Je li pretplata na proizvod zbilja besmislena?

Na žalost mnogih, otvoreno nezadovoljnih potrošača, model pretplata cvjeta. Mnogo tvrtki očekuje da se pretplatite kako biste mogli koristiti njihove usluge i proizvode. Takav model nije uvijek besmislen. Dapače, članstva u udrugama, zajednicama, teretanama i sl. jako dobro funkcioniraju sistemom pretplate već dugo. Mobilna i internetska pretplata također ne predstavljaju problem. Naprotiv.

S druge strane, aplikacije koje ste nekoć mogli najnormalnije kupiti nema smisla prebacivati na sistem pretplate. Upravo Adobe je najpoznatiji primjer pretplate koji je izazvao veliko nezadovoljstvo korisnika. A opet, pretplata je sve više.

Kad je pretplata nelogična…

Kad spomenemo sistem pretplate, na što prvo pomislite? Netflix, Crunchyroll, Amazon Prime, Deezer i Spotify tek su neki od servisa koje možete koristiti isključivo ako se na njih pretplatite. Na Netflixu nije moguće jednokratno kupiti pristup filmu ili seriji, a Photoshop više nije moguće kupiti jednom i koristiti. Novinski portali sve češće traže pretplatu kako biste mogli pristupiti sadržaju.

“BMW je u srpnju 2022. najavio pretplatu za grijana sjedala u iznosu od 18 dolara za tržišta kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Novi Zeland. Nije riječ o izoliranom slučaju, već o čitavoj promjeni paradigme za potrošačku ekonomiju. Pretplate više nisu rezervirane samo za filmove, serije i knjige. Danas su prodrle u osiguranje, automobilsku industriju, tekstilnu, čak i prehrambenu,” govori Josipa Majić, osnivačica tvrtke Revuto, platforme pomoću koje korisnici lakše upravljaju svojim pretplatama.

Pretplate su unosne za tvrtke jer ih mnogi plaćaju zato što su zaboravili na njih i ne znaju koliko godišnje troše na njih. Istraživanje je pokazalo kako 46% korisnika pretplata podcjenjuje takve troškove, piše Computer World. Kroz ovaj model možete kupiti čak i obroke. Iako takve usluge nisu dostupne u Hrvatskoj, u nekim su zemljama vrlo popularni servisi kao što je Hello Fresh koji gotovo predatorski stječe nove korisnike. Nakon što ponude besplatan paket obroka, sljedeći se automatski naplaćuje i dostavlja, i to prema modelu koji klijent nije sam odabrao, barem ne svjesno.

Mnoge pretplate kreću na sličan način – ponude vam uslugu besplatno. Kad dođe vrijeme isteka i prebacivanja na plaćeni model, korisnik ne želi izgubiti premium uslugu, već se pretplaćuje. Neograničena usluga bez reklama za samo par eura mjesečno? Može. I tako nekoliko puta, na nekoliko servisa. Par po par eura.


Pročitajte više: Mladim generacijama pretplate omogućuju sve bez da su vlasnici ičega


Zašto je mjesečna naknada privlačna?

Ako cijenu predstavimo kao mjesečnu, a ne godišnju, iznos se čini malen. Mnoge tvrtke svoje će cijene predstaviti kao ‘cijenu jedne kave dnevno,’ čime se iznos čini gotovo trivijalnim. Potencijalnim se potrošačima uvijek naglašava kako uslugu mogu prekinuti bilo kad. Problem je što većina zaboravi na taj trošak.

“Taj pristup temelji se na jednostavnom principu, dobrom za korisnika. Umjesto velike uplate unaprijed, korisnik plaća mali mjesečni iznos, miktrotransakciju, koja je psihički lakša za prosječnog potrošača. Taj je pristup dobar i za tvrtke koje nude pretplatu. Korisnik uslugu plaća prije nego je upotrijebi, a ne može je koristiti više od onoga što je platio. Taj princip i nije toliko nov,'” pojašnjava Majić. Dodaje i u mobilnoj telefoniji korisnici preferiraju pretplate.

Tvrtkama je ovaj model praktičan i zato što olakšava predviđanje budućih prihoda, a time i poslovno planiranje.

Iako ovo sve izgleda kao da su pretplate naša sadašnjost i budućnost, upitno je koliko je to točno. Osnovni problem ovakvog modela je što se oslanja na pretpostavku da će korisnicima usluga stalno biti zanimljiva. No, što duže neka usluga i model postoje, to je teže održati interes publike. Ljudi uvijek žele novo i drugačije, piše Harvard Business Review. Kako bi se tvrtka održala, potrebna je inovativnost, a s lakoćom otkazivanja pretplate, tvrtke koje koriste ovaj model su ranjive.

Uostalom, korisnici se već žale kako su pretplaćeni na previše toga. Problem je tek odlučiti što otkazati, a što zadržati. Prema istraživanju koje je proveo Deloitte, gotovo polovica Amerikanaca je frustrirana pretplatama. Mnogi će pretplatu aktivirati jedan mjesec i otkazati sljedeći, kad im usluga više nije potrebna. To sugerira da su na barem neke usluge pretplaćeni iz nužde, a ne želje.


Pročitajte više: Uz ova 4 savjeta zajamčena je uspješna štednja u doba poskupljenja


Kupiti jednom ili kupovati kontinuirano?

Pretplate na software su posebno zanimljivo područje budući da se mjesečno plaća proizvod koji je nekoć bilo moguće jednostavno kupiti. Ako netko ne želi mjesečno plaćati pristup Adobe Photoshopu, uvijek može preuzeti Gimp, a Microsoft Office može zamijeniti paketima kao što su Libre ili Open Office.

Problem je što Photoshop, Office i slične usluge dolaze s mogućnostima koje njihovi open source konkurenti nemaju. Tvrtke i stručnjaci stoga su prisiljeni pretplatiti se. Vlasnici takvih softwarea često napominju i kako pretplata omogućava redovito ažuriranje programa. To apsolutno stoji, no to također nije svima potrebno. Sudeći po reakcijama, većini nije.

“Broj korisnika koji plaćaju usluge pretplate veći je od broja aktivnih korisnika koji stvarno koriste usluge za koje plaćaju pretplate. Puno toga utječe na to, uključujući korisnike koji smatraju da je otkazivanje pretplate sve teže i dugotrajnije ili zato što su zaboravili da su se uopće pretplatili. Puno potencijalnih zamki može zateći korisnika koji se odluči na pretplatu pa promjeni mišljenje,” pojašnjava Majić i dodaje kako neke tvrtke i namjerno skrivaju opciju za otkazivanje pretplate. Upravo je zato i osnovala Revuto.

Majić svim savjetuje da provjere ‘Billing date’ svojih pretplata i naprave podsjetnik u svojem kalendaru koji će ih 24 sata prije isteka probnog roka ili nastavka pretplate podsjetiti na to. Tako ćete lakše kontrolirati koje su vam usluge aktivne. Dodatno, ako možete kupiti trajnu licencu, uvijek to odaberite prije pretplate.

Foto: Canva / josipamajic.com

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -