Ova tri Hrvata upravo su nas osramotila u Europskom parlamentu

Krajem travnja Europski parlament donio je prva pravila Europske unije za suzbijanje nasilja nad ženama. Cilj ovih pravila je spriječiti rodno uvjetovano nasilje, posebice žene i zaštititi žrtve nasilja u obitelji. Neke od mjera odnose se na sprečavanje silovanja, prisilnih brakova i sakaćenja ženskih spolnih organa. Iako je direktiva donesena golemom većinom, čak je 27 glasova bilo protiv, a 72 suzdržana. Među njima su i – tri Hrvata.

Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su suzdržani. Ladislav Ilčić glasao je protiv.

Prvi ih je javno prozvao Boris Dežulović kolumni naslovljenoj “Glas imbecila”.

Tko je glasao protiv? Italija je apsolutna rekorderka

Kako je vidljivo How They Vote, od 12 hrvatskih zastupnika u europskom parlamentu njih je 11 glasovalo. Direktivu su podržali Biljana Borzan, Valter Flego, Sunčana Glavak, Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Tonino Picula, Karlo Ressler i Željana Zovko. Jedini hrvatski predstavnik koji nije glasovao je Tomislav Sokol.

Ako gledamo glasove po zemljama, apsolutna predvodnica protivnika ove direktive je Italija. Od ukupno 27 ‘protivnika’, njih više od polovice (15) je iz Italije – i to čak 11 žena. Slijedi Slovačka koja ima 4 glasa protiv, Nizozemska i Njemačka s dva, te Češka, Bugarska, Hrvatska i Rumunjska s po jednim glasom protiv. Jedine zemlje u kojima nije bilo niti protivnika niti suzdržanih glasača su Portugal, Irska, Slovenija, Luksemburg i Malta.

Što donosi direktiva i hoće li biti implementirana u hrvatsko zakonodavstvo?

Usvajanjem direktive parlament je donio mjere za sprečavanje silovanja i podizanje svijesti o važnosti pristanka na spolni odnos. Od sada se prisilni brak i sakaćenje ženskih spolnih organa smatraju se kaznenim djelima. Tu je i zabrana otkrivanja osobnih podataka na internetu bez pristanka i nezatraženog slanja seksualno eksplicitnog materijala. Direktiva propisuje i specijaliziranu pomoć žrtvama nasilja.

Kako nam je ranije istaknula Maja Krištafor, aktivistkinja i konzultantkinjom za inkluzivnost na radnom mjestu, mjere su pohvalne.

„Uvijek kada neko više tijelo, kojem države članice odgovaraju, napravi određene mjere i da rokove implementacije koji se moraju ispoštovati, mi u svim državama članicama u krajnjoj liniji vidimo neku vrstu implementacije u postojeće zakone, odredbe i načine rješavanja tih problema”, istaknula je Krištafor.

Nažalost, dodala je, nije iznimka da se takve odredbe ponekad implementiraju ‘pro forme’,

“Velika je razlika između riječi na papiru i provedbe u praksi“, upozorava Krištafor.


Pročitajte više: Stigla prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama. ‘Treba nam društvena promjena”


Protiv su jer ‘žena tako postaje manje zahtjevna’?

A ako se pitate zašto bi itko bio suzdržan u raspravi o ovim civilizacijskim pitanjima, zanimljiv odgovor pružio je Dežulović u svojoj kolumni. Kaže da je još prije točno deset godina cijelu stvar objasnio Glas koncila.

“Djevojčicama se prije puberteta čupaju dražice da bi se budućoj ženi onemogućio doživljaj spolne naslade. Žena tako ostaje manje zahtjevna, samo vjerna supruga i vrijedna majka”, odgovorio je te 2014. godine jednom čitatelju Glas koncila. Iako se, kako piše Dežulović, seoski skandal s obrezanim djevojčicama i Glasom koncila brzo zaboravio, desetljeće kasnije više nisu ni Crkva ni Glas koncila ti koji propagiraju ove zaostale stavove. Danas su to naši demokratski izabrani politički zastupnici.

“I to zastupnici stranaka koje svojim svjetonazorskim načelima ovih poslijeizbornih dana pregovaraju o izvršnoj vlasti u državi, da u njoj sutra i izravno sudjeluju: Kolakušić i Sinčić iz Prava i pravde, koalicijskog partnera Domovinskog pokreta, i Ilčić iz Hrvatskih suverenista, koalicijskog partnera Mosta”, piše kolumnist.

Tri mušketira hrvatske desnice

Tko su uopće Kolakušić, Sinčić i Ilčić? Kolakušić je predsjednik stranke Pravo i pravda. Ako vam ovo ime zvuči poznato, to je zato što je riječ o potpuno istom imenu kakvo ima kontroverzna poljska stranka koja je donedavno bila vladajuća. Riječ je o ekstremno desnoj stranci koju se ‘tereti’ da je gurnula prava žena u Poljskoj na samo dno.

Stranka se povezuje sa zakladom Ordo Iuris. Zajedno su odgovorni za gotovo potpunu zabranu pobačaja, kazneno procesuiranje aktivistkinja za reproduktivna prava, zakon o blasfemiji koji s tri godine zatvora kažnjava ismijavanje i kritiziranje vjerskih dogmi, LGBTIQ+ free zone i prijedlog zakona o skoro pa nemogućoj rastavi za bračne partnere. To je stranka koja je, svemu sudeći, Kolakušićev politički uzor.

Kolakušić je bivši sudac i gorljivi antivakser. U svojim stavovima Kolakušić ide u smjeru Donalda Trumpa, a može se reći i da koketira s Domovinskim pokretom. Kolakušićeva desna ruka je Ivan Vilibor Sinčić, potpredsjednik Prava i pravde. Sinčić je bio predsjednik Živog zida i kandidat za predsjednika Hrvatske na izborima 2014.. Sinčić – koji je, podsjećamo, bio suzdržan kad je trebalo glasovati o direktivi koja ima za cilj zaštitu žena – bio je i predsjednik Odbora za ravnopravnost spolova u Hrvatskom saboru.

Zanimljiva ličnost je i Ilčić za kojeg stoji da je glasao protiv ove direktive iako to negira i tvrdi da je i on bio suzdržan. Bio je predsjednik ultrakonzervativne stranke Hrast, a poznat je po izjavi da bi se Hrvatska trebala ograditi bodljikavom žicom poput Mađarske, jer će inače državu preplaviti “milijun muslimana koji imaju drukčiji mentalitet, što će promijeniti kulturu”.

Ilčića, također, smeta “homoseksualni poljubac na ulici”, a smatra i da homofobni stavovi u kurikulumu nisu preveliki problem. I – šećer na kraju – kaže da nikada nije masturbirao. Tvrdi da je masturbacija štetno zlorabljenje seksualnosti, čak i za heteroseksualne osobe.

Eto, to su tri mušketira hrvatske desnice.

Foto: Canva / Pravoipravda.hr / Facebook

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

1 KOMENTAR

  1. Pa u domovini svaki dan večina članova sabora pravi sramotu. Zašto bi europejci bili iznimka??? Ne kaže se uzalud da hrvatska majka ne može vjerovati vlastitom sinu.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Žene za otok Pag 2024

Ove žene oblikovale su život na otoku Pagu

Svjesna važnosti ženske uloge unutar zajednice, Turistička zajednica Općine Kolan organizirala je konferenciju Žene za otok Pag. Konferencija je održana u...
- Advertisment -