Dugo radno vrijeme dolazi s nizom zdravstvenih problema, od previše stresa do poremećaja sna, srčanih problema i poremećaja mentalnog zdravlja poput anksioznosti i depresije.
Može čak uzrokovati promjene u mozgu, prema novom izvješću objavljenom u časopisu Occupational and Environmental Medicine. Znanstvenici iz Koreje otkrili su da ljudi koji redovito rade dugo imaju značajne razlike u mozgu u usporedbi s ljudima koji rade manje.
Wanhyung Lee s odjela za preventivnu medicinu na Sveučilištu Chung-Ang u Seulu i njegov tim proučavali su 110 zdravstvenih radnika. Neki od ispitanika radili su više od 52 sata na tjedan, što prema korejskom zakonu predstavlja prekomjerni rad. Dio ispitanika radio je manje. Mozak obje grupe zaposlenika znanstvenici su uspoređivali magnetskom rezonancijom. Nalazi su znanstvenicima omogućili analizu razlika u volumenu i koncentraciji određenih moždanih tkiva.
Vidljiva razlika
Ljudi koji su bili premoreni poslom pokazali su promjene u 17 regija mozga u usporedbi s onima koji su radili manje. Te su razlike uključivale područja odgovorna za izvršne funkcije poput logičkog zaključivanja, kao i upravljanja emocijama.
Lee kaže da su ga rezultati iznenadili, dijelom zato što sugeriraju da se mozak mijenja kao odgovor na stres i tjeskobu, s nekim potencijalno negativnim posljedicama.“Očekivali smo da će dugotrajni stres uzrokovan prekomjernim radom utjecati na strukturu mozga, ali povećanje volumena u određenim područjima mozga bilo je pomalo neočekivano”, napisao je u e-mailu časopisu Time.
“Naši rezultati sugeriraju potencijalni neuroadaptivni odgovor, što znači da bi mozak u početku mogao pokušati kompenzirati povećane kognitivne i emocionalne zahtjeve. Ovi iznenađujući nalazi naglašavaju složenost načina na koji mozak reagira na produljeni profesionalni stres”, kazao je Lee ističući kako napredna dijagnostika omogućuje otkrivanje čak i malih razlika u volumenu tkiva.
“Ova tehnološka otkrića osnažila su znanstvenike da istražuju prethodno nevidljive biološke promjene izazvane dugotrajnim stresom ili pretjeranim radnim opterećenjem, čime su otvorili potpuno novu dimenziju u istraživanju zdravlja na poslu i okoliša”, smatra Lee.
Pročitajte više: Prava superhrana: Ove namirnice najbolje su za vaš mozak!
Utjecaj na pamćenje, odlučivanje, planiranje…
Promjene koje je njegov tim identificirao uključuju područja mozga koja su odgovorna za pamćenje, donošenje odluka, pažnju, planiranje i rješavanje problema.
“Promjene ovdje mogu utjecati na sposobnost osobe da učinkovito upravlja zadacima, donosi odluke i održava koncentraciju”, kaže Lee.
Razlike u drugim područjima mogle bi utjecati na to koliko dobro ljudi reguliraju emocije, pa tako promjene koje su vidjeli mogu ukazivati na manju emocionalnu stabilnost, povećanu tjeskobu i probleme s tumačenjem emocionalnih znakova ili upravljanjem međuljudskim odnosima. Znanstvenici također ne znaju je li riječ o trajnim ili o privremenim promjenama.
“Longitudinalne studije bit će ključne za razumijevanje jesu li ove strukturne promjene mozga reverzibilne ili traju dugoročno“, kaže Lee koji planira pratiti ovu studiju dugoročnim podacima i većim populacijama kako bi odredio što se događa s promjenama mozga tijekom vremena i može li ih prilagodba radnog opterećenja smanjiti ili poništiti.
Kako bi ublažili neke od negativnih učinaka prekomjernog rada na svoje zdravlje, čak i ako ne mogu prilagoditi radno vrijeme, pojedinci imaju na raspolaganju nekoliko alata. Pomaže dovoljno sna i tjelesne aktivnosti, kao i tehnike za rješavanje stresa.
Lee ističe da teret ne bi trebao biti u potpunosti na zaposlenicima. Tvrtke bi trebale ograničiti prekomjerno radno vrijeme, osigurati resurse za upravljanje stresom i promicati ravnotežu između poslovnog i privatnog života kako bi zaštitile dugoročno zdravlje mozga i produktivnost zaposlenika.
Foto: Pexels, Canva
