Siromaštvo žena rezultat je cjeloživotne diskriminacije, a nova kategorija ugroženih su – mlade žene s diplomom

Raslojavanja u modernim društvima sve su češća pojava. To se posebno vidi na primjeru siromaštva. Naime, siromaštvo odavno više nije pojava koja se događa u nerazvijenim zemljama trećega svijeta, već se poput virusa uvukla u društva modernog zapada, pa tako i u zemlje Europske unije.

Rezolucija o siromaštvu među ženama

To je jedan od razloga zašto je na sjednici Europskog parlamenta usvojena rezolucija “Siromaštvo: rodna perspektiva“, koju je pripremila Maria Arena ispred Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost. Rezolucija je nastala na osnovi niza dokumenata i istraživanja, koja su pokazala da je broj siromašnih žena kontinuirano viši u odnosu na muškarce. Rezolucija o siromaštvu među ženama stoga poziva na promicanje zapošljavanja žena, smanjivanje razlike u plaćama i mirovinama između žena i muškaraca, osiguranje plaćenog porodiljnog dopusta i pomoć u usklađivanju privatnog i poslovnog života, na način da se uvede mogućnost izbora fleksibilnog radnog vremena i rada na daljinu.

I posljednja istraživanja Eurostata pokazuju da je broj siromašnih žena u društvu u stalnoj prednosti pred brojem siromašnih muškaraca. Trenutno broj žena pogođenih siromaštvom kreće se oko 64,6 milijuna u odnosu na 57,6 muškaraca.

Generalni porast siromaštva, koji se u najvećoj mjeri odražava upravo na žene u društvu, u velikoj je mjeri vezan uz gospodarsku krizu i politiku štednje svih zemalja članica Europske unije. Stoga se predlaže članicama EU-a da koriste raspoložive mjere i institucije, kao što su Paket mjera za socijalna ulaganja, Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj, putem kojih se kroz razne projekte i programe može pomoći najugroženijim članovima društva.

Siromaštvo žena rezultat cjeloživotne diskriminacije

Autorica Rezolucija Maria Arena istaknula je kako je siromaštvo žena rezultat cjeloživotne diskriminacije, te je dodala:

“Imamo tradicionalno poimanje kako je “gospodarstvo” za muškarce, a “društvo” za žene. Gospodarstvo su radna mjesta, a obitelji su društvo. Tražimo zakonodavni pristup roditeljskom dopustu za očeve kako bi žene i muškarci imali iste prilike za biti uz djecu, te raditi. Moguće je postići ravnopravnost kakvu imamo u skandinavskim zemljama. Inače je borba protiv siromaštva među ženama nemoguća.”

Istaknuto je kako postoji i nova kategorija žena koje žive u siromaštvu, a koja obuhvaća mlade žene s diplomom. One su zbog diskriminacije na tržištu rada vrlo često osuđene na nesiguran poslovni život i prihode koji rijetko premašuju prag siromaštva, tzv. “novo siromaštvo”. Iako upravo obrazovanje ima najvažniju ulogu u borbi protiv rodnih stereotipa, jačanju žena i djevojaka u društvenim, gospodarskim, kulturnim i političkim područjima te znanstvenim profesijama, kao i prekidanju začaranog kruga siromaštva, mnoge države članice još uvijek nemaju razvijen sustav pružanja pomoći mladim ženama u prijelazu s formalnog obrazovanja na tržište rada.

Gotovo polovica siromašnih žena su samohrane majke

Stoga je i jedna od preporuka Rezolucije da se svim mladim osobama osigura pristup besplatnom i visokokvalitetnom javnom obrazovanju u svim dobnim skupinama, te se inzistira na uvođenju ciljanih programa za podupiranje nastavka obrazovanja majki u adolescentskoj dobi čije je napuštanje školovanja prvi korak prema siromaštvu.

Od spomenutih više od 64 milijuna žena koje žive u siromaštvu, gotovo polovica su samohrane majke, koje se teško nose sa životnim troškovima. Upravo je ta kategorija žena i najranjivija. Samohranim majkama prijeti daleko veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, što je dovelo do začaranog kruga u kojem su i njihova djeca znatno više izložena riziku od siromaštva. Naime, čak 27 posto djece u Europskoj uniji, odnosno oko 22 milijuna najmlađih stanovnika Unije, izloženo je riziku od siromaštva.

“Iako je europski plan do 2020. godine smanjiti broj siromašnih građana za 20 milijuna, trenutno smo daleko od tog cilja. Ne osiguramo li slobodan pristup obrazovanju, zdravstvu i pravosuđu, ne započnemo li s učinkovitom borbom protiv diskriminacije u zapošljavanju, koja je izvor siromaštva za žene, ne počnemo li razmišljati o uvođenju minimalnog dohotka i pouzdanijeg statističkog praćenja spolne diskriminacije koja je dovela do siromaštva u Europi danas, naši planovi neće se moći ostvariti”, zaključila je Maria Arena.

Foto: 123rf

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Izmjena zakona o doprinosima

Zašto je izmjena Zakona o doprinosima nužna za poduzetništvo?

Novi Zakon o doprinosima stupio je na snagu 1.1.2019. godine i donio brojne promjene. Njime se obvezuje da članovi uprave, izvršni...