Rizik od siromaštva pogađa 750.000 ljudi – žene kritična skupina

U ponedjeljak je obilježen Svjetski dan socijalne pravde, a pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je rizik od siromaštva prešao 19 posto građana. Gotovo 750.000 građana na korak je do siromaštva, a kritična skupina su – žene.

Koga pogađa rizik od siromaštva

Naime, granica siromaštva ekvivalentna je iznosu od 403 eura za mjesečne životne potrebe samaca, a 847 eura za obitelji s dvoje djece, prenosi Hina. U tim su situacijama najčešće starije osobe, posebno one koje žive same, ponajviše žene, zatim jednoroditeljske obitelji i obitelji s troje ili više djece. Dakle, starije žene koje žive same ‘pogodne’ su za život na granici siromaštva.

Ovisno o životnim okolnostima, one (kao i drugi samci) mogu primati od 132 do 172 eura naknade. Iako se broj ljudi koji su u riziku od siromaštva povećava, broj korisnika naknade je u padu. Naknadu trenutno prima oko 30.000 korisnika.

Već je prije dvije godine Europski parlament naglasio da su u starosti žene siromašnije i to zbog nejednakosti na tržištu rada. Rodna ravnopravnost temeljna je vrijednost EU, no u području zapošljavanja još uvijek postoje mnogi izazovi. Već lošu sliku dodatno je pokvarila pandemija, naglasili su 2021. iz Europskog parlamenta, a prenosi Nacional.


Pročitajte više: Neravnopravnost žena na tržištu rada – imaju 11 posto niže plaće od muškaraca


Mirovine žena 30 posto manje

Jedan od razloga razlike u plaćama između muškaraca i žena, zbog čega naposlijetku dođe do manjih mirovina žena u starosti i potencijalnog smještanja na sam rub siromaštva, je velika zastupljenost žena u relativno loše plaćenim sektorima. Žene su još uvijek podzastupljene u dobro plaćenim sektorima.

Primjerice, prosječno je u EU-u u 2018. bilo više znanstvenika i inženjera – 59 posto, nego znanstvenica i inženjerki – 41 posto. Žene se nalaze na samo 33 posto menadžerskih pozicija u EU-u. Zbog te razlike žene su u većem riziku siromaštva u starijoj dobi.

Mirovine žena iznad 65 godina u 2018. u EU-u bile su u prosjeku 30 posto niže od mirovina muškaraca. A Hrvatska je tek jedna od šest zemalja Europske unije u kojoj se razlika u visini mirovina žena i muškaraca dodatno povećala, piše mirovina.hr.

Duže se školuju pa rade kraće

Prema znanstvenom radu “Čimbenici koji određuju mirovinski jaz u Europi” mirovinski jaz primarno reflektira rodni jaz u plaćama, cjeloživotnoj neravnopravnosti u zaradi, razlikama u prijašnjim zaposlenjima i prekidima karijera.

Prosječno u Europskoj uniji žene rade 4,49 godina kraće od muškaraca na poslovima s punim radnim vremenom. Žene su sklone prijevremenim mirovinama, a uz to, žene počnu kasnije raditi jer provedu više godina u obrazovnom sustavu.

Iako u EU-u veći broj žena u odnosu na muškarce ima više obrazovanje, one su manje zastupljene na tržištu rada. Skoro 30 posto žena u EU-u radi skraćeno i češće napuštaju posao kako bi brinule o djeci. A upravo taj rad – iako je rad – nije evidentiran i ne cijeni se. U Hrvatskoj je i dalje prisutna tradicionalna podjela poslova na kućanske i one “prave”. Kućanske poslove u najvećoj mjeri obavljaju žene. I tako žene odrade i veliki dio nigdje evidentiranog i nikad plaćenog posla.

Činjenica je i da kad dobiju otkaz, žene se teže zapošljavaju. I to ponovno utječe na dužinu radnog staža pa u konačnici i prihode koje u mirovini imaju. U Europi se izbjegava zapošljavati starije žene. Stopa zapošljavanja žena u dobi od 55 do 59 godina niža je od one za muškarce u gotovo svim članicama EU.


Pročitajte više: Žene neplaćeno rade dva puta više od muškaraca


Žene i rizik od siromaštva

Ulazak žena na tržište rada kasnog 20. i početka 21. stoljeća značajno je pogodilo globalnu ekonomiju i označio početak procesa feminizacije rada širom svijeta. Ipak, upliv žena u javnu sferu rada nije rezultirao socioekonomskim jednakostima spolova. Tako piše Branka Galić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svome radu “Žene i rad u suvremenom društvu – značaj ‘orodnjenog’ rada”.

Rodna podjela rada glavni je mehanizam održavanja patrijarhalnog kapitalizma, koji podupire marginalizaciju ženske radne snage. Ženski rad je karakteriziran osjetljivom rodnom participacijom na radnom mjestu. Žene dobivaju manje plaće, rodno su segregirane, suočene s feminizacijom siromaštva, a istodobno se od njih očekuje ispunjavanje zahtjeva obiteljskog života u punom opsegu. Također, žene su stavljene i pred izbore oko svojim reproduktivnih odluka, pred koje muškarci nisu. Rezultati tih izbora imaju različite implikacije za profesionalne aranžmane.

Glavni problemi neravnopravnih rodnih pozicija moći na tržištu rada još uvijek nisu zadovoljavajuće riješeni. Feminizacija tržišta rada u postojećim okvirima patrijarhalnog kapitalizma ne pridonosi zadovoljavajućem eliminiranju nejednakosti između muškaraca i žena u društvu, zaključuje znanstvenica.


Pročitajte više: Indeks žena u biznisu najveći dosad, no Hrvatska i dalje kaska za europskim prosjekom


Što predlaže Pravobraniteljica?

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trebalo bi napraviti analizu pada broja korisnika zajamčene minimalne naknade, kako bi se naknada mogla ciljano usmjeriti prema građanima kojima je najpotrebnija, ističe Pučka pravobraniteljica.

Upozorava i da je prema Zakonu o socijalnoj skrbi minimalna naknada lani povećana, ali ne svim korisnicima jednako i ne u isto vrijeme.

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

UGP prijedlozi vladi

7 prijedloga Vladi RH za prvih 100 dana novog mandata

Udruga Glas Poduzetnika (UGP) službeno je zatražila sastanak s Ministrom financija i Ministrom gospodarstva i održivog razvoja kako bi predložili nekoliko...
- Advertisment -