Čemu služe testovi inteligencije na razgovorima za posao?

Ako ste se ikada na razgovoru za posao našli u situaciji da rješavate test inteligencije te se nad njim znojite, raste vam puls, strah vas je da ćete ispasti “glupi”, sigurno se pomislili – a čemu to? Testovi inteligencije na razgovoru za posao jedan su od najboljih prediktora radne učinkovitosti. To je dokazano u tisućama istraživanja u zadnjih 100 godina, naglašava psiholog i osnivač platforme Selekcija.hr, Slobodan Jović.

Testovi inteligencije su brzi, lako primjenjivi i jeftini, dok su radne probe ili provjera rada na konkretnim radnim aktivnostima zahtjevne i skupe. Posebice ako se popunjava jedno radno mjesto, a ima jako puno prijavljenih kandidata.

Od vozača-dostavljača do glavnog programera i suvlasnika

Osim toga, validirani testovi inteligencije na razgovoru za posao pomogli su milijunima ljudi koji se ne znaju dobro prezentirati ili su bez radnog iskustva da dobiju posao.

“U mojoj dugogodišnjoj praksi možda se radi o stotinama ili tisućama takvih”, ističe Jović.

Tako je, primjerice, njegov glavni programer, koji je sad suvlasnik tvrtke, bio vozač-dostavljač i primio ga je samo zbog rezultata na validiranim psihološkim testovima. Drugi programer bio je prije toga transportni radnik u zračnoj luci 6 godina.

“Kolegica koja je tražila posao kao prodavačica i nije dobila posao, možda i zato što je majka dvoje male djece, sad je kod nas u administraciji i jako je zadovoljna. Ista situacija i sa svim drugim ljudima koje smo zaposlili i svi su doprinijeli nastanku jedne lijepe priče i baš se ponosim njima”, naglašava psiholog.

No, pokraj lijepih priča o ljudima kojima su ovakvi testovi donijeli uspjeh, postoje i oni koji od testova inteligencije naprosto zaziru. Budu tako uvjereni da su loše riješili test i to zbog neutemeljenog straha ili straha da će ispasti glupi i da tamo netko komentira nešto o njima, što onda, zbog nemogućnosti kontrole i obrambenih mehanizama pretvore u mržnju, objašnjava Jović.

“A baš mi je žao zbog toga. Jer svatko ima kvalitete za neki posao, a psiholozi su tu jako pažljivi, educirani i obzirni u interpretacijama“, ističe stručnjak i napominje da samo psiholozi, prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti, mogu primjenjivati testove inteligencije.


Pročitajte više: Razgovor za posao vođen umjetnom inteligencijom. Kako zadiviti algoritam?


Apstraktni zadaci – za sve!

Fanika Ivaković, HR Consultant u Selekcija.hr, objašnjava da je inteligencija sposobnost snalaženja u novim situacijama. Kvalitetni test inteligencije je standardiziran postupak kojim brzo i jednostavno tu sposobnost možemo ispitati i utvrditi njezinu razinu.

“Standardiziran znači da ne može bilo koji zadatak koji se nama čini zanimljiv mjeriti inteligenciju, već da svaki zadatak mora biti znanstveno provjeren”, naglašava.

Proces izrade testa je vrlo zahtjevan postupak koji često traje godinama, ističe. Tek kada statistika pokaže da skup zadataka mjeri to što želimo mjeriti i da pouzdano znamo da će ti zadaci svaki puta pokazati željene rezultate možemo reći da imamo test inteligencije, napominje Ivaković.

S obzirom na to da se u testovima koriste apstraktni zadaci kako bi ih ljudi mogli razumjeti bez poznavanja jezika, jedan test je univerzalan za sve kulture i države, ističe.

“Istraživanja su pokazala da upravo takva vrsta zadataka najbolje predstavlja novi sadržaj u kojemu se osoba bolje ili lošije snalazi, odnosno pokazuje nam razinu sposobnosti pojedinca”. 

A ako vas i dalje muči ono pitanje svih pitanja – što ako ispadnemo ‘glupi‘, Jović ima jednostavan odgovor.


Pročitajte više: Ova dva “small talk” pitanja kandidatu na razgovoru za posao će vam otkriti je li on pravi fit


I perfekcionist se može činiti ‘glup’

“I bez testova možemo ispasti glupi i svatko od nas je ponekad ispao glup”, ističe i dodaje da psiholog koji zapošljava nikad neće reći da je netko nesposoban ili glup.

Čak i kad naiđe na slabiji rezultat, provjerit će je li vrijeme rješavanja bilo prekratko ili predugo, provjerit će uvjete rješavanja i moguća ometanja od strane drugih, jesu li primijenjene ispravne norme, a i sve druge okolnosti koje mogu utjecati na rezultat. Nakon toga provjerit će uvjete radnog mjesta, uklapanje u radni tim i prihvaćenost od strane kolega.

“Događalo mi se da sam garantirao za kandidate koji su perfekcionisti i baš zbog toga što su perfekcionisti, htjeli su naučiti baš sve, da bi bili sigurni u poslu, ali zato su ih kolege u početku doživljavali nesigurnima i ponekad nedovoljno pametnima! Jedna od njih je trebala dobiti otkaz već nakon mjesec dana, a kasnije je, kad sam nagovorio vlasnika da joj pruži priliku još nekoliko mjeseci, postala voditeljica tima od 40 ljudi i desna ruka vlasniku”, prisjeća se Jović.

Također napominje da poslodavac nikada ne dobije konkretan podatak o IQ nekog kandidata.

“Duboko vjerujem da za svakog kandidata postoji prikladno mjesto na kojem može najbolje iskoristiti svoje potencijale. Problem je što 82% poslodavaca, prema Gallupu, u početku krivo bira ljude, a ja bih nadodao da to rade zbog toga što biraju ljude ‘po osjećaju’, ‘po intuiciji’ i drugim neobjektivnim i neznanstvenim metodama”, ističe stručnjak.

Foto: Canva, LinkedIn

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Algebra LAB

Algebra LAB sve bogatiji ženskom energijom! Ovo su pobjednici

Izabrani su pobjednici 16. generacije Algebrinog startup LAB-a. U kategoriji The Best Pitch pobijedio startup Rearm, suosnivačice Ene Fuzul, a u...
- Advertisment -