Stigla prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama. ‘Treba nam društvena promjena’

Europski parlament donio je prva pravila Europske unije za suzbijanje nasilja nad ženama. Njihov je cilj spriječiti rodno uvjetovano nasilje i zaštititi žrtve, posebice žene i žrtve nasilja u obitelji. Neke od mjera odnose se na sprečavanje silovanja, prisilnih brakova, sakaćenja ženskih spolnih organa, otkrivanja osobnih podataka na internetu bez pristanka… O novim pravilima, ali i o tome što bi moglo otežati njihovo provođenje u Hrvatskoj, razgovaramo s Majom Krištafor, aktivistkinjom i konzultantkinjom za inkluzivnost na radnom mjestu.

Mjere su dobre, ali velika je razlika između teorije i prakse

Parlament je donio sljedeća pravila:

  • Mjere za sprečavanje silovanja i podizanje svijesti o važnosti pristanka na spolni odnos.
  • Prisilni brak i sakaćenje ženskih spolnih organa smatraju se kaznenim djelima.
  • Zabrana otkrivanja osobnih podataka na internetu bez pristanka i nezatraženog slanja seksualno eksplicitnog materijala.
  • Specijalizirana pomoć žrtvama nasilja.

Maja Krištafor ističe da su mjere zaista pohvalne te da je iznimno važno da je nasilje nad ženama, u svojoj kompleksnosti, prepoznato na razini EU-a. U ovom slučaju, to vidimo prema konkretnim prijedlozima unutar mjera gdje su se određeni aspekti nasilja prepoznali, specificirali i gdje su za točne situacije opisani prijedlozi načina suzbijanja.

„Uvijek kada neko više tijelo, kojem države članice odgovaraju, napravi određene mjere i da rokove implementacije koji se moraju ispoštovati, mi u svim državama u krajnjoj liniji vidimo neku vrstu implementacije u postojeće zakone, odredbe i načine rješavanja tih problema. No nažalost nije iznimka da se takve odredbe ponekad implementiraju ‘pro forme’, dok je, kako bi zaista zaživjele i u ovom slučaju spriječile rodno uvjetovano nasilje i zaštitile žrtve, potrebno puno više. Velika je razlika između riječi na papiru i provedbe u praksi“, upozorava Krištafor.

Kako kaže, kod ovakvih je slučajeva važno da se osim, primjerice, izmjena zakona, provodi i edukacija policijskih službenika koji prvi izlaze na terene, zatim sudskih djelatnica i djelatnika koji će donositi odluke i presude prema tim novim zakonima…

„Moramo razumjeti da kada pričamo o rodno uvjetovanom nasilju, ono je duboko ukorijenjeno u naše društvo, gdje piramida nasilja kreće od ‘bezazlenih’ seksističkih komentara, a završava femicidom. Da se zaista više ne dogodi ni jedan femicid, potrebno je jako puno godina kontinuirane edukacije i promjena, jer zapravo, pričamo o cjelokupnoj društvenoj promjeni koja je jako spora“.


Pročitajte više: Seksualno uznemiravanje na poslu – Prijetnje otkazom i ostali sistemi ušutkavanja


Spolno i reproduktivno zdravlje, popis otegotnih okolnosti za kaznena djela…

Parlament je ova pravila donio s 522 glasa za, 27 protiv i 72 suzdržana. Novo zakonodavstvo sadrži i dulji popis otegotnih okolnosti za kaznena djela za koja su predviđene strože kazne. Riječ je o zločinima kao što su zločini protiv javnih osoba, novinara ili boraca za ljudska prava. Taj popis uključuje i namjeru kažnjavanja žrtava na temelju njihova roda, seksualne orijentacije, boje kože, vjere, socijalnog podrijetla i političkog uvjerenja te želje da se sačuva ili obrani „čast“.

S obzirom na to da žele zaštititi žrtve, žele omogućiti i pristup skloništima. Osim toga, navode da je potrebno osigurati pristup zdravstvenim uslugama, uključujući usluge zdravstvene skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Kako stoji na službenoj stranici, vlasti država članica imat će veće obveze u pogledu prijave i prikupljanja dokaza. Uz to, trebat će podići javnu svijest o tome da se spolni odnos bez pristanka smatra kaznenim djelom.

Parlament inzistira na tome da Komisija svakih pet godina izvijesti o tome treba li ovu direktivu revidirati.


Pročitajte više: ‘Da su se ranije odredbe primjenjivale, ne bi bile potrebne izmjene Zakona’


U čemu bi mogla ‘kaskati’ Hrvatska? ‘Još uvijek ne znamo s kim će koalirati…’

U ovom slučaju nije isto implementiraju li se neke od odredbi u zemlje poput Švedske, koja već ima uređenije sustave po pitanju rodno uvjetovanog nasilja, ili Italije, Hrvatske ili Grčke – koja po određenim pitanjima kaska, što ponekad zakonski, a što u implementaciji na terenu, objašnjava Krištafor. Nekim će državama to ići lakše i brže, dok će nekima ići sporije.

Kad je riječ o Hrvatskoj, Krištafor smatra da problema u samoj implementaciji kao takvoj ne bi trebalo bit. Barem ako politička situacija u Hrvatskoj ostane ovakva kakva je sada. Kako kaže, Hrvatska već sada u Kaznenom zakonu ima propisanu kaznu zatvora od tri godine za osvetničku pornografiju, a ove godine smo prije raspuštanja starog saziva Sabora dobili i dopunu Kaznenog zakona u kojoj se definira kazna za femicid.

„No opet, pitanje je kako će se i taj novi zakon, a kasnije i izmjene prema novim EU odredbama, provoditi u praksi. Već sada imamo hrpu primjera neadekvatnih kazni za rodno uvjetovano nasilje, poput primjera dobivanja minimalnih kazni za silovanje jer je počinitelju uzeta kao olakotna okolnost to što je bio branitelj. Dakle, važno je da se svi zakoni, kao što je i cilj novih EU odredbi, provode tako da budu pravedni, a ne da pogoduju počinitelju, a žrtvu ne štite ili adekvatno ili uopće“.

Drugi izazov koji bi mogao otežati implementaciju i provedbu u Hrvatskoj je trenutna politička situacija gdje još uvijek ne znamo s kim će vladajuća stranka potencijalno koalirati i koji će biti uvjeti (i posljedice) koalicije s radikalno desnom strankom koja, između ostalog, zahtjeva deratifikaciju Istanbulske konvencije koja je temelj svemu ostalom, upozorava Krištafor.

Foto: Canva / Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

orka grupa

Povezali se Fisherija, the meat, Wine&Friends i Mesoprerada

Dobro poznata društva Bosnić, Fisherija, Slavonica i LU-MA Ekskluziv povezali su se u ORKA Grupu kako bi zajednički osnažili tržišnu poziciju...
- Advertisment -