Nakon poprilično siromašne po pitanju EU fondova 2024. godine prema svim najavama i planovima očekujemo vrlo dinamičnu 2025. godinu. No, pitanje je hoće li količina poziva popratiti odaziv, odnosno jesmo li spremni za nove instrumente i promjenu paradigme oko područja ulaganja.
Novi višegodišnji financijski okvir
Sve što smo do sada svjedočili po pitanju EU fondova je bilo više u smjeru ‘poravnavanja’ regionalnih razlika na EU razini ili brzih financijskih injekcija radi građenja otpornosti na razne krize i pandemije. No sada, u novom VFO-u odnosno višegodišnjem financijskom okviru nećemo dočekati dosadašnju količinu poziva za nabavu opreme ili softvera radi povećanja konkurentnosti.
Volim reći da se su EU fondovi vrsta kredita, no umjesto kamata od korisnika se očekuju pokazatelji i rezultati. Do sada se oni mjerili u prihodima, broju novozaposlenih ili površinama izgrađenih objekata. Sada mjerimo uvođenje novih zelenih tehnologija, digitalnih procesa i inovacija te posljedično uštede u energiji, CO2 i nove inovativne na globalnom tržištu usluge i proizvode.
Pročitajte više: Novi zakon o poreznoj odgovornosti: ‘Udar na slobodno poduzetništvo’
Zeleno je novo crna
Krajem godine krenuli pozivi za kružno gospodarstvo odnosno projekte recikliranja plastike, građevnog i biootpada. Poziv još uvijek traje što više u najavi su i dva slična poziva za ovu godinu, tako da vrijedi razmisliti o uvođenju vlastitih kapaciteta.
Na sličnom tragu je još jedan od zadnjih NPOO poziva za poduzetnike – Potpora poduzećima na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo za 2024. Godinu od milja zvan TERUG2. Do svibnja firme s velikim udjelom energenata u prihodima mogu sufinanciranje opreme I postrojenja za smanjenje potrošnje energije ili povećanje resursne učinkovitosti odnosno uvođenje recikliranja u proizvodni proces.
Slične projekte moći ćete ove godine financirati iz Modernizacijskog fonda te uz novi instrument zajmova s otpisom glavnice.
Kad smo kod tog zajma – radi se o kombinaciji bespovratnih sredstava i kredita. Aplicirate za kredit kod HABOR-a, no u slučaju da projektom ispunite unaprijed zadane kriterije (koje se uglavnom odnose se na, pogodite – uštede energije) onda možete dobiti do 50 % otpisa glavnice. Taj instrument je ove godine na raspolaganju i u turizmu što je velika prilika za projekte koje nisu prošle u prethodnom natječaju iz NPOOa za taj sektor.
U sklopu tog kredita mogu se financirati ulaganja u smještajne kapacitete iz skupine hoteli.
Pročitajte više: Natalia Zielinska: ‘Poduzetnice se u Hrvatskoj financijski kažnjavaju zbog trudnoće’
Inovacije
Osim zelenih projekata veliki će naglasak ove godine bit na inovacije odnosno na razvoj vlastitih, po mogućnosti, inovativnih usluga ili proizvoda u raznim fazama spremnosti od provjere koncepta (Dokazivanje inovativnog koncepta) kroz industrijska istraživanja (IRI3) , razna suradnička projekta sa znanstvenom zajednicom (Kolaborativna znanstvena istraživanja) sve do komercijalizacije inovacija unutar konzorcija (Integrator). Već je sada otvoren poziv za inovacije novoosnovanih poduzeća sa spremnom inovacijom odnosno zaštićenim prototipom spremnim za doradu i plasman na tržište. Isti pozivi očekuju se na regionalnoj razini kroz Integrirani teritorijalni program, a radi se o ponavljanom SPIN pozivu sa alokacijom od vrtoglavih 100 milijuna EUR. Osim regionalnog fokusa ovi projekti zahtijevaju isto konzorciji odnosno suradnju sa lokalnom zajednicom i sličnim tvrtkama, no nudi i potpore od 3.000.000 EUR.
Od klasičnih poziva pred sam kraj godine otvoren je poziv Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja, vrijedan 20 milijuna eura. Prihvatljivi su MSP-ovi koji ulažu u certificiranje proizvoda, usluga ili procesa, odnosno sustave upravljanja (npr. ISO, Eco label, GMP i sl.), gdje mikro i mala poduzeća mogu očekivati do 75 posto bespovratno, čak do 300.000 eura.
Pročitajte više: Porezna uprava demantira interpretacije izmjena poreznog zakona
Godina za ‘zelene’
U prvom kvartalu 2025. godine očekujemo i objavu poziva za „Internacionalizaciju“ tj. Sufinanciranje nastupa na međunarodnim sajmovima.
Zaključno, ako imate u planu uvoditi ‘zelene’ tehnologije ili vlastite proizvode ili procese ovo je godina za vas. No obzirom da je lani odobreno tek 30-ak poziva od preko 280 prijavljeni za ciljana znanstvena istraživanja, a za dokazivanje inovativnog koncepta imamo cca 17% prolaznosti i skoro 500 prijava predanih jučer za dokazivanje koncepta , može se naslutiti da je konkurencija velika. S toga razumno i hladne glave pristupajte pozivima, provjerite ako treba i na više mjesta jeste zaista dovoljno inovativni ili spremni za određenu fazu inovacija prije nego što se odlučite za prijavu. S druge strane smatrajte to prilikom da možda krenete u razvoj novih grana koje do sada niste razmatrali. Jer ipak smo dio globalne scene i vrlo inovativnog EU tržišta i došlo je vrijeme da se fondovi ne koriste za poravnavanje loših učenika, a za nagrađivanje ovih izvrsnih. Ili držeći se školskog rječnika- prešli smo iz dopunske u dodatnu nastavu.
Autorica: Natalia Zielinska, konzultantica za EU fondove
Natalia Zielinska u Ogulinu je osnovala obrt i počela učiti poduzetnike i poljoprivrednike tog područja o tome što su EU fondovi. Potom je 2018. preuzela direktorsko mjesto u tvrtki Euro Grant Konzalting gdje je danas suvlasnica, a vodila je i svoje samostalne projekte poput platforme PetNula te hrvatske podružnice e-learning diva iz Poljske – firme Gromar ili specijalizirane agencije za strance CroBIZ. U poduzetništvu je već 10 godina, a uz to je aktivna kao predsjednica HUP granske udruge stručnjaka za EU fondove, gdje aktivno radi na poboljšanju sustava EU fondova u Hrvatskoj.
