Navike: Naš mozak ih obožava, ali kako stvoriti one koje su dobre za nas?

Navike su dio nas, naš um ih obožava, a kad smo pod stresom, rado im se vraćamo. Zašto? Postoje dva razloga zašto se to događa, a vi možete iskoristiti te razloge da stvorite kvalitetne navike koje će vam mijenjati život nabolje.

Rad mozga se temelji na principu predviđanja, ugodnije su nam situacije u kojima znamo što će se sljedeće dogoditi. Navike su situacije koje su se dogodile toliko često da znate točno kako će se događaji odvijati, stoga nam se čine ugodnima.


Pročitajte više: Jutarnje navike koje je teško usvojiti, ali će vam se isplatiti!


Isto tako, mozak želi smanjiti količinu energije koju troši na bilo koju određenu aktivnost. Mozak, unatoč svojoj maloj veličini, troši oko 20-25% naše energije. Što manje vremena potrošite na razmišljanje o nečemu, to manje energije vaš mozak troši na to. Najbolji način da minimizirate vrijeme provedeno u procesu jest učiniti ga navikom, gdje se možete sjetiti što dalje, umjesto da morate razmišljati o tome.

“Navike su izuzetno bitan dio našeg života. Ima onih konstruktivnih, poput redovitog vježbanja i pranja zubi, ali i onih destruktivnih kao što je gledanje previše TV-a ili uvijek jedenja deserta. Važno je osvijestiti da smo mi ljudi skloni biti na autopilotu i da to postoji s razlogom, a to je štednja energije. Ključ instaliranja novih navika je početi s malim koracima i tek kasnije kad smo u njima stabilni, povećavati ‘dozu'”, objasnila je Ivana Štulić, trenerica osobnog razvoja koja na svojim radionicama Moć discipline i Plan za moju bolju godinu polaznicima pomaže u ostvarivanju ciljeva kroz stvaranje novih navika.

S vremena na vrijeme, trebate se odmaknuti od svojih rutina i pitati dopuštaju li vam da učinkovito funkcionirate. Evo kada to učiniti:

Kad postoje bolji alati i programi

Ponekad nam navike uzrokuju probleme, to nam je posebno vidljivo u korištenju tehnologije na poslu. Često tvrtke razvijaju softverska rješenja za brojne probleme, ali mi tvrdoglavo (zbog navika) nastavljamo raditi na način koji je već odavno zastario.

Takvi postupci smanjuju učinkovitost i nerijetko dovode do grešaka.


Pročitajte više: Želite biti uspješni u svemu što radite? Ovo su navike koje morate steći u 20-ima kako biste uspjeli u tome!


Kvalitetne navike koje su s vremenom postale negativne

Neke rutine koje stvarate bile su savršeno dobre u vrijeme kad ste ih započeli, ali s vremenom su prerasle u problem. Klasična verzija toga je ponašanje oko e-mailova. Ljudi često razvijaju navike vezane uz e-mailove kada dnevno dobiju samo nekoliko zaista važnih poruka. S vremenom njihov broj znatno raste, a navike koje ste rano razvili sprječavaju vašu sposobnost da bude učinkoviti na radnom mjesto. Možda trebate usvojiti neke nove navike koje će vam pomoći u tome, npr. da e-mailovi imaju određeno vrijeme u danu kad im se posvećujete, a ostatak vremena koristite za konkretan rad na projektu i obvezama koje imate.

Ako se vaš život na poslu promijenio

Napredovanje na poslu nerijetko znači da je vrijeme za promjene navika. Primjerice, vaša prvotna uloga bila je rješavanje operativnih ili tehničkih problema, a nakon nekog vremena dobili ste menadžersku funkciju, a to znači da ćete se prebaciti s rješavanja tehničkih problema na rješavanje problema ljudi.

Unatoč promjeni odgovornosti, navike koje imate možda se neće tako lako promijeniti. Kao rezultat, uvidjet ćete kako stari načini ne donose rješenja, to je znak da je vrijeme za promjenu.

Na primjer, u tehničkim je ulogama često vrlo važno ukazati na nedostatke u dizajnu ili procesu što je brže moguće kako bi se osiguralo da se poprave prije nego što naprave problem. U vodećim ulogama, imate odgovornost podučavati druge kako biti učinkoviti u svom poslu.

