta i prometne infrastrukture, što znači ulaganje sredstava u javne tvrtke koje su do sad pokazale nisku efikasnost (tvrtke kao što su Hrvatske vode, Hrvatske ceste, HEP, HŽ te lokalne komunalne tvrtke). Prema tome, može se slobodno reći da NPOO nije usmjeren na pomoć privatnom sektoru te poticanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ništa u postojećem planu nije orijentirano na brz oporavak domaće potražnje, na ulaganje u projekte visokog povrata i na tehnološke inovacije.

Kako bi Nacionalni plan oporavka i otpornosti imao veći efekt, potrebno je staviti prioritet na ulaganja u privatni sektor, fokusirati se na projekte visokog povrata i pratiti povrat uloženih sredstava te fiskalnih učinaka. Osim toga, nužno je onemogućiti koruptivne kanale distribucije sredstava i politički preferiranih projekata.

Prijedlozi Ekonomskog savjeta za uspješan ekonomski oporavak su sljedeći:

  1. Korjenita izmjena Nacionalnog plana oporavka – veći relativni omjer sredstava treba biti usmjeren privatnom sektoru i građanima za oporavak potražnje, sukladno planovima drugih usporedivih zemalja u Europskoj uniji.
    • Kreirati modele pomoći građanima koji su ostali bez posla zbog pandemije
    • Implementirati potpore privatnim tvrtkama
    • Porezno rasterećenje pogođenih sektora
    • Ulaganja u obnovljivu energiju
    • Potpuna transparentnost postupka dodjele sredstava
  1. Detaljna elaboracija kriterija i načina distribucije sredstava od strane Vlade RH i resornih ministarstava. Kojim kriterijima i modelima se određuje koji sektori i projekti dobivaju određena sredstava? Bez konkretiziranih kriterija veliki su rizici za voluntarističko, stihijsko i politički odabrano usmjeravanje sredstava čime će se sniziti efekti na ekonomski oporavak.
  2. Potpuna transparentnost dodjele i korištenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka, praćenje utroška i učinaka za svaki realizirani projekt.
  3. Sudjelovanje UGP-a i drugih zainteresiranih dionika u procesu dodjele i evaluacije sredstava, čime se daje doprinos učinkovitosti i nadzoru realizacije NPOO-a.

Ako Vlada Republike Hrvatske bude ustrajala na ponuđenom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti uz zadržavanje postojećih političko-ekonomskih ograničenja, realno je očekivati neefikasnu raspodjelu sredstava iz Europske unije. To će rezultirati niskim povratom ulaganja, a time i slabim oporavkom. Možemo očekivati niže stope rasta te relativno zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge države Europske unije. NPOO predstavlja priliku za reforme u Hrvatskoj, jačanje vladavine prava, reduciranje korupcije i klijentelizma, jačanje tržišnih institucija i tržišnih sloboda kao pretpostavki da se sredstva iz Europske unije mogu efikasno iskoristiti za ubrzan ekonomski rast. Navedeno se može učiniti samo kroz ulaganje u privatni sektor, inovacije i ulaganja u nove tehnologije, a time bi se ujedno stvorila održiva i konkurentna gospodarska struktura Hrvatske.


Pročitajte više: Zašto plan trošenja milijardi iz Europske unije nije transparentan?


“Hrvatska će prema trenutnom prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tek 7% sredstava izdvojiti za privatni sektor. Sva infrastrukturna ulaganja, sredstva za digitalizaciju i zelenu ekonomiju (54% plana) će po standardnom domaćem političko-ekonomskom obrascu završiti u paraprivatnom sektoru, kod tvrtki koje su povezane s politikom. Smatramo da je to najgori scenarij potrošnje ovakvog tipa sredstava jer generira negativan povrat na investiciju. S takvom distribucijom sredstava ne možemo očekivati nikakav snažan ekonomski oporavak niti održivi ekonomski rast”, rekao je Vuk Vuković, voditelj Ekonomskog savjeta udruge Glas poduzetnika.

Žensko poduzetništvo

Poticanje žena poduzetnica ima vrlo dobar učinak tijekom recesije, kada čak i mala potpora, u prosjeku €2000, ima veći utjecaj na poduzeća koje su pokrenule žene nego poduzeća koje su pokrenuli muškarci. Žene s djecom su često suočene s većim vremenskim ograničenjem u poslovanju zbog nužne brige o djeci, a postoje i empirijska istraživanja koja utvrđuju da su žene opreznije u poslovnim pothvatima zbog čega im je potrebno pružiti više informacija o razvoju poslovanja.

Rezultati ukazuju na pozitivan učinak poticanja žena poduzetnica subvencioniranjem čuvanja djece (npr. troškova dadilje, dodatne edukacije djece ili vrtića), usavršavanja i savjetovanja na njihove bankovne kredite, prihode, dodanu vrijednost, kapital i zaposlenost. Efekt se ostvaruje kada žene poduzetnice iskoriste vrijeme oslobođeno temeljem potpore i savjetovanje za pripremu dokumentacije kako bi pristupile bankovnim kreditima za razvoj poslovanja. Ova javna politika vodila je 80% većoj dodanoj vrijednosti u odnosu na iznose potpora u kratkom roku te čak 170% u dugom roku. Efekt je izraženiji za žene poduzetnice koje imaju dulje iskustvo u poduzetništvu (Srhoj, Škrinjarić, Radas, & Walde, 2019).

*Članovi Ekonomskog savjeta UGP-a su: dr. sc. Vuk Vuković, prof. dr. sc. Jakša Cvitanić, dr.sc. Ria Ivandić, dr. sc. Leonard Kukić, prof. dr. sc. Boris Podobnik, mr.sc. Vedrana Pribičević, dr. sc. Mislav Radić i doc. dr. sc. Stjepan Srhoj.

Foto: Privatna arhiva, Unsplash/Guillaume Périgois

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Dođite na najopakiji doček jeseni ikada – Kaubojska bundevijada u Općini...

Dolazak jeseni Općina Fužine proslavit će interesantnim događanjima, a posebno atraktivna bit će Kaubojska bundevijada koja se održava u nedjelju 26....
- Advertisment -