Kad na menadžerskoj poziciji uočite manu ili nedostatak u nekom dizajnu, možda ćete ju odmah htjeti istaknuti jer je to vaša navika. No, možda biste trebali dati timu vremena da pronađe nedostatak, umjesto da ga pokažete vi. Dakle, vaša uloga je ovdje naučiti tim vještine pronalaženja nedostataka.


Pročitajte više: Mirta Fraisman Čobanov: Naučite kako promijeniti navike i zaustaviti 8 sabotera vašeg uspjeha!


Zašto ne uspijevamo stvoriti bolje navike?

Klasičan primjer za ovaj problem su novogodišnje odluke koje gotovo svima propadaju. Naime, u novu godinu ulazimo puni entuzijazma i željni smo promjena, a jedna promjena obično nam nije dovoljna. Želimo smršavjeti, zdravije se hraniti, prestati pušiti, naučiti novi jezik, istrčati maraton i još mnogo toga, no problem je što je to za naš um previše.

“Većina ljudi napravi grešku jer odjednom poželi promijeniti puno toga u svom životu, što je teško izvedivo, i krene s jednim područjem, ali onda si zada preveliki zalogaj. Npr. netko tko uopće nije vježbao do sada, odluči da će od ponedjeljka početi trčati tri puta tjedno. Je li to realno? Vrlo vjerojatno nije. Umjesto toga, odgovarajući “zalogaj” bi mogao biti trčat ću jednom tjedno i onda kad se to ustabili dodavati dodatno vježbanje”, objašnjava Ivana.

Važno je dobro poznavati sebe, uskladiti očekivanja i graditi svoju naviku dan po dan. Kao i neke druge stvari koje su nam sada uobičajene, npr. redovito pranje zubi nije se dogodilo preko noći, trebalo je ponoviti to x puta da nam navika bude instalirana. Tako je i sa svim drugim navikama, moramo ustrajati dovoljno dugo da to postane naš uobičajeni put.

“Stara istraživanja su govorila da je dovoljno 30 dana ponavljanja, nova da je potrebno preko 66 dana, ovisno o vrsti aktivnosti. Što god da je u pitanju, i koliko god za pojedinu osobu trajalo, isplati se uložiti u ustrajnost jer jednom kad razvijemo takvu disciplinu, možemo je primijeniti i na bilo koju drugu aktivnost – od izvođenja projekta, pisanja knjige do bilo čega drugog što je za nas dobro i zdravo”, objasnila je Ivana.


Pročitajte više: Kakve navike imaju veliki mislioci?


Kako stvoriti uspješne navike?

Kao i u svakoj promjeni, prvi korak je osvijestiti što se u nama događa. “Koje su to akcije i misli koje uvijek izvodimo, ako to pogledamo, vjerojatno ćemo uočiti obrazac koji se ponavlja. Trebali bismo koristiti svjesnost da znamo koji su to za nas ključni momenti kad ‘zastranimo.”

Primjer zastranjivanja je obično ‘samo ću odigrati još jednu igricu’, prvo ću oprati suđe pa ću učiti za predavanje, samo da pogledam što ima na Instagramu. “Mi ljudi imamo moć izbora, ali moramo prvo biti svjesni što radimo, tek tada možemo prepoznati obrasce i početi donositi svjesnije odabire”, objasnila je Ivana.

U rješavanju loših navika pomaže otežavanje izvođenja loših navika, npr. ako želimo prestati jesti slatko, treba maknuti sve slatko iz kuće i riješiti se iskušenja. Ako gledamo previše televizor, možemo izvaditi baterije iz daljinskog upravljača i staviti ga u udaljeni dio stana.

“Trebamo napraviti sve što će nas natjerati da uložimo veću energiju u to da nastavimo sa starom navikom nego da krenemo s novom. Nije lako, ali postoje načini koji nam pomažu u tome da budemo uspješniji”, zaključila je Ivana.

Foto: Privatna arhiva, Unsplash/Estée Janssens

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

umor-nakon-videopoziva

Osjećate li i vi intenzivan umor nakon videopoziva? Evo o čemu...

Umor nakon videopoziva je stvaran, potvrdili su znanstvenici. Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Stanfordu pokazalo je da brojni ljudi osjećaju ekstremni...
- Advertisment